Butrint - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-01T11:18:36Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:18, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Butrint'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Butrint		\|ime mjesta = Butrint
	\|slika = Butrint, Albania.jpg		\|slika = Butrint, Albania.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:51:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 04:51, 16. studenoga 2021.
Redak 16:		Redak 16:
	}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>		}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>
	}}		}}
	'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija\|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija\|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi\|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/news/570 \|title=Butrint \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more\|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more\|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.		'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija\|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija\|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi\|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/news/570 \|title=Butrint \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more\|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more\|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.

	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T01:17:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Butrint
|slika = Butrint, Albania.jpg
|godina = [[1992.]] (16. zasjedanje) prošireno 1999. i 2007.
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|ugroženost = 1997.-2005.
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/570
|država = {{ZD+X/A|ALB}}
 
{{Lokacijska karta|Albanija|width=180|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Butrint|position=right
|lat_deg=39|lat_min=45|lat_sec=04|lat_dir=N
|lon_deg=20|lon_min=01|lon_sec=34|lon_dir=E
}}Lokacija Butrinta u Albaniji
}}
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.

==Povijest==

Butrint je naseljen još u [[prapovijest]]i, a bio je i [[Stara Grčka|grčka]] kolonija, [[Stari Rim|rimski]] grad i sjedište [[Biskupija|biskupije]]. Vrhunac je doživio u 4. st. pr. Kr. kada je imao oko 10.000 stanovnika. Iz tog vremena očuvane su [[kiklop]]ske zidine (6 m), [[akropola]], [[Asklepije]]vo [[kazalište]] i [[grčki hram|hram]], te oko stotinu natpisa na starogrčkom.

Nakon što je proživio godine prosperiteta u [[Bizantsko carstvo|Bizantskom carstvu]], kratko vrijeme su ga okupirali [[Mlečani]] ([[1386.]]). Napušten je u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] kada se u njemu stvorila [[močvara]] koja je polako okupirala grad i prijetila bolestima.

Ponovno su ga otkrili [[Italija|talijanski]] arheolozi I. Ugolini, P. Marconi i D. Mustili, koji su pokrenuli sustavna iskapanja od 1928. do 1941. godine koja su dovršili albanski arheolozi nakon Drugog svjetskog rata. Pokazalo se da su mulj i močvarna vegetacija zaštitile brojne vrijedne spomenike. Današnja arheološka lokacija je prepuna ostataka koji predstavljaju svaki od razdoblja u kojima se grad razvijao.

<gallery>
Datoteka:Butrint basilica2.jpg|<center>Bazilka u Butrintu
Slika:Butrint baptistery.jpg|<center>Ostaci krstionice iz 6. stoljeća
Slika:8 Basilika Butrint.JPG|<center>Bazilika u Butrintu
Slika:Butrint Albania 20 Vivari Channel.jpg|<center>Prilaz Butrintu
Slika:Butrint Albania 19 Triangular Fortress.jpg|<center>Srednjovjekovne zidine
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}
* N. Ceka, B''utrint: A guide to the city and its monuments'', Migjeni Books, Tirana, 2005.

==Vanjske poveznice==
{{commons}}
* [http://www.shqiperia.com/foto/butrinti2.php Galerija fotografija]
* [http://whc.unesco.org/en/list/570/ Butrint na službenim stranicama UNESCO-a]
* [http://www.albanian.com/main/countries/albania/butrinti/index.html Butrint na Albania.com]

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Albanija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]