Canis dirus - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-07T07:22:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 07:22, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Canis dirus'''-->~~{{Taksokvir \| boja = pink		{{Taksokvir \| boja = pink
	\| naziv = Canis dirus		\| naziv = Canis dirus
	\| status = izumrli		\| status = izumrli

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T06:07:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:07, 2. siječnja 2022.
Redak 88:		Redak 88:

	== Izumiranje ==		== Izumiranje ==
	''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna\|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{Citiranje knjige\|author=Marc Zabludoff\|title=Dire Wolf\|url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24\|accessdate=1 October 2011\|date=rujan 2009.\|publisher=Marshall Cavendish\|isbn=978-0-7614-3998-1\|pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{~~Cite book~~		''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna\|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{Citiranje knjige\|author=Marc Zabludoff\|title=Dire Wolf\|url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24\|accessdate=1 October 2011\|date=rujan 2009.\|publisher=Marshall Cavendish\|isbn=978-0-7614-3998-1\|pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Citiranje knjige
	\| first = Stuart \| last = Fiedal \| author-link = \| editor-last = Haynes \| editor-first = Gary		\| first = Stuart \| last = Fiedal \| author-link = \| editor-last = Haynes \| editor-first = Gary
	\| contribution = Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction		\| contribution = Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T01:56:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 01:56, 26. studenoga 2021.
Redak 34:		Redak 34:
	Međutim, moguće je i da je ''C. dirus'' potekao iz Južne Amerike, jer ima recentnijeg zajedničkog pretka sa južnoameričkim vukovima ''C. gezi'' i ''C. nehringi''.<ref name="Dundas2008" />		Međutim, moguće je i da je ''C. dirus'' potekao iz Južne Amerike, jer ima recentnijeg zajedničkog pretka sa južnoameričkim vukovima ''C. gezi'' i ''C. nehringi''.<ref name="Dundas2008" />

	Tijekom idućih 9 milijuna godina, do srednjeg pleistocena, odvijao se ubrzan razvoj i diversifikacija sjevernoameričkih vukova. Pojavio se ''[[Canis armbrusteri]]'', koji je možda potekao od ''C. chihliensis'' iz Azije. Postoje snažni dokazi da je jezovuk evoluirao od ''C. armbrusteri'', jer su ta dva taksona zajedno nastanjivala otvorene ravnice i travnjake središnjeg dijela današnjih [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name = "Tedford">{{~~Cite journal~~		Tijekom idućih 9 milijuna godina, do srednjeg pleistocena, odvijao se ubrzan razvoj i diversifikacija sjevernoameričkih vukova. Pojavio se ''[[Canis armbrusteri]]'', koji je možda potekao od ''C. chihliensis'' iz Azije. Postoje snažni dokazi da je jezovuk evoluirao od ''C. armbrusteri'', jer su ta dva taksona zajedno nastanjivala otvorene ravnice i travnjake središnjeg dijela današnjih [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name = "Tedford">{{Citiranje časopisa
	\| author = Tedford, Richard H.; Wang, Xiaoming; Taylor, Beryl E.		\| author = Tedford, Richard H.; Wang, Xiaoming; Taylor, Beryl E.
	\| title = Phylogenetic systematics of the North American fossil Caninae (Carnivora, Canidae)		\| title = Phylogenetic systematics of the North American fossil Caninae (Carnivora, Canidae)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T23:04:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 23:04, 17. studenoga 2021.
Redak 106:		Redak 106:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html Informacije o ''Canisu dirusu'', Illinois State Museum]		* [http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html Informacije o ''Canisu dirusu'', Illinois State Museum]
	* [https://web.archive.org/web/20071212184241/http://www.tarpits.org/education/guide/flora/wolf.html Povratak u ledeno doba: vodič za istraživanje La Brea]		* [https://web.archive.org/web/20071212184241/http://www.tarpits.org/education/guide/flora/wolf.html Povratak u ledeno doba: vodič za istraživanje La Brea]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:30:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:30, 16. studenoga 2021.
Redak 88:		Redak 88:

	== Izumiranje ==		== Izumiranje ==
	''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna\|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{~~cite book~~\|author=Marc Zabludoff\|title=Dire Wolf\|url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24\|accessdate=1 October 2011\|date=rujan 2009.\|publisher=Marshall Cavendish\|isbn=978-0-7614-3998-1\|pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Cite book		''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna\|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{Citiranje knjige\|author=Marc Zabludoff\|title=Dire Wolf\|url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24\|accessdate=1 October 2011\|date=rujan 2009.\|publisher=Marshall Cavendish\|isbn=978-0-7614-3998-1\|pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Cite book
	\| first = Stuart \| last = Fiedal \| author-link = \| editor-last = Haynes \| editor-first = Gary		\| first = Stuart \| last = Fiedal \| author-link = \| editor-last = Haynes \| editor-first = Gary
	\| contribution = Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction		\| contribution = Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T05:10:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T05:13:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Canis dirus
| status = izumrli
| slika= Canis dirus.jpg
| slika_širina = 230px
| slika_opis = Umjetnički prikaz ''Canisa dirusa''
| regnum = [[Životinje]]
| phylum = [[Svitkovci]]
| classis = [[Sisavci]]
| ordo = [[Carnivora]]
| familia = [[Canidae]]
| genus = ''[[Canis]]''
| species = '''''C. dirus'''''
| dvoimeno = ''Canis dirus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1858.]]
}}

'''Canis dirus''', koji se ponekad prevodi kao '''Strašni vuk''', rjeđe kao '''Strahovuk''', vrsta je izumrlog pretpovijesnog [[vuk]]a.

Njegovi fosili su prvi put pronađeni u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] godine [[1854.]] Veliki broj fosila je pronađen u [[katranska jama|katranskim jamama]] [[La Brea]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na temelju čega se pretpostavlja da su, poput suvremenih vukova, lovili u čoporima. Usprkos svom imenu, Canis dirus nije bio mnogo veći od suvremenog [[sivi vuk|sivog vuka]]. Noge su mu bile nešto kraće, a zubi nešto veći. Pretpostavlja se da je Canis dirus oko 10.000 godina pr. Kr. pao kao žrtva dolaska čovjeka na sjevernoamerički kontinent. Ljudski lovci su istrijebili [[megafauna|megafaunu]] kojom se Canis dirus dotada bio hranio,<ref name="Fox-Dobbs"/> a, za razliku od sivih vukova, Canis dirus nije bio dovoljno brz da lovi manji, ali brži plijen.

== Evolucija ==
[[Datoteka:Canis dirus Sergiodlarosa.jpg|mini|lijevo|Umjetnički prikaz dva moguća izgleda jezovuka, jedan temeljen na sjevernoameričkom podrijetlu (lijevo), a drugi na manje vjerojatnom južnoameričkom podrijetlu (desno).]]
Predmet je kontroverze da li je ''C. dirus'' potekao iz Sjeverne ili Južne Amerike. Većina paleontologa naginje sjevernoameričkom porijeklu iz tri razloga: više potencijalnih predaka iz srednjeg [[pleistocen]]a prisutno je u Sjevernoj Americi; rasprostranjenost ''C. dirusa'' mnogo je veća u Sjevernoj Americi, sa 136 nalazišta naspram samo tri lokaliteta u Južnoj Americi;<ref name = "paleobiology_Cdirus">{{cite web
| title = ''Canis dirus'' (dire wolf)
| work = [[Paleobiology Database]]
| url = http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?a=checkTaxonInfo&taxon_no=44837
| accessdate =27. siječnja 2013.}}</ref> i na poslijetku ''C. dirus'' se u fosilnim zapisima ranije javlja u Sjevernoj nego u Južnoj Americi. Sjevernoameričko podrijetlo podrazumijeva da se ''C. dirus'' doselio u Južnu iz Sjeverne i Srednje Amerike.<ref name="JOZ3" /> Jezovuci su najvjerojatnije migrirali u Južnu Ameriku preko [[Andski koridor|andskog koridora]], puta kojim su životinje iz umjerenih klima migrirale iz Središnje u Južnu Ameriku zbog pogodnih hladnih, suhih i otvorenih staništa, koja su tada bila karakteristična za ovu regiju. Međutim, to se najvjerojatnije dešavalo za vrijeme ledenih doba, zato što su tada put karakterizirala otvorena i suha prostranstva i savane, dok bi za vrijeme međuglacijalnih perioda put bio prepriječen tropskim kišnim šumama.<ref name="Dundas2008">{{cite journal|last=Dundas|first=R. G.|title=Quaternary records of the dire wolf, Canis Dirus, in North and South America|journal=Boreas|year=2008|volume=28|issue=3|pages=375–385|doi=10.1080/030094899422109}}</ref>

Fosilni zapisi ukazuju na to da je rod ''[[Canis]]'' potekao od malenog ''[[Leptocyon]]a'', sličnog lisici, u Sjevernoj Americi, nekada za vrijeme epohe kasnog [[miocen]]a, prije nekih 9 do 10 milijuna godina, zajedno sa još dva roda: ''[[Urocyon]]'' i ''[[Vulpes]]''. Pripadnici porodice pasa (''Canidae'') potom su se proširili po Aziji i Europi (prije nekih 8 milijuna godina), te se razvili u današnje [[vukovi|vukove]], [[šakal]]e, [[lisice]] i [[rakunski pas|rakunske pse]].

Do prije 3-5 milijuna godina bili su nastanili i Afriku (rani [[pliocen]]) i Južnu Ameriku (kasni [[pliocen]]). Njihovu invaziju Južne Amerike kao dio [[velika američka razmjena životinja|velike američke razmjene životinja]] omogućilo je formiranje panamskog tjesnaca prije 3 milijuna godina.

Međutim, moguće je i da je ''C. dirus'' potekao iz Južne Amerike, jer ima recentnijeg zajedničkog pretka sa južnoameričkim vukovima ''C. gezi'' i ''C. nehringi''.<ref name="Dundas2008" />

Tijekom idućih 9 milijuna godina, do srednjeg pleistocena, odvijao se ubrzan razvoj i diversifikacija sjevernoameričkih vukova. Pojavio se ''[[Canis armbrusteri]]'', koji je možda potekao od ''C. chihliensis'' iz Azije. Postoje snažni dokazi da je jezovuk evoluirao od ''C. armbrusteri'', jer su ta dva taksona zajedno nastanjivala otvorene ravnice i travnjake središnjeg dijela današnjih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name = "Tedford">{{Cite journal
| author = Tedford, Richard H.; Wang, Xiaoming; Taylor, Beryl E.
| title = Phylogenetic systematics of the North American fossil Caninae (Carnivora, Canidae)
| journal = [[Bulletin of the American Museum of Natural History]]
| volume = 325 | issue = | page = 218 |id=2246/5999
| year = 2009. | url = http://digitallibrary.amnh.org/dspace/bitstream/2246/5999/1/B325.pdf
| doi = 10.1206/574.1 }}</ref>

''C. dirus'' je kasnije zamijenio ''C. armbrusteri'', te se rasprostranjenost posljednjeg smanjila na jugoistok današnjeg SAD-a, odnosno [[Florida|Floridu]]. Dok se to dešavalo, ''C. dirus'' se širio na područje vrste ''C. armbrusteri'' i prešao u Središnju i Južnu Ameriku, gdje se na sjeverozapadu javlja u fosilnim zapisima iz kasnog [[pleistocen]]a.<ref name = "Tedford"/>

Poznate su dvije podvrste jezovuka koje su nastanjivale današnji SAD. ''C. dirus guildayi'' je bio manji i živio zapadno od [[Stjenjak]]a. ''C. dirus dirus'' je bio veći i nastanjivao područje istočno od Stjenjaka.<ref name="San Diego Zoo"/>

Iako je bio u bliskom srodstvu sa sivim vukom i ostalim sestrinskim vrstama, ''C. dirus'' nije predak ni jedne današnje vrste. Za razliku od sivog vuka, koji je euroazijskog porijekla, jezovuk je evoluirao na sjevernoameričkom kontinentu, zajedno sa [[kojot]]om.<ref name="Geist">{{cite web |url=http://graywolfnews.com/pdf/dr_valarius_geist_re_carnegie.pdf|title=Statement by Valerius Geist pertaining to the death of Kenton Carnegie |publisher=Wolf Crossing |accessdate=13. svibnja 2014. |format=PDF}}</ref> Jezovuk je koegzistirao sa sivim vukom u Sjevernoj Americi nekih 100 000 godina.

== Morfologija ==
[[Datoteka:J. C. Merriam (1911) Canis dirus skull.png|mini|lijevo|upright|Lubanja]]
[[Datoteka:Dire Wolf.jpg|mini|240px|Fosil Canusa dirusa u<br />[[Nacionalni prirodoslovni muzej|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]]]
Jezovuk je imao prosječnu dužinu od oko 1,5 metara, a težio je između 50 i 79 kg,<ref>{{cite web|url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Museum.state.il.us |date= |accessdate=23. rujna 2011.}}</ref> što ga je činilo najvećom vrstom u rodu ''Canis''.<ref>Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. Canis Dirus Leidy, 1858.</ref> Udovi se rijetko mogu naći izvan katranskih jama La Brea, što uspoređivanje veličine prosječnih jedinki između različitih populacija čini teškim. Procjenjuje se da je jezovuk bio za oko 8% niži u ramenima od današnjeg vuka iz doline Mackenzie i jednake visine kao i tipičan sivi vuk, ali masivnije građen. S izuzetkom očnjaka kod nekolicine populacija, mužjaci i ženke nisu pokazivali veliki [[spolni dimorfizam]] po pitanju tijela ili zuba, što je slučaj s većinom pripadnika porodice pasa. Kod nekih su populacija očnjaci mužjaka bili znatno veći, što ukazuje na to da su se takmičili za pravo na parenje. Kod drugih populacija nije postojao dimorfizam u zubima i to ukazuje na manju kompeticiju.

Unatoč površnoj sličnosti sa sivim vukom, te su dvije vrste vrlo različite. Vukovi kasnog pleistocena genetski su jedinstveni i morfološki posebni. Ni jedan od 16 [[mtDNK]] haplotipova pronađenih kod 20 pleistocenskih istočnoberinških vukova nije im zajednički s bilo kojim današnjim vukom. Umjesto toga, čini se da su u najbližem srodstvu s kasnopleistocenskim vukovima iz [[Euroazija|Euroazije]].<ref>{{cite web|last=Leonard|first=Jennifer|title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059|work=Current Biology|publisher=Cell Press|accessdate=21 October 2013}}</ref> Najveći današnji sivi vukovi bili bi slične veličine kao i prosječan jezovuk; najveći jezovuci bili bi znatno veći od bilo kojeg današnjeg sivog vuka. Izračunato je da je jezovuk težio 25% više od današnjih sivih vukova.

Mnoge od tih karakteristika bile su neophodne za lovljenje i obuzdavanje tadašnje [[megafauna|megafaune]].<ref>{{cite journal|last=Hodnett|first=John-Paul|title=Dire Wolf, Canis dirus (mammalia; Carnivora; Canidae), from the Late Pleistocene (Rancholabrean) of East-Central Sonora, Mexico|journal=The Southwest Naturalist|year=2009|volume=54|issue=1|pages=74–81|url=http://www.academia.edu/226337/Dire_Wolf_Canis_dirus_mammalia_Carnivora_Canidae_from_the_Late_Pleistocene_Rancholabrean_of_East-Central_Sonora_Mexico|accessdate=31. rujna 2012.|doi=10.1894/CLG-12.1|last2=Mead|first2=Jim I.|last3=Baez|first3=A.}}</ref> Noge su kod jezovuka bile proporcionalno kraće i čvršće nego kod sivog vuka, a moždana šupljina mu je bila manja nego kod sivog vuka slične veličine.<ref name="museum">{{cite web |url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Illinois State Museum |accessdate=21. lipnja 2010.}}</ref>

=== Zubi ===
Zubi jezovuka bili su slični zubima sivog vuka, samo malo veći, što je pokazatelj hiperkarnivorne do mezokarnivorne prehrane. Bili su pretežno mesojedi, ali i djelomično svejedi.<ref>R. M. Nowak. 1991. Walker's Mammals of the World. Maryland, Johns Hopkins University Press, svezak II.</ref> Osim veličine, nemaju nikakve posebne prilagodbe u čeljusti koje bi ih razlikovale od sivog vuka.<ref>{{cite journal|last=Anyonge|first=W.|coauthors=Baker A.|title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf|journal=Journal of Zoology|date=16. ožujka 2006.|month=July|volume=269|issue=3|pages=309–316|doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full}}</ref>

Između vrsta ''C. lupus'' i ''C. dirus'', ''C. lupus'' je imao znatno veću mehaničku prednost [[sljepoočni mišić|sljepoočnog mišića]] nad vrstom ''C. dirus'' kod donjeg karnasijalnog zuba i P4 (MATM1, MATP4).<ref>{{cite web|last=Anyonge|first=W.|title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full|work=Journal of Zoology|accessdate=21. rujna 2013.}}</ref>

Zubi rezači (P4, karnasijalni) u gornjoj čeljusti ''C. dirusa'' veći su nego kod sivog vuka, ali oni u donjoj čeljusti su slične veličine. Sljepoočni mišić jezovuka mogao je stvoriti veću silu ugriza nego današnji sivi vuk.<ref name="San Diego Zoo">{{cite web|title=Dire Wolf Fact Sheet|url=http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm|publisher=San Diego Zoo|accessdate=31. rujna 2012.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180602142503/http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm|archivedate=2. lipnja 2018.}}</ref>

Mnogi su paleontolozi predložili da je jezovuk koristio svoje realtivno velike zube za lomljenje kostiju, što je ideja koju podržava velika istrošenost krune na mnogim fosiliziranim zubima. Gornji karnasijalni zubi imali su mnogo veći oštri rub od onih kod sivog vuka, što ukazuje na veću sposobnost rezanja. Imao je duža sljepoočna udubljenja (''fossa temporalis'') i šire jagodične lukove (''arcus zygomaticus'') kojima je stvarao nešto jači ugriz od sivog vuka.<ref name="JOZ3" /> Međutim, drugi su znanstvenici primijetili da su dorsoventralni i labiolingualni profili lica isti kao kod ostalih pripadnika porodice pasa, kao što su kojoti i [[afrički divlji pas|afrički divlji psi]], što je pokazatelj da su imali sličnu ishranu.<ref name="JOZ1" />

Zubi ''C. dirusa'' nisu imali kraniodentalne prilagodbe prisutne kod životinja koje lome kosti, kao što su [[hijene]] i [[Borophaginae|borofagini]].<ref name="JOZ3">{{cite journal |first=William |last=Anyonge |coauthor=Baker, A. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in ''C. dirus'', the extinct Pleistocene dire wolf |journal=[[Journal of Zoology]] |volume=269 |issue=3 |pages=309–316 |year=2006 |doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x}}</ref> Krupna lubanja jezovuka i osjetljivost zuba na lomljenje ukazuje na to da je lovio veliki plijen ili se hranio strvinama velikih životinja.<ref name="Fox-Dobbs">{{cite web|last=Fox-Dobbs|first=K|title=Carnivore-specific stable isotope variables and variation in the foraging ecology of modern and ancient wolf populations: case studies from Isle Royale, Minnesota, and La Brea|url=http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/pdfs/Koch%20papers/2007/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458.pdf|accessdate=24. rujna 2013.}}</ref> Dorsoventralno slaba tačka [[simfiza|simfize]] (tačka spajanja lijeve i desne strane donje čeljusti) ukazuje na to da je ubijao plijen slično kao i njegovi današnji srodnici, praveći plitke ugrize, a to je snažan znak da je lovio u čoporima. Međutim, broj slomljenih postkarnasijalnih kutnjaka mnogo je veći nego kod fosila sivih vukova iz istog razdoblja, što pokazuje da je jezovuk vjerojatno bio slabije prilagođen lomljenju kostiju nego sivi vuk.<ref name="JOZ1">{{cite journal|author=Therrien, F.|title=Mandibular force profiles of extant carnivorans and implications for the feeding behaviour of extinct predators|doi=10.1017/S0952836905007430|year=2005|journal=Journal of Zoology|volume=267|issue=3|pages=249 }}</ref>

== Ponašanje ==
[[Datoteka:Smilodon and Canis dirus.jpg||mini|Dva jezovuka bore se sa ''[[Smilodon]]om'' oko lešine kolumbijskog mamuta u katranu]]
''Canis dirus'' je pripadao istoj ekološkoj skupini mesoždera kao i [[sivi vuk]], njegov manji srodnik, i [[kojot]].<ref>{{cite web|last=Leonard|first=Jennifer|title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059|work=Current Biology|publisher=Cell Press}}</ref> Jezovukov snažni ugriz, 129% jačine onog kod današnjeg sivog vuka, omogućavao mu je hvatanje i obuzdavanje plijena. Po njihovom velikom tijelu i zubima mesoždera, može se zaključiti da su često lovili veliki plijen ili megafaunu, čemu je doprinosio i život u čoporu. Nisu bili specijalizirani lovci, hranili su se bilo kojom megafaunom koja im je bila dostupna.

U usporedbi sa današnjim vrstama neobično je veliki broj primjeraka iz katranskih jama [[La Brea]] imao tragove lomljenja zuba tijekom života. Primjerci u starijem dijelu jame imaju istrošenije zube od onih u novijem, do čega je možda došlo zato što su u starijem dijelu jame završile starije jedinke ili zato što su one imale ishranu koja je uključivala tvrđu hranu, poput lešina i kostiju.<ref name=Binder /> Drugo bi objašnjenje mogla biti kompeticija s drugim mesožderima, zbog čega je ''C. dirus'' bio prisiljen pojesti što veći dio strvine u što kraćem vremenu.<ref name="Binder">{{cite journal|last=Binder|first=Wendy J.|coauthors=Valkenburgh Blaire Van|title=A comparison of tooth wear and breakage in Rancho La Brea sabertooth cats and dire wolves across time|journal=Journal of Vertebrate Paleontology|date=28. siječnja 2010.|volume=30|issue=1|pages=255–261|doi=10.1080/02724630903413016}}</ref>

Fosili jezovuka zastupljeni su na izuzetno velikom prostoru. Sjevernu granicu čini [[Kanada]], a južnu [[Bolivija]]. U [[Meksiko|Meksiku]] postoji deset lokaliteta s ostacima ''C. dirusa'': Cedazo, Aguascalientes; Comondu, Baja California; El Cedral, San Luis Potosí; kamenolom El Tajo, Tequixquiac i Valsequillo, svi u Saveznom distriktu, Meksiko; Lago de Chapala, Jalisco; pećina Loltun, Yucatán; Potrecito, Sinaloa; i pećina San Josecito, Nuevo León. Većina tih lokaliteta nalazi se u središnjem i jugoistočno-središnjem dijelu Meksika, s nekolicinom na sjeveru ili zapadu. Od središnjih lokaliteta, spilja San Josecito i Cedazo imaju najveći broj jedinki ''C. dirusa''; na ostalim lokalitetima u Meksiku pronađena je samo nekolicina primjeraka.<ref>{{cite journal|last=Hodnett|first=John- Paul|coauthors=Mead Jim|title=DIRE WOLF, CANIS DIRUS (MAMMALIA; CARNIVORA; CANIDAE), FROM THE LATE PLEISTOCENE (RANCHOLABREAN) OF EAST-CENTRAL SONORA, MEXICO|journal=The Southwestern Naturalist|date=march 2009.|volume=54.1|pages=74–81|doi=10.1894/CLG-12.1}}</ref>

S obzirom na veliki broj ostataka u katranskim jamama La Brea, moguće je da su lokalni jezovukovi koristili životinje zarobljene u njima kao izvor hrane, pri čemu su neki na kraju bili i sami zarobljeni u istima, te su se njihovi ostaci potom očuvali. Također se može zaključiti da su bili društveni grabežljivci, jer su od svih grabežljivaca vukovi najuspješniji u obrani lešine od ostalih mesojeda.<ref>{{cite journal|last=McHorse|first=Brianna K.|coauthors=Orcutt John D., Davis Edward B.|title=The carnivoran fauna of Rancho La Brea: Average or aberrant?|journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|date=15. travnja 2012.|volume=329-330|pages=118–123|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0031018212000958|doi=10.1016/j.palaeo.2012.02.022}}</ref>

== Stanište i rasprostranjenost ==
Staništa ''C. dirusa'' bila su vrlo raznolika. U Sjevernoj Americi ona su obuhvaćala različite areale, od ravnica i travnjaka do šumovitih planinskih područja. U Južnoj Americi nastanjivali su područja koja su karakterizirali suhi savanski uvjeti i suho vrijeme.<ref name="JOZ3" /> Nastanjivao je nekoliko različitih staništa, tropske močvare s trnovitim grmljem, umjerene listopadne šume s obližnjim travnjacima, od nivoa mora do nadmorske visine od 2255 metara. Bio je široko rasprostranjen, a njihovi ostaci pronađeni su na 136 različitih lokaliteta, od [[Alberta|Alberte]] ([[Kanada]]) do [[Tarija|Tarije]] ([[Bolivija]]). Mada su živjeli čak u Alberti, njihovi ostaci nikada nisu pronađeni sjevernije od toga. Takva je situacija nastala zato što, iako je ''Canis dirus'' vjerojatno ponekada zalazio u sjevernu Kanadu tijekom interglacijalnih razdoblja, njihovi su fosili su vjerojatno uništeni zbog naknadnih glacijacjskih aktivnosti. Međutim, smatra se da je posljednja imenovana vrsta jezovuka pronađena u Sjevernoj Americi vodila porijeklo s [[Florida|Floride]].<ref name="flmnh.ufl.edu">Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. CanisDirus Leidy, 1858. <http://www.flmnh.ufl.edu/vertpaleo/fossilspeciesCanisdirus.htm></ref> Također se smatra da su najveći poznati primjerci pronađeni u tom dijelu Sjeverne Amerike.<ref name="flmnh.ufl.edu"/> Iako je jezovuk migrirao, moguće je da su u pitanju bile sezonske migracije.<ref name="flmnh.ufl.edu"/>

''Canis dirus'' je vrlo poznat po neobično velikoj učestalosti kojom se javlja u katranskim jamama La Brea u [[kalifornija|Kaliforniji]]. Pronađeno je preko 200 000 fragmenata od preko 4000 jedinki, više nego kod i jedne druge vrste sisavaca. Tako velik broj ukazuje na to da je jezovuk, poput današnjih vukova i pasa, živio u čoporima. Količina ostataka sivog vuka (''C. lupus'' ili ''C. furlongi'') u katranskim jamama iznosi oko 1% količine ostataka jezovuka.<ref name = "Stock_1929">{{cite journal
| last = Stock | first = C.
| title = A Census of the Pleistocene Mammals of Rancho La Brea, Based on the Collections of the Los Angeles Museum
| journal = [[Journal of Mammalogy]] | volume = 10 | issue = 4 | pages = 281–289 | date = November 1929 | jstor = 1374112
| doi = 10.2307/1374112}}</ref>

== Izumiranje ==
''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{cite book|author=Marc Zabludoff|title=Dire Wolf|url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24|accessdate=1 October 2011|date=rujan 2009.|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-3998-1|pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Cite book
| first = Stuart | last = Fiedal | author-link = | editor-last = Haynes | editor-first = Gary
| contribution = Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction
| contribution-url = http://www.springerlink.com/content/l225628681672725/?p=5af1eb7387d443a2b514b284c646efa7&pi=1
| title = American Megafaunal Extinctions at the End of the Pleistocene
| year = 2009. | pages = 21–37 | place = | publisher = [[Springer Science+Business Media|Springer]]
| url = http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9
| doi = 10.1007/978-1-4020-8793-6_2 | isbn = 978-1-4020-8792-9
| id = }}</ref>

Tijekom kasnog pleistocena (prije 300 000 godina) sivi vuk (''C. lupus'') prešao je preko [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] u Sjevernu Ameriku i bio u kompeticiji s jezovukom. Ispreplićući fosilni ostaci jezovuka i sabljozube mačke (''[[Smilodon]]'') pokazuju da je, pored sivog vuka, imao još jednog konkurenta u Sjevernoj Americi.<ref name="Biol. Letters 2009">Biol. Letters. Parallels between Playbacks and Pleistocene Tar Seeps Suggest Sociality in an Extinct Sabretooth Cat, Smilodon. 23. veljače 2009. 5-1 str. 81. - 85.</ref> Oboje su bili društvene životinje, što znači da su lovili u čoporima, a dijelili su i životinjske vrste koje su im predstavljale plijen.<ref name="Biol. Letters 2009"/> Međutim, prije oko 16 000 godina, s krajem posljednjeg ledenog doba i dolaskom ljudi u Sjevernu Ameriku, većina velikih sisavaca o kojima je jezovuk ovisio za ishranu počeli su izumirati (moguće zbog klimatskih ili antropogenih promjena, kao što je sugerirano u dokumentarcu na [[National Geographic Channel]]u iz [[2008.]] godine<ref>{{cite video |title=Prehistoric Predators |publisher=National Geographic |medium=DVD ASIN-B00120TJFE |date=12. veljče 2008.}}</ref>).

Sporiji od ostalih tadašnjih vrsta vukova na tom kontinentu, prije svega sivog i [[crveni vuk|crvenog vuka]], jezovuk nije mogao loviti brže vrste koje su preživjele i bio je prisiljen na život lešinara. Do prije oko 10 000 godina i veliki sisaci i jezovuk potpuno su nestali. Njihovo izumiranje, zajedno s nestankom drugih velikih pleistocenskih mesoždera, pokazalo se da je vezano za izumiranje velikog plijena.<ref name="Fox-Dobbs"/> Kako bi se izumiranje ''C. dirusa'' u potpunosti shvatilo još se mnogo njegovih primjeraka mora izravno datirati. Uz to, mora se prikupiti više informacija o faktorima koji su utjecali na njegovu biogeografsku rasprostranjenost i veličinu populacije, uključujući i kompeticiju, interakciju s grabežljivcima i plijenom, fizičku okolinu, kao i na koji su način svi njegovi konkurenti i plijen odgovorili na događaje iz tog perioda; prema tome, mora se odrediti točno vrijeme izumiranja megafaune koja je bila u bliskoj interakciji sa ''C. dirusom''.<ref name="JOZ3" />

== Literatura ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html Informacije o ''Canisu dirusu'', Illinois State Museum]
* [https://web.archive.org/web/20071212184241/http://www.tarpits.org/education/guide/flora/wolf.html Povratak u ledeno doba: vodič za istraživanje La Brea]
* [http://www.searchingwolf.com/wevolve.htm Hronologija evolucije vukova]
* [http://www.acnatsci.org/museum/leidy/paleo/canis.html National Academy of Sciences: strašni vuk]
[[Kategorija:Canis]]
[[Kategorija:Prapovijesni sisavci]]
[[Kategorija:Životinje iz pleistocena]]