WikiSysop: bnz

2022-05-01T09:48:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 09:48, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Burgundija'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Okvir regije Francuske\|regija=Burgundija<br/>Bourgogne		{{Okvir regije Francuske\|regija=Burgundija<br/>Bourgogne
	\|grb=[[Datoteka:BlasonBOURGOGNE.JPG\|Grb Burgundije\|150px]]\|]		\|grb=[[Datoteka:BlasonBOURGOGNE.JPG\|Grb Burgundije\|150px]]\|]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T04:46:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Okvir regije Francuske|regija=Burgundija<br/>Bourgogne
|grb=[[Datoteka:BlasonBOURGOGNE.JPG|Grb Burgundije|150px]]|]
|mjesto= [[Dijon]]
|Stanovništvo=1 642 115
|Datum popisa=[[2010.]]
|Gustoća=52
|Površina=31 582
|Broj okruga=15
|Broj kantona=174
|Broj općina=2 045
|Predsjednik=[[François Patriat]]
|Departmani=[[Yonne]] (89)<br />[[Côte-d'Or]] (21)<br />[[Nièvre]] (58)<br />[[Saône-et-Loire]] (71)
|Položaj=[[Datoteka:Bourgogne map.png|Položaj Burgundije u Francuskoj]]
}}

'''Burgundija''' ([[Francuski jezik|fra]]. ''Bourgogne'') je pokrajina [[Francuska|Francuske]] koja se sastoji od četiri departmana: [[Yonne]] (89), [[Côte-d'Or]] (21), [[Nièvre]] (58) i [[Saône-et-Loire]] (71). U ovoj regiji živi više od 1,6 milijuna stanovnika na površini od 31.582 km<sup>2</sup>. Burgundija je dobila naziv po bivšoj Kraljevini Burgundiji (''Royaume de Burgondie'').

== Povijest ==

Burgundi su germanski narod koji je svojim doseljavanjem na ove prostore popunio ''praznu zemlju'' nakon raspada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Potječu s otoka zvanog ''Burgundaholm'' (danas [[Bornholm]] u Danskoj). Stalni ratovi sa ostacima Rimskoga Carstva te nadolazećim [[Huni]]ma i [[Franci]]ma rezultirali su padom ove kraljevine [[534.]] Tada su Franci porazili [[Godomar]]a, posljednjeg burgundskog kralja.

Nakon ove bitke Burgundiju je potpuno asimiliralo [[Franačka|Franačko carstvo]] i godine 880., kada se francuska vladarska dinastija učvrstila, postojale su tri Burgundije podijeljene između raznih država: Kraljevina Gornja Burgundija, oko [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] (Švicarska); Kraljevina Donja Burgundija, u [[Provansa|Provansi]]; te Vojvodstvo Burgundija, u sastavu Franačke. Dva kraljevstva su se ujedinila [[937.]] i ušla u sastav [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].

Tijekom [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] francuski kralj [[Ivan II.]] dao je svom mlađem sinu Burgundiju u nasljeđe. Nakon toga Burgundija je, zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju, [[ekonomija|ekonomski]] i [[vojska|vojno]] ojačala, što je omogućilo vojvodama da stvore državu od [[Švicarska|Švicarske]] do [[Sjeverno more|Sjevernog mora]]. Tako velika i jaka država postala je prijetnja Francuskoj pa su vojvode pomagali Engleze u nadi da će dobiti krunu. U tom savezu Burgundi su [[1430.]] zarobili Ivanu Orleansku i spalili je na lomači. U tim vremenima dvor u Dijonu zasjenio je [[Pariz|pariški]] dvor i po bogatstvu i po kulturi.

Krajem 15. i početkom 16. stoljeća Burgundija je postala baza za uspon [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] kada je Maksimilijan Habsburški oženio vojvodinu kćer i nasljednicu. Posljednji vojvoda Karlo Smjeli poginuo je [[1477.]] u bici s Francuzima pa je veći dio uže Burgundije pao pod francusku vlast. Karlova kći Marija i njen muž Maksimilijan upravljali su ostacima države iz [[Bruxelles]]a. Posljednje teritorije Burgundije prisvojila je Francuska [[Mir u Nijmegenu|Mirom u Nijmegenu]] [[1678.]]

== Zemljopis ==
Burgundija je pretežno ravničarska zemlja s uzvišenjima u središnjem dijelu. Kao takva pogodna je za uzgoj [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] kultura, a najviše grožđa za proizvodnju [[vino|vina]]. [[Burgundski kanal]] spaja rijeke Seinu i Rhonu u dužini od 249 km omogućujući brodovima da iz [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] plove do Sjevernog mora. Građen je od 1765. do 1832.godine.

Današnja Burgundija ne odgovara u potpunosti povijesnoj provinciji Burgundiji. Sjeverna polovica departmana [[Yonne]] nije bila u sastavu Burgundije nego je bila granično područje između pokrajina [[Champagne]], [[Île-de-France]] i [[Orléanais]] u različitim povijesnim razdobljima.

== Gospodarstvo ==
Burgundska poljoprivreda je dinamična, snažna i specijalizirana: žitarice se uzgajaju većinom u departmanima [[Yonne]] i [[Côte-d'Or]], a [[vinogradarstvo]] je razvijeno u mjestima [[Côtes de Beaune]], [[Nuits]], [[Hautes-Côtes]], [[Côte Chalonnaise]], [[Mâconnais]], [[Beaujolais]] i dr.

[[Industrija]] koja se razvila u 19. stoljeću ([[ugljen]] u Montceau-les-Mines, rudnici u La Machine), dobila je novi zamah poslije [[1945.]], posebice u dolini [[Saône]] (Mâcon, Chalon-sur-Saône), u [[Dijonu]] i departmanu [[Yonne]], te nije proživjela krizu.

Burgundska vina (burgundinci) su pretežno bijela, a jedino vina klase [[Chardonnay]], [[Pinot Noir]] ili [[Pinot Blanc]] se smatraju pravim burgundskim vinima. Najbolji primjerci su vina klase Chardonnay i Pinot Noir, ali su malobrojni primjerci klase Beaujolais iz 18. i 19. stoljeća dostizali veoma visoke cijene na tržištu (50.000 $ po boci). Burgundska vina su specifičnog ukusa, pomalo sladunjava i ne baš posebnog izgleda, ali su izuzetno skupa i tražena zbog male proizvodnje i povijesnog značaja ove regije.

== Stanovništvo ==
Burgundija nije gusto naseljena i nema veliku stopu ni emigracije ni imigracije. U imigracijskom smislu privlači većinom starije ljude.

== Administracija ==
Na izborima [[2004.]] na vlast je došla Lijeva koalicija [[Parti socialiste français|PS]] - PCF - Les Verts - PRG (Socijalisti, Komunisti, Zeleni i Radikalna Lijeva Stranka)

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/19980221023638/http://www.cr-bourgogne.fr/ Službena stranica regionalnog vijeća]
* [http://www.bourgogne-tourisme.com Turizam u Burgundiji]
* [http://www.vins-bourgogne.fr Stranica o burgundijskim vinima]

<div class="Boxmerge">{{Francuske regije}}{{Portal Francuska}}</div>

[[Kategorija:Francuske regije]]

Burgundija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica