WikiSysop: bnz

2022-05-01T06:12:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 06:12, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bugarska'''-->~~{{Infookvir zemlja svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Bugarska		\| ime = Republika Bugarska
	\| izvorno_ime = Република България		\| izvorno_ime = Република България

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T14:17:41Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 14:17, 25. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bugarska'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		<!--'''Bugarska'''-->{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Bugarska		\| ime = Republika Bugarska
	\| izvorno_ime = Република България		\| izvorno_ime = Република България

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:51:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Republika Bugarska
| izvorno_ime = Република България
| ime_genitiv = Bugarske
| eng_ime = Bulgaria
| zastava = Flag of Bulgaria.svg
| grb = Coat of arms of Bulgaria.svg
| lokacija = EU-Bulgaria.svg
| službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]]
| glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Stefan Yanev]]
| površina_poredak = 102
| površina = 110.910
| vode = 0,3
| stanovništvo_poredak = 104
| stanovništvo = 7.177.991 <ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref>
| godina_popisa = 2015
| gustoća_stanovništva = 69
| neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]]) [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva)
| BDP_PKM_godina = 2012.
| BDP_PKM = 103.705 milijardi $
| BDP_PKM_rang = 68.
| BDP_PKM_per_capita = 15 933 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 64.
| valuta = [[bugarski lev]]
| stoti_dio_valute = 100 stotinki
| vremenska_zona = +2 [[UTC]] +3 ljeti
| himna = [[Mila Rodino]] <center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center>
| internetski_nastavak = .bg
| pozivni_broj = +359
| komentar =
| moto = Съединението прави силата (''Saedinenieto pravi silata'') ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga")
}}
'''Bugarska''' ([[Bugarski jezik|bug.]] България, ''Bǎlgarija''), [[država]] je u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Glavni grad joj je [[Sofija (grad)|Sofija]]. Graniči s [[Grčka|Grčkom]] na [[jug]]u, [[Turska|Turskom]] na [[jugoistok]]u, [[Srbija|Srbijom]] na [[zapad]]u, [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na [[jugozapad]]u i [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[sjever]]u. Na [[istok]]u izlazi na [[Crno more]]. Od 2004. godine članica je [[NATO]] saveza, a od [[2007.]] i [[Europska unija|Europske unije]].

==Povijest Bugarske==

{{glavni|Povijest Bugarske}}

===Do 14. stoljeća===

[[Datoteka:Bulgaria-(893-927)-TsarSimeon-byTodorBozhinov.png|mini|250px|Bugarsko carstvo za cara Simeona]]

Bugari se pokrštavaju za cara [[Boris I.|Borisa]] ([[9. stoljeće]]). Njegov sin [[Simeon]] ([[893.]] – [[927.]]) uspješno ratuje protiv [[Bizant]]a i proširuje državu te uzima carski naslov. Za njegovih nasljednika Bugarska slabi pred napadima Pečenega, Mađara i Bizanta.

Od [[971.]] god. Bugarska priznaje bizantsku vlast, a privremeno se oslobađa za [[Zapadnobugarsko carstvo|Zapadnobugarskog carstva]] (Makedonsko carstvo, [[976.]] – [[1018.]]) koja je svoj vrhunac dosegla za vladavine cara [[Samuilo|Samuila]]. Nakon poraza i smrti njegovog nećaka [[Ivan Vladislav|Vladislava]] Bizant je pobjednički ušao u [[Ohrid]] i srušio tj. ugušio ustanak Komitopula.

Bugarska se ponovo osamostaljuje za braće Petra i Asena ([[1186.]]) i kratkotrajan uspon postiže za cara [[Ivan Asen II.|Ivana Asena II.]] ([[1218.]] – [[1241.]]).

U idućim stoljećima Bugarsku slabe unutarnje borbe i vanjski neprijatelji ([[Mađari]], [[Bizant]] i [[Turci]]). God. [[1393.]] bugarsku državu srušio je [[sultan]] [[Bajazid I.]]

===Pod turskom vlašću===

Teritorij današnje Bugarske za turske vladavine je administrativno potpadao pod [[Rumelijski beglebegluk]] sa sjedištem u [[Sofija (grad)|Sofiji]]. Represivna turska vladavina i sve jači pritisak na porobljenog bugarskog seljaka dovde do više ustanaka koji su ugušeni u krvi ([[1598.]], [[1686.]], [[1737.]]-[[1738|38.]]). Turske odmazde dovode do velikog iseljavanja pučanstva u [[Rumunjska|Rumunjsku]], [[Rusija|Rusiju]] i [[Srbija|Srbiju]].

===Nacionalni preporod i borba za neovisnost===

S [[Bugarski narodni preporod|bugarskim narodnim preporodom]] ([[19. stoljeće|19. st.]]) jača i protuturski pokret povezan sa seljačkim ustancima koji zbog pojačanog iskorištavanja seljaštva izbijaju diljem Bugarske (1835., 1837., 1841. i 1850.). Kao prvaci bugarskog oslobodilačkog pokreta ističu se [[Georgi Rakovski]], Lj. Karavelov, [[Vasil Levski]] i [[Hristo Botev]].

===Neovisna Bugarska===
[[Datoteka:Bugarska1900.jpg|Balkan|260px|mini|Bugarska 1900.]]
Nakon pobjeda rusko-rumunjskih snaga nad Turcima u Bugarskoj ([[Opsada Plevena]], [[Bitka za Šipka prolaz]] i [[Bitka za Plovdiv]]), [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] ([[1878.]]) stvorena je velika Bugarska, koja je obuhvaćala i dijelove istočne [[Srbija|Srbije]], [[Albanija|Albanije]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]]. Granice su iste godine revidirane odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]; od područja između Dunava i Balkana ustrojena je [[Kneževina Bugarska]], a južno od Balkana autonomna pokrajina Istočna Rumelija.

===Bugarska u Balkanskim ratovima===

God. [[1908.]] Bugarska je proglašena neovisnom carevinom. U vojnom savezu sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Grčka|Grčkom]] sudjeluje u [[Prvi balkanski rat|I. balkanskom ratu]] ([[1912.]] – [[1913.]]) protiv [[Turska|Turske]]. U [[Drugi balkanski rat|II. balkanskom ratu]] ([[1913.]]) vođenom zbog Makedonije, poražena je od svojih bivših saveznika (kojima se priključila i Turska). Mirom u [[Bukurešt]]u [[1913.]] god. Srbija i Grčka podijelile su Makedoniju, [[Rumunjska]] je dobila [[Dobrudža|Dobrudžu]], a Turska [[Erdine]].

===Bugarska u Prvom svjetskom ratu===

Bugarska je u Prvom svjetskom ratu bila na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]] i borila se protiv [[Antanta|Antante]] zajedno s [[Njemačko Carstvo|Njemačkom]], [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskom]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]].

===Bugarska u međuratnom razdoblju===

Vojnim udarom [[1923.]] god. oborena je vlada [[Aleksandar Stambolijski|A. Stambolijskog]] i zavedena je [[diktatura]]. Za vlade [[Kimon Georgijev|K. Georgijeva]] (uz podršku cara Borisa, [[1934.]] – [[1935.]]) zabranjene su sve političke stranke i uveden je represivni režim. ''Sporazumom u [[Krajova|Krajovi]]'' ([[1940.]]) Bugarska stječe južnu Dobrudžu.

===Bugarska u Drugom svjetskom ratu===

God. [[1941.]] Bugarska se priključuje [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[Sile osovine|sila Osovine]] i dopušta [[Nacistička Njemačka|njemačkoj]] vojsci prolaz kroz zemlju prilikom njezina napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i [[Grčka|Grčku]] te zaposjeda dijelove [[Vardarska Makedonija|Vardarske]] i [[Egejska Makedonija|Egejske Makedonije]] i dio Tracije.

Koncem [[1943.]] i početkom [[1944.]] god. [[Sofija (grad)|Sofija]] je pretrpjela masivno bombardiranje od strane [[Saveznici|Saveznika]].

God. 1944. [[SSSR]] objavljuje rat Bugarskoj, a u narodnom ustanku iste godine ([[9. rujna]]) oborena je [[monarhija]] i ustrojena je ''vlada Domovinske fronte'' (''Otečestveni front'') [[Kimon Georgijev|K. Georgijeva]] (1944.-46.). Već u listopadu 1944. god. Bugarska stupa u rat na strani Saveznika. Domovinska fronta pobjeđuje i na parlamentarnim izborima [[1945.]] god.

===Komunistička Bugarska===

God. [[1946.]] Bugarska je proglašena republikom, a prvi predsjednik je postao [[Georgi Dimitrov]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947.)|Pariškim ugovorom]] ([[1947.]]) Bugarskoj su priznate granice od siječnja 1941. god.
Bugarska započinje graditi [[Socijalizam|socijalistički sustav]] po uzoru na [[SSSR]] i od [[1955.]] god. postaje članicom [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].

Za vlade V. Kolarova ([[1949.]] – [[1950.]]) i [[Vulko Černekov|Vulka Červenkova]] ([[1950.]]-56.) pojačan je [[Staljinizam|staljinistički]] teror. Politika vezanja za SSSR posebno je naglašena u vrijeme [[Todor Živkov|Todora Živkova]], koji je od [[1956.]] bio prvi sekretar [[CK KPB]], a od [[1962.]] god. predsjednik vlade, da bi [[1971.]] god. postao predsjednik Državnog vijeća (sve do 1989. god.). Bugarska je svoju odanost SSSR-u demonstrirala i sudjelovanjem u invaziji [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1968.]] god.

God. [[1989.]] uspostavljeno je višestranačje, a na izborima [[1990.]] god. većinu dobiva Socijalistička stranka (bivši KPB), te za predsjednika biva izabran Ž. Želev.

===Demokratska Bugarska===

Na izborima [[1991.]] god. pobjeđuje Savez demokršćanskih snaga, a na predsjedničkim izborima [[1996.]] god. kandidat udružene oporbe [[Petar Stojanov]].

Na izborima [[2001.]] god. pobjeđuje ''Stranka Simeona II.'' (NDSV) i premijerom postaje sin cara Borisa III., [[Simeon Sakskoburggotski]] ([[bugarski]] za: ''Saxe-Coburg-Gotha'') koji svojom izrazito prozapadnjačkom politikom priključuje Bugarsku [[NATO]]-u [[2004.]], te naposljetku i [[EU|Europskoj Uniji]] [[2007.]] god.

Od [[2002.]] god. predsjednik Bugarske je G. Parvanov. Ekonomske prilike u zemlji se popravljaju, no ekonomski rast je spor a nezaposlenost i emigracija izraziti. Također, napredak u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, borbe za bolje obrazovanje i zdravstvo su ograničeni.

Nakon višemjesečnih pregovora, nakon parlamentarnih izbora [[2005.]] god., tri potpuno suprotne stranke (BSP, NDSV i MRF) su stvorile koaliciju i imenovale vladu. Vlada pokušava ostvariti reforme koje su potrebne nakon priključenja Europskoj Uniji (2007.), ali glavni problem su joj neučinkovita administracija i korupcija.

==Zemljopis==

[[Datoteka:Bu-map.jpg|mini|lijevo|200px|Bugarska]]

Bugarska se nalazi na važnom prometnom pravcu koji dolinom [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Marica (rijeka)|Marice]] povezuje srednju Europu s [[Mala Azija|Malom Azijom]] i [[Bliski istok|Bliskim istokom]].

Prometno značenje ima i granična rijeka [[Dunav]] kojom se izvoze poljoprivredne sirovine, a važna je i za dobivanje energije.

Reljefno je Bugarska raznolik prostor. Okosnicu čini [[Marica (rijeka)|Marica]] sa svojom dolinom ([[Tračka (regija)|Tračka]]). To su obradive površine na kojima, uz maritimne klimatske utjecaje s [[Egejsko more|Egejskog mora]], uspijevaju različite kulture ([[duhan]], [[pamuk]], [[povrće]], [[riža]], [[vinova loza]], [[žitarice]]).

Južnije su stari [[Rodopi]], bogati [[Ugljen|ugljenom]] i obojenim [[metali]]ma. Osim [[rudarstvo|rudarstva]], stanovništvo se ovdje bavi i [[šumarstvo|šumarstvom]] i [[ovčarstvo|ovčarstvom]].
Sjeverno od Marice nalazi se Stara planina ili [[Balkan (planina)|Balkan]] koja je, suprotno nazivu, mladog, tercijarnog postanka. U brojnim zaštićenim kotlinama poznata je proizvodnja [[ruža]] i ružinog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji.

Između Balkana i Dunava zaravnjena je Bugarska ploča. Na lesnim naslagama nastalo je plodno tlo gdje se uz umjerenu klimu razvila raznovrsna poljoprivredna proizvodnja.

U većim su gradovima industrijska postrojenja u kojima radi najveći dio bugarskog stanovništva. To su [[Plovdiv]] na Marici, [[Ruse]] na Dunavu, [[Varna]] i [[Burgas]] na crnomorskoj obali. Glavni grad [[Sofija (grad)|Sofija]] (1,2 mil.st.) smješten je na prometnom pravcu koji iz [[Srednja Europa|Srednje Europe]] vodi na Bliski istok.

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Lazarki from Gabra.jpg|minijatura|Bugarske djevojke u narodnoj nošnji]]
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] Bugarska je imala 7.932.984 stanovnika. Broj stanovnika se smanjuje zbog niskog [[natalitet]]a i iseljavanja, tako da je Bugarska prije 26 godina, [[1975.]], imala veći broj stanovnika. (8.729.666 prema popisu). U gradovima živi 73,9% stanovništva (2015).

Prema vjeroispovijesti većina stanovništva je [[Pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, točnije, većina stanovništva su bili pripadnici [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske pravoslavne crkve]].

Etnički sastav je bio sljedeći:

* [[Bugari]] 83.9 %
* [[Turci]] 9.4 %
* [[Romi]] 4.7 %
* Ostali 2.0 %

===Etničke grupe===

{{glavni|Etničke grupe Bugarske}}

==Gospodarstvo==

{{glavni|Gospodarstvo Bugarske}}

U bugarskom gospodarstvu vodeći je uslužni sektor (63%) koji slijedi industrija (30,3%) i poljoprivreda (6,7%). Najvažniji proizvodi su tekstil, odjeća i obuća, željezo, čelik, kemikalije, strojevi, hrana, duhan.
==Upravna podjela==

[[Datoteka:Regions of Bulgaria Map.png|mini|300px|Bugarske oblasti]]

Od [[1999.]] godine Bugarska je podijeljena na 28 provincija ili oblasti. Od [[1987.]] do [[1999.]] godine bila je podijeljena na devet oblasti. Oblasti su dobile imena po glavnim i najvećim gradovima na svom teritoriju.

Sadašnje (2009.) [[Oblasti u Bugarskoj|oblasti Bugarske]] su: [[Oblast Blagoevgrad|Blagoevgrad]], [[Oblast Burgas|Burgas]], [[Oblast Ćustendil|Ćustendil]], [[Oblast Dobrič|Dobrič]], [[Oblast Gabrovo|Gabrovo]], [[Oblast Haskovo|Haskovo]], [[Oblast Jambol|Jambol]], [[Oblast Krdžali|Krdžali]], [[Oblast Loveč|Loveč]], [[Oblast Montana|Montana]], [[Oblast Pazardžik|Pazardžik]], [[Oblast Pernik|Pernik]], [[Oblast Pleven|Pleven]], [[Oblast Plovdiv|Plovdiv]], [[Oblast Razgrad|Razgrad]], [[Oblast Ruse|Ruse]], [[Oblast Šumen|Šumen]], [[Oblast Silistra|Silistra]], [[Oblast Sliven|Sliven]], [[Oblast Smoljan|Smoljan]], [[Sofijska oblast]], [[Oblast Sofija|Sofija]], [[Oblast Stara Zagora|Stara Zagora]], [[Oblast Trgovište|Trgovište]], [[Oblast Varna|Varna]], [[Oblast Veliko Trnovo|Veliko Trnovo]], [[Oblast Vidin|Vidin]], [[Oblast Vraca|Vraca]]

==Kultura==
U Bugarskoj je 1869. osnovana Akademija znanosti. Sveučilišta postoje u Sofiji, Velikom Trnovu i Plovdivu.

==Hrvatsko-bugarski odnosi==
U Bugarskoj živi oko 1500 osoba hrvatskog podrijetla. Hrvatska etnička skupina u Bugarskoj je uglavnom ogranak [[Janjevci|janjevačkih Hrvata]] s Kosova koji su doselili početkom 20. stoljeća i bavili se trgovinom i zlatarstvom. U Sofiji od 2005. djeluje "Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj". U bugarskom Parlamentu djeluje Grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva. U Bugarskoj djeluju i hrvatski [[karmelićani]]. U Sofiji i Plovdivu postoji studij kroatistike.

{{glavni|Bugari u Hrvatskoj}}

Bugari se na područje Hrvatske doseljavaju u više navrata. U drugoj polovici 19. stoljeća kao studenti (uz pokroviteljstvo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Franjo Rački|Franje Račkog]]), početkom 20. stoljeća kao poljoprivrednici, a u drugoj polovici 20. stoljeća kao studenti i umjetnici. Od 1998. godine djeluje "Nacionalna zajednica Bugara u Republici Hrvatskoj".

==Literatura==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10026 Bugarska]
* [http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/bulgaria/index_hr.htm Europska unija: Države članice: Bugarska]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bu.html The World Factbook: Bulgaria] {{eng oznaka}}
* [[Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske]]: [http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatska-manjina-u-bugarskoj/4 Hrvatska manjina u Bugarskoj], pristupljeno 26. listopada 2015.
* Bugari u Hrvatskoj: [http://www.bugari-u-hrvatskoj.com/hr/bugari-u-hrvatskoj/ Bugari u Hrvatskoj], pristupljeno 26. listopada 2015.

{{glavni|Dodatak:Bugarska (bibliografija)}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://web.archive.org/web/20120501222855/http://bulgariatravel.org/en/official_tourism_portal Bulgaria Travel], službeni turistički portal bugarskog ministarstva turizma {{eng oznaka}}
* [http://www.government.bg/ Министерски Съвет на Република България], stranice bugarske vlade (bugarski), {{eng oznaka}}

{{Portal Europa}}

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons = България
|commonshr = Bugarska
|commonscat = Bulgaria
|commonscathr = Bugarska
|wikiatlas = Bulgaria
|wikiatlashr = Bugarske
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Europa}}
{{Europska unija}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{NATO}}
{{Frankofonija}}

[[Kategorija:Bugarska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]

Bugarska - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica