WikiSysop: bnz

2022-05-07T17:54:53Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:54, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Celuloza'''-->~~{{Infookvir kemijski spoj		{{Infookvir kemijski spoj
	\| formula = <chem>(C6H10O5)n		\| formula = <chem>(C6H10O5)n
	</chem>		</chem>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T22:57:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem>(C6H10O5)n
</chem>
| slika = Cellulose Sessel.svg
| slika_opis =
| slika1 = Cellulose-Ibeta-from-xtal-2002-3D-balls.png
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Celuloza
| ostala imena =
| CAS = 9004-34-6
| EC = 232-674-9
| UN =
| RTECS =
| molarna masa = 162,1406 g·mol−1
| molekulska masa = 162,1406 po glukoznoj jedinici
| izgled = bijela vlaknasta tvar
| gustoća = 1,5 g·cm−3
| tališteK = 533–543 K uz raspadanje
| tališteC = 260–270 °C
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = ne topi se u vodi
| dipolni moment =
| slika2 =
| oblik molekule = polimer
| znakovi opasnosti =
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 1 |F = 1| R = 0 |O = }}
}}

[[datoteka:Stanična stijenka biljke.png|mini|desno|290px|Raspored celuloze i drugih [[Polisaharidi|polisaharida]] u [[Stanična stijenka|staničnoj stijenki]] [[biljke|biljaka]].]]

[[datoteka:Cotton.JPG|mini|desno|290px|Udio je celuloze u [[pamuk]]u do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi.]]

[[datoteka:Cellulose strand.svg|mini|lijevo|290px|Celulozno vlakno koje prikazuje [[vodikova veza|vodikove veze]] (isprekidane linije) unutar i između molekula celuloze.]]

'''Celuloza''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cellula'': mala ćelija) je u prirodi najrasprostranjeniji [[Organska kemija|ugljikov spoj]] na [[Zemlja|Zemlji]]. To je [[Ugljikohidrati|ugljikohidrat]] ([[polisaharid]]) s velikom [[Relativna molekulska masa|relativnom molekularnom masom]]. Većinom se nalazi u obliku [[vlakno|vlakana]], koja su vrlo čvrsta, netopljiva u vodi, slabim [[kiselina]]ma i [[Baze (kemija)|lužinama]], te u organskim [[Otapalo|otapalima]]. Celuloza nastaje u prirodi [[Fotosinteza|fotosintezom]] i čini gotovo polovinu tvari od koje su građene [[Stanična stijenka|stijene stanica]] u [[drvo|drveću]] i jednogodišnjim biljkama. Za proizvodnju papira upotrebljava se takozvana tehnička celuloza, koja osim čiste celuloze sadrži manji ili veći udjel [[hemiceluloza|hemiceluloze]] i [[lignin]]a, te neznatne količine [[Smola|smole]], [[Vosak|voskova]] i [[Minerali (nutrijenti)|mineralnih tvari]].<ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Celuloza je bijela vlaknasta tvar bez okusa i mirisa, netopljiva u vodi i organskim otapalima, glavni sastojak [[Stanična stijenka|staničnih stijenki]] [[biljke|biljaka]]. Udio je celuloze u [[pamuk]]u do 98%, u [[drvo|drvu]] 40 do 50%, u [[slama|slami]] oko 30%. Celuloza je osnovni sastojak mnogih danas nezamjenljivih [[industrija|industrijskih]] [[proizvod]]a: [[papir]]a, [[karton]]a, [[ljepenka|ljepenke]], [[Vata|vate]] i celuloznih vlakana za [[Tekstilna industrija|tekstilnu industriju]], a široku primjenu nalaze i njezini [[derivat]]i ([[esteri]] i [[eteri]]) u proizvodnji [[lak]]ova, [[eksploziv]]a, [[ljepilo|ljepila]], [[Filmska vrpca|filmskih vrpci]], [[celuloid]]a i drugog. Celuloza je [[Polisaharidi|polisaharid]] s bruto jednadžbom (C6H10O5)n, pri čemu je ''n'' stupanj [[Polimerizacija|polimerizacije]], koji za [[pamuk]] približno iznosi 7 000, a za [[Jela|jelovo drvo]] 2 500. Lančane [[molekule]] celuloze građene su od [[glikozidi]]čki povezanih molekula [[Glukoza|glukoze]], a obradom [[kiselina]]ma celuloza se [[Hidroliza|hidrolitički]] razgrađuje. Kemijskom reakcijom [[Dušična kiselina|dušične]] i [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] s celulozom nastaje [[celulozni nitrat]] ((poznat i pod nazivom nitroceluloza)), a djelovanjem [[Anhidridi|anhidrida]] [[Octena kiselina|octene kiseline]] [[acetilceluloza]]. Mnoge životinje probavljaju celulozu s pomoću [[enzim]]a celulaze i hemicelulaze. U [[Ljudska probava|crijevima]] [[Sisavci|sisavaca]] celuloza se razgrađuje djelovanjem enzima bakterijske crijevne flore i raznih [[Praživotinje|praživotinja]]. [[Preživači]] i [[konji]] probave 30 do 75% celuloze, a [[Mesožderi|mesožderne je životinje]] uopće ne mogu probaviti, kao ni [[čovjek]], jer nema enzima potrebnih za njezinu razgradnju. Celuloze ima najviše u [[Voće|voću]] i [[Povrće|povrću]] i vrlo je važan udio [[Prehrana|prehrane]].<ref>'''celuloza''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11174] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Dobivanje ==
Celuloza se proizvodi [[Izolacija|izolacijom]] (izdvajanjem) iz [[Crnogorična šuma|crnogoričnoga]] ([[smreka]], [[jela]], [[Bor (biljni rod)|bor]]) i [[Bjelogorica|bjelogoričnoga drva]] ([[topola]], [[bukva]], [[breza]]) i drugih [[vlakno|vlaknastih]] [[sirovina]] ([[pamuk]], [[lan]], [[konoplja]], [[juta]], [[slama]]) u obliku '''staničevine''', vlaknaste tvari koja može sadržavati i do 99% celuloze. Obradom mehanički usitnjene i očišćene sirovine [[kemikalija]]ma na povišenoj [[temperatura|temperaturi]] uklanjaju se lignin, smola i nepoželjni prirodni [[polisaharidi]] ([[hemiceluloza]]). Način i stupanj uklanjanja primjesa određuju udio celuloze u proizvodu, a ovise o njegovoj namjeni i upotrebi. Najviše se primjenjuje '''sulfatni postupak''' (dobiva se sulfatna celuloza u obliku dugih i čvrstih vlakana), u kojem se celulozna masa nakon iskuhavanja (5 sati na 100 do 180 [[°C]]) s [[Natrijev hidroksid|natrijevim hidroksidom]] i natrijevim sulfidom odvaja od preostaloga luga, čisti, pere i po potrebi [[bijeljenje|izbjeljuje]]. Lug se regenerira [[isparavanje]]m, dodavanjem natrijeva sulfata radi nadoknade potrošenog [[natrij]]a, spaljivanjem i [[kaustifikacija|kaustificiranjem]]. Sličan je i '''natronski (soda) postupak''', u kojem je aktivna [[Alkalije|alkalija]] [[natrijev hidroksid]], a lug se regenerira [[Natrijev karbonat|natrijevim karbonatom]]. Zbog manje obojenosti proizvoda prije bijeljenja, prije se više primjenjivao '''sulfitni postupak''', u kojem se za iskuhavanje sirovine upotrebljavala [[sumporasta kiselina]] i [[kalcij]]ev hidrogensulfit. U tom se postupku lug nije regenerirao, a njegovo je sekundarno iskorištavanje bilo ograničeno. Djelomična regeneracija luga moguća je upotrebom [[magnezij]]eva hidrogensulfita, što je u [[ekologija|ekološkom]] smislu mnogo povoljnije.

== Proizvodi ==
Celuloza je osnovni sastojak mnogih danas nezamjenjivih industrijskih proizvoda: [[papir]]a, maramica (na primjer salvete džepne, WC, kuhinjske, i tako dalje), [[karton]]a, ljepenke, [[vata|vate]] (najčešće to bude pamučna) i celuloznih vlakana za tekstilnu industriju. Široku primjenu nalaze i njezini derivati ([[esteri]] i [[eteri]]) u proizvodnji [[lak]]ova, [[eksploziv]]a, [[Ljepilo|ljepila]], filmova, [[celuloid]]a, sintetske vate i tkanine i drugog.

=== Djelovanje kiselina na celulozu ===
Kratkotrajnim djelovanjem [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] celuloza prelazi u nabubrenu koloidnu modifikaciju amiloid, koji se upotrebljava za proizvodnju pergamentnoga papira.

Djelovanjem (reakcijom) [[Dušična kiselina|dušične kiseline]] u smjesi sa sumpornom kiselinom, prelazi u [[Nitroceluloza|nitrocelulozu]], sirovinu u proizvodnji bezdimnoga baruta (celuloznog nitrata), celuloida, viskoze i [[celofan]]a.

S anhidridom [[Octena kiselina|octene kiseline]] celuloza prelazi u [[acetat]]e (takozvana [[acetilceluloza]]), koji se upotrebljavaju za proizvodnju [[plastika|plastike]] i umjetnih vlakana (acetatne svile).

== Proizvodnja i dobivanje u Hrvatskoj ==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je proizvodnja celuloze započela u Zagrebačkoj tvornici papira. Suočena s teškoćama u nabavi sirovina, tvornica je 1929.- 1934. provela rekonstrukciju i modernizaciju i pritom izgradila pogon za proizvodnju sulfitne celuloze godišnjega kapaciteta 5 400 tona, koji se ubrzo povećao na 8 400 tona. Zbog neekonomičnosti proizvodnja je obustavljena 1979.

U [[Plaški|Plaškom]] je od 1965. do 1991. godine radila tvornica sulfatne celuloze (35 000 t/god.), a prerađivala ju je u omotane papire i kartone za valovitu ljepenku.

U okviru tvornice papira u [[Rijeka|Rijeci]] proizvodila se 1985. - 1994. godine celuloza od lana i konoplje.

U [[Belišće|Belišću]] je 1961. izgrađena tvornica valovitoga kartona na bazi poluceluloze dobivene neutralnim sulfitnim postupkom. Tvornica danas radi sa smanjenim kapacitetom (50 000 t/god.).

== Izvori ==
{{izvori}}
** "Hrvatska enciklopedija", Broj 2 (Be-Da), str. 448. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-32-0}}

[[Kategorija:Biljni proizvodi]]
[[Kategorija:Polisaharidi]]

Celuloza - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica