Cassini-Huygens - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-07T15:16:30Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:16, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cassini-Huygens'''-->~~{{Infokutija svemirska letjelica		{{Infokutija svemirska letjelica
	\| ime = ''Cassini–Huygens''		\| ime = ''Cassini–Huygens''
	\| slika = [[Datoteka:Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg\|300px]]		\| slika = [[Datoteka:Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg\|300px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T05:23:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T16:33:52Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 16:33, 1. studenoga 2021.
Redak 123:		Redak 123:
	Cassinijev kraj uključivao je niz bliskih prolaza kraj Saturna, približavanje unutar prstenova, zatim ulazak u Saturnovu atmosferu 15. rujna 2017. kako bi uništili svemirsku letjelicu. Ova metoda je odabrana, jer je neophodno osigurati zaštitu i spriječiti biološku kontaminaciju bilo kojeg mjeseca Saturna za koji se misli da nudi potencijalnu životnu sposobnost (posebno [[Titan (mjesec)\|Titan]] i [[Encelad (mjesec)\|Encelad]]). Konačni let Titan 22. travnja 2017. promijenio je orbitu kako bi letio kroz jaz između Saturna i njegovog unutarnjeg prstena nekoliko dana kasnije, 26. travnja. Cassini je prošao oko 3.100 km iznad Saturnovog sloja oblaka i 320 km (200 milja) ) s vidljivog ruba unutarnjeg prstena; uspješno je snimao Saturnove atmosfere i već sljedećeg dana počeo vraćati podatke. Nakon dodatnih 22 orbite kroz jaz, misija je završena zaronom u Saturnovu atmosferu 15. rujna; signal je izgubljen u 07:55:46 EDT 15. rujna 2017., samo 30 sekundi kasnije od predviđenog. Procjenjuje se da je [[svemirska letjelica\|svemirski brod]] izgorio oko 45 sekundi nakon posljednjeg prijenosa. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Vatreni kraj: Cassini se javio zadnji put i izgorio na Saturnu\|url=https://www.24sata.hr/tech/vatreni-kraj-cassini-se-javio-zadnji-put-i-izgorio-na-saturnu-540131\|accessdate=2019-10-06}}</ref>		Cassinijev kraj uključivao je niz bliskih prolaza kraj Saturna, približavanje unutar prstenova, zatim ulazak u Saturnovu atmosferu 15. rujna 2017. kako bi uništili svemirsku letjelicu. Ova metoda je odabrana, jer je neophodno osigurati zaštitu i spriječiti biološku kontaminaciju bilo kojeg mjeseca Saturna za koji se misli da nudi potencijalnu životnu sposobnost (posebno [[Titan (mjesec)\|Titan]] i [[Encelad (mjesec)\|Encelad]]). Konačni let Titan 22. travnja 2017. promijenio je orbitu kako bi letio kroz jaz između Saturna i njegovog unutarnjeg prstena nekoliko dana kasnije, 26. travnja. Cassini je prošao oko 3.100 km iznad Saturnovog sloja oblaka i 320 km (200 milja) ) s vidljivog ruba unutarnjeg prstena; uspješno je snimao Saturnove atmosfere i već sljedećeg dana počeo vraćati podatke. Nakon dodatnih 22 orbite kroz jaz, misija je završena zaronom u Saturnovu atmosferu 15. rujna; signal je izgubljen u 07:55:46 EDT 15. rujna 2017., samo 30 sekundi kasnije od predviđenog. Procjenjuje se da je [[svemirska letjelica\|svemirski brod]] izgorio oko 45 sekundi nakon posljednjeg prijenosa. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Vatreni kraj: Cassini se javio zadnji put i izgorio na Saturnu\|url=https://www.24sata.hr/tech/vatreni-kraj-cassini-se-javio-zadnji-put-i-izgorio-na-saturnu-540131\|accessdate=2019-10-06}}</ref>
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Cassini-Huygens}}~~
	* [https://web.archive.org/web/20101101215557/http://www.croeos.net/cassini Cassini-Huygens misija - Detaljno na hrvatskom (CroEOS .net)]		* [https://web.archive.org/web/20101101215557/http://www.croeos.net/cassini Cassini-Huygens misija - Detaljno na hrvatskom (CroEOS .net)]
	* https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm		* https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T02:00:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija svemirska letjelica
| ime = ''Cassini–Huygens''
| slika = [[Datoteka:Cassini Saturn Orbit Insertion.jpg|300px]]
| slika_opis = Umjetnički prikaz letjelice Cassini
| organizacija = [[NASA]] / [[ESA]] / [[Talijanska svemirska agencija|ASI]]
| glavni_ugovaratelji =
| platforma =
| tip_misije = Prelet, orbiter i meko spuštanje
| prelet ='''[[Venera (planet)|Venera]] [[Gravitacijska_praćka|(Gravitacijska praćka)]]''' '''Datum preleta:''' [[26. travnja]] [[1998.]] '''Udaljenost:''' 234 km '''[[Venera (planet)|Venera]] [[Gravitacijska_praćka|(Gravitacijska praćka)]]''' '''Datum preleta:''' [[24. lipnja]] [[1999.]] '''Udaljenost:''' 600 km '''[[Zemlja]] [[Gravitacijska_praćka|(Gravitacijska praćka)]]''' '''Datum preleta:''' [[18. kolovoza]] [[1999.]] '''Udaljenost:''' 1.171 km '''[[Jupiter (planet)|Jupiter]] [[Gravitacijska_praćka|(Gravitacijska praćka)]]''' '''Datum preleta:''' [[30. prosinca]] [[2000.]] '''Udaljenost:''' 9.852.924 km
| datum_preleta = '''[[Titan_(mjesec)|Titan]] ([[Huygens]])''' '''Datum slijetanja:''' [[14. siječnja]] [[2005.]]
| trenutacna_destinacija =
| satelit_od =
| datum_ulaska_u_orbitu = [[1. srpnja]] [[2004.]]
| orbitira = <center>[[Saturn|'''Saturna''']]</center>[[1. srpnja]] [[2004.]] '''-''' [[15. rujna]] [[2017.]]
| pad_iz_orbite = [[15. rujna]] [[2017.]] 11:55:00 UTC
| lansiranje = [[15. listopada]] [[1997.]] 08:43:00 UTC
| lansiran_uz_pomoc = [[Titan IV]]-B/Centaur lansirno vozilo
| raketa_nosac =
| mjesto_lansiranja =
| trajanje_misije = 19 godina, 11 mjeseci<ref>{{cite web
|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/about-the-mission/summary/
|title=''"About the mission"''
|language= engleski}} saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)</ref>
 '''U orbiti oko Saturna:''' 13 godina, 2 mjeseca, 14 dana 
| NSSDC_ID = 1997-061A
| internet_sjediste = {{eng oznaka}} [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini–Huygens (službene stranice)]
| masa = 2581 kg '''Cassini + Huygens:''' 5712 kg<ref>{{cite web
|url= http://space.skyrocket.de/doc_sdat/cassini.htm
|title=''"Cassini / Huygens"''
|language= engleski}} space.skyrocket.de (15. rujan 2017.)</ref>
| napajanje = 885W (633W na kraju misije)<ref>{{cite web
|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/grand-finale/cassini-quick-facts/
|title=''"Cassini-Huygens: Facts"''
|language= engleski}} saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)</ref>
| baterije =
| orbitalni_rezim =
| sirina =
| velika_poluos =
| ekscentricitet =
| inklinacija =
| orbitalni_period =
| apoapsis =
| apogej =
| periapsis =
| perigej =
| interval_ponavljanja =
| orbita_dnevno =
| ponovljivost=
| instrumenti =
| glavni_instrumenti=
| transponderi =
| razlucivost =
| podrucje_pokrivanja =
| spektralni_pojas =
| brzina_prijenosa_podataka =
| SSR =
| povrsina_pokrivanja =

| razlucivost_slike =
| ref =
}}
'''[[Letjelica]] Cassini''' je svemirska letjelica koja je istraživala [[Saturn]], [[Saturnovi prsteni|njegove prstene]] i [[Saturnovi prirodni sateliti|mjesece]]. Lansirana sa [[Zemlja (planet)|Zemlje]] [[15. listopada]] [[1997.]] na putovanje do [[Saturn (planet)|Saturna]] i njegovih [[Prirodni satelit|satelit]]a dugo sedam godina. U Saturnovu orbitu ušla je [[1. srpnja]] [[2004.]] Na sebi je nosila [[ESA]]-inu sondu Huygens koja se spustila na [[Titan (mjesec)|Titan]] [[2005.]] i poslala mnoštvo podataka.

== Huygens ==

==== Uvod ====
[[Huygens]] je [[ESA]]-ina sonda koja je [[2004.]] na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpuštena u [[Titanova atmosfera|Titanovu atmosferu]]. Huygens je mapirao površinu Titana pri spuštanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu [[Christiaan Huygens|Christiaanu Huygensu]] koji je otkrio taj Saturnov satelit.

==== Letjelica ====
[[Datoteka:Huygens_surface_color.jpg|mini|desno|150px|Slika tla Titana]]
Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu [[Cassini]] i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam [[Božić]] [[2004.]] godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov [[toplinski štit]] dobro izdržao. Brzina se zbog [[trenje|trenja]] smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki [[padobran]] promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se [[plinski kromatograf]] i [[maseni spektrometar]] te [[mjerni instrument|instrumenti]] za ispitivanje atmosfere i dvije [[kamera|kamere]]. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, [[sonda]] je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.

=== Instrumenti ===

Na Huygensu je smješteno 6 instrumenata.

Plinski kromatograf i maseni spektrometar analizirat će Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko ustrojstvo zadužen za mjerenje fizikalnih i električnih svojstava atmosfere.

== Cassini ==
[[Datoteka:Saturn from Cassini Orbiter - Square (2004-10-06).jpg|mini|lijevo|Slika Saturna]]
=== Letjelica ===
Cassini je vrlo teška [[svemirska letjelica|letjelica]]. Ima masu od čak 5774 [[kg]]. Jedine letjelice teže od nje bile su [[Phobos 1]] i [[Phobos 2]]. Više od 50% mase letjelice otpada na [[gorivo]]. Dimenzije su letjelice: 6,7 [[metar|m]] (visina) x 4 m (širina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sustava i cijele letjelice.

==== Uvod ====

Cassini je [[NASA]]-ina letjelica poslana [[1997.]] godine u istraživanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po [[Francuska|francuskom]] astronomu [[Giovanni Domenico Cassini|Giovanniju Domenicu Cassiniju]]. Letjelica je do cilja stigla [[1. srpnja]] [[2004.]]

==== Letjelica ====

Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] i još će nekoliko puta proletjeti pokraj [[Titan (mjesec)|Titana]]. Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podatcima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste [[solarne ćelije]], Cassini kao izvor energije koristi [[radio-izotopni termoelektrični generator]] koji pretvara toplinu u električnu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 [[Watt]]a.

Letjelica ima dva glavna [[motor]]a i čak šesnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.

Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti [[gravitacijska praćka|"gravitacijsku praćku"]] [[Venera (planet)|Venere]] (2 puta), Zemlje i Jupitera. [[Računalo]] na Cassiniju je složeno. Ono može u slučaju prekida veze sa Zemljom čak četiri tjedna samostalno održavati letjelicu, a računalo može preživjeti i izboje [[Sunčeve baklje|Sunčevih baklji]].

=== Instrumenti ===

Na Cassiniju je smješteno 12 instrumenata.

Sustav za radijsko znanstveno istraživanje proučavao je atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita.

Znanstveni je podsustav za slikovnu dijagnostiku slikavao u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra.

Cassinijev je radar kartografirao Titanovu površinu.

Ionski i neutralni maseni spektrometar istražuje neutralne i nabijene čestice.

Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dijela spektra određuje kemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita.

Analizator kozmičke prašine proučava led i prašinu u blizini Saturna.

Znanstveni sustav za radio- i plazmatske valove istražuje valove plazme.

Cassinijev plazmatski spektrometar istražuje [[plazma (fizika)|plazmu]] unutar Saturnovog magnetskog polja.

Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultraljubičastom dijelu spektra mjeri ultraljubičastu energiju.

Instrument za magnetosfernu slikovnu dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje.

Magnetometar dvjema tehnikama proučava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece.

== Veliki Finale i uništenje ==
Cassinijev kraj uključivao je niz bliskih prolaza kraj Saturna, približavanje unutar prstenova, zatim ulazak u Saturnovu atmosferu 15. rujna 2017. kako bi uništili svemirsku letjelicu. Ova metoda je odabrana, jer je neophodno osigurati zaštitu i spriječiti biološku kontaminaciju bilo kojeg mjeseca Saturna za koji se misli da nudi potencijalnu životnu sposobnost (posebno [[Titan (mjesec)|Titan]] i [[Encelad (mjesec)|Encelad]]). Konačni let Titan 22. travnja 2017. promijenio je orbitu kako bi letio kroz jaz između Saturna i njegovog unutarnjeg prstena nekoliko dana kasnije, 26. travnja. Cassini je prošao oko 3.100 km iznad Saturnovog sloja oblaka i 320 km (200 milja) ) s vidljivog ruba unutarnjeg prstena; uspješno je snimao Saturnove atmosfere i već sljedećeg dana počeo vraćati podatke. Nakon dodatnih 22 orbite kroz jaz, misija je završena zaronom u Saturnovu atmosferu 15. rujna; signal je izgubljen u 07:55:46 EDT 15. rujna 2017., samo 30 sekundi kasnije od predviđenog. Procjenjuje se da je [[svemirska letjelica|svemirski brod]] izgorio oko 45 sekundi nakon posljednjeg prijenosa. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Vatreni kraj: Cassini se javio zadnji put i izgorio na Saturnu|url=https://www.24sata.hr/tech/vatreni-kraj-cassini-se-javio-zadnji-put-i-izgorio-na-saturnu-540131|accessdate=2019-10-06}}</ref>
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Cassini-Huygens}}
* [https://web.archive.org/web/20101101215557/http://www.croeos.net/cassini Cassini-Huygens misija - Detaljno na hrvatskom (CroEOS .net)]
* https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm
* http://saturn.jpl.nasa.gov/operations/present-position.cfm
* http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/
* [https://web.archive.org/web/20070426162116/http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini-Huygens (NASA)]
* [http://www.esa.int/SPECIALS/Cassini-Huygens/ Cassini-Huygens (ESA)]
== Izvori ==
{{izvori}}

{{Istraživanje Venere}}
{{Istraživanje Jupitera}}
{{Istraživanje Saturna}}
{{NASA}}

[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Preletači Jupitera]]
[[Kategorija:Preletači Venere]]
[[Kategorija:Preletači asteroida]]
[[Kategorija:Planetarni orbiteri]]
[[Kategorija:Istraživanje Saturna]]

←Starija inačica		Inačica od 05:23, 16. studenoga 2021.
Redak 18:		Redak 18:
	\| raketa_nosac =		\| raketa_nosac =
	\| mjesto_lansiranja =		\| mjesto_lansiranja =
	\| trajanje_misije = 19 godina, 11 mjeseci<ref>{{~~cite web~~		\| trajanje_misije = 19 godina, 11 mjeseci<ref>{{Citiranje weba
	\|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/about-the-mission/summary/		\|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/about-the-mission/summary/
	\|title=''"About the mission"''		\|title=''"About the mission"''
Redak 25:		Redak 25:
	\| NSSDC_ID = 1997-061A		\| NSSDC_ID = 1997-061A
	\| internet_sjediste = {{eng oznaka}} [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini–Huygens (službene stranice)]		\| internet_sjediste = {{eng oznaka}} [http://saturn.jpl.nasa.gov/home/index.cfm Cassini–Huygens (službene stranice)]
	\| masa = 2581 kg <br><small>'''Cassini + Huygens:''' 5712 kg</small><ref>{{~~cite web~~		\| masa = 2581 kg <br><small>'''Cassini + Huygens:''' 5712 kg</small><ref>{{Citiranje weba
	\|url= http://space.skyrocket.de/doc_sdat/cassini.htm		\|url= http://space.skyrocket.de/doc_sdat/cassini.htm
	\|title=''"Cassini / Huygens"''		\|title=''"Cassini / Huygens"''
	\|language= engleski}} space.skyrocket.de (15. rujan 2017.)</ref>		\|language= engleski}} space.skyrocket.de (15. rujan 2017.)</ref>
	\| napajanje = 885W (633W na kraju misije)<ref>{{~~cite web~~		\| napajanje = 885W (633W na kraju misije)<ref>{{Citiranje weba
	\|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/grand-finale/cassini-quick-facts/		\|url= https://saturn.jpl.nasa.gov/mission/grand-finale/cassini-quick-facts/
	\|title=''"Cassini-Huygens: Facts"''		\|title=''"Cassini-Huygens: Facts"''