Centaur A - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-07T18:54:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:54, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Centaur A'''-->~~{{Objekt dubokog svemira		{{Objekt dubokog svemira
	\| sirina = 300px		\| sirina = 300px
	\| name = {{PAGENAME}}		\| name = {{PAGENAME}}

WikiSysop: engl > Eng oznaka

2022-03-09T10:34:53Z

engl > Eng oznaka

←Starija inačica		Inačica od 10:34, 9. ožujka 2022.
Redak 71:		Redak 71:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{~~engl~~}} {{seds\|5128}}		* {{Eng oznaka}} {{seds\|5128}}
	* {{~~engl~~}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5128 Revidirani Novi opći katalog]		* {{Eng oznaka}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5128 Revidirani Novi opći katalog]
	* {{~~engl~~}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5128 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a]		* {{Eng oznaka}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5128 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a]
	* {{~~engl~~}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5128 Astronomska baza podataka SIMBAD]		* {{Eng oznaka}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5128 Astronomska baza podataka SIMBAD]
	* {{~~engl~~}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5128 VizieR]		* {{Eng oznaka}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5128 VizieR]

	{{Objekti u Novom općem katalogu 5001 - 5200}}		{{Objekti u Novom općem katalogu 5001 - 5200}}

	[[Kategorija:NGC katalog\|5128]]		[[Kategorija:NGC katalog\|5128]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T05:32:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 05:32, 16. studenoga 2021.
Redak 58:		Redak 58:
	Centaur A snažan je izvor [[astronomski radijski izvor\|radio zraka]].<ref name="Milin">[http://www.phy.pmf.unizg.hr/~matkom/nuas/nuas_skr_02.pdf Fizički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu] Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.)</ref> <ref>[https://www.thunderbolts.info/wp/2013/11/17/osnovni-vodic-kroz-elektricni-univerzum/ The Thunderbolst Project] Bob Johnson - Jim Johnson: Osnovni vodič kroz električni univerzum, 17. studenoga 2013.</ref> Ova aktivna galaktika jedna je od četiriju najsvjetlijih galaktika na nebu. Dio je [[Grupa Centaur A/M83\|Centaur A/M83 grupe]]. Ima promjer od 60.000 svjetlosnih godina.		Centaur A snažan je izvor [[astronomski radijski izvor\|radio zraka]].<ref name="Milin">[http://www.phy.pmf.unizg.hr/~matkom/nuas/nuas_skr_02.pdf Fizički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu] Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.)</ref> <ref>[https://www.thunderbolts.info/wp/2013/11/17/osnovni-vodic-kroz-elektricni-univerzum/ The Thunderbolst Project] Bob Johnson - Jim Johnson: Osnovni vodič kroz električni univerzum, 17. studenoga 2013.</ref> Ova aktivna galaktika jedna je od četiriju najsvjetlijih galaktika na nebu. Dio je [[Grupa Centaur A/M83\|Centaur A/M83 grupe]]. Ima promjer od 60.000 svjetlosnih godina.

	Prepoznatljiva vidljiva osobina je jasno vidljiv pojas [[svemirska prašina\|svemirske prašine]] koji se proteže kroz galaktiku. U središtu galaktike je [[crna rupa]].<ref name="NASA">{{~~cite web~~\|author=Francis Reddy \|url=http://www.nasa.gov/topics/universe/features/radio-particle-jets.html \|title=Radio Telescopes Capture Best-Ever Snapshot of Black Hole Jets \|date=20. svibnja 2011.\|accessdate=27. lipnja 2015.\|language=eng.}}</ref><ref name="arXiv">{{~~cite web~~\|author=Cappellari u. a. \|url=http://arxiv.org/abs/0812.1000 \|title=The mass of the black hole in Centaurus A from SINFONI AO-assisted integral-field observations of stellar kinematics \|date=20. svibnja 2011.\|accessdate=27. lipnja 2015.\|language=eng.}}</ref> Osim toga snažan je izvor [[rendgenske zrake\|rendgenskog]] i [[gama-čestica\|gama-zračenja]].		Prepoznatljiva vidljiva osobina je jasno vidljiv pojas [[svemirska prašina\|svemirske prašine]] koji se proteže kroz galaktiku. U središtu galaktike je [[crna rupa]].<ref name="NASA">{{Citiranje weba\|author=Francis Reddy \|url=http://www.nasa.gov/topics/universe/features/radio-particle-jets.html \|title=Radio Telescopes Capture Best-Ever Snapshot of Black Hole Jets \|date=20. svibnja 2011.\|accessdate=27. lipnja 2015.\|language=eng.}}</ref><ref name="arXiv">{{Citiranje weba\|author=Cappellari u. a. \|url=http://arxiv.org/abs/0812.1000 \|title=The mass of the black hole in Centaurus A from SINFONI AO-assisted integral-field observations of stellar kinematics \|date=20. svibnja 2011.\|accessdate=27. lipnja 2015.\|language=eng.}}</ref> Osim toga snažan je izvor [[rendgenske zrake\|rendgenskog]] i [[gama-čestica\|gama-zračenja]].

	Središte galaksije sadrži supermasiranu crnu rupu s masom ekvivalentnom 55 milijuna sunčevih masa, koja izbacuje [[relativistički mlaz\|relativistički]] [[mlaz (astronomija)\|mlaz]] koji je odgovoran za emisije u rendgenskim i radio valnim duljinama. Radiološkim opažanjima mlaza, astronomi su utvrdili da se unutarnji dijelovi mlaza kreću oko polovice brzine svjetlosti. Dodatne se visokoenergetske gama-čestice proizvode kad se mlaz sudara s okolnim plinovima. Rendgenske zrake Centaura A dugački su tisuće svjetlosnih godina, dok su radio mlazovi dugački više od milijun svjetlosnih godina.		Središte galaksije sadrži supermasiranu crnu rupu s masom ekvivalentnom 55 milijuna sunčevih masa, koja izbacuje [[relativistički mlaz\|relativistički]] [[mlaz (astronomija)\|mlaz]] koji je odgovoran za emisije u rendgenskim i radio valnim duljinama. Radiološkim opažanjima mlaza, astronomi su utvrdili da se unutarnji dijelovi mlaza kreću oko polovice brzine svjetlosti. Dodatne se visokoenergetske gama-čestice proizvode kad se mlaz sudara s okolnim plinovima. Rendgenske zrake Centaura A dugački su tisuće svjetlosnih godina, dok su radio mlazovi dugački više od milijun svjetlosnih godina.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-06T11:59:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Objekt dubokog svemira
| sirina = 300px
| name = {{PAGENAME}}
| type = lećasta galaktika (S0 pec)
| image = [[Datoteka:Black Hole Outflows From Centaurus A.jpg|200px]]
| slika_opis =
| discoverer = [[James Dunlop]]
| discovery_date = [[29. travnja]] [[1826.]]
| discovery_place =
| designations =
| category =
| epoch = J2000.0
| constellation = Centaur
| ra = {{RA|13|25|29}}
| dec = {{DEC|-43|0|58}}
| dist_ly =
| dist_pc =
| appmag_v = 6,6
| sb =
| size_v =
| PA =
| class =
| dreyer =
| names =
*
* [[Novi opći katalog|NGC]] 5128
* [[Europski južni opservatorij|ESO]] 270-9
* [[IRAS (satelit)|IRAS]] 13225-4245
* [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] -7-28-1
* [[AM (astronomski katalog)|AM]] 1322-424
* [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 153
* [[PRC]] C-45
* [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 46957
| catalog = NGC
| catalog number = 5128
| position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref>
| appearance_ref = <ref name="HCNGC" />
| names_ref = <ref name="HCNGC" />
}}
'''Centaur A''' (NGC 5128) je [[lećasta galaktika|lećasta]] [[radio galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Centaur (zviježđe)|Centauru]].

== Povijest promatranja ==
Centaur A otkrio je [[29. travnja]] [[1826.]] James Dunlop tijekom istraživanja u opservatoriju Parramatta.

Godine [[1847.]] [[John Herschel]] opisao je galaksiju kao "dva poluovala eliptično oblikovane maglice koja izgleda kao da je rasječena i razdvojena širokom nejasnom trakom usporednom većoj osi maglice, usred koje svijetli uska zraka svjetlosti usporedna rezu. "

Godine [[1949.]] John Gatenby Bolton, Bruce Slee i Gordon Stanley označili su Centaur A kao jedan od prvih ekstragalaktičkih radio izvora. Pet godina kasnije Walter Baade i Rudolph Minkowski uočili su da je osebujna struktura rezultat spajanja divovske eliptične galaksije i manje spiralne galaksije. Prvo otkrivanje rendgenske emisije pomoću sondirajuće rakete izvršeno je 1970. godine. Tijekom 1975. i 1976., emisije [[Gama-čestica|gama zraka]] iz Centaura A primijećene su pomoću atmosferske [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljeve]] tehnike.

Einsteinov opservatorij otkrio je [[1979.]] godine da mlaz gama-čestica potječe iz jezgre. Deset godina kasnije, mlade plave zvijezde pronađene su uz središnji pojas prašine sa svemirskog teleskopa Hubble.

[[Chandra]] je otkrila [[1999.]] godine više od 200 novih točkastih izvora. Drugi svemirski teleskop, [[Spitzer]], pronašao je [[2006.]] godine prašinu u obliku paralelograma [[Infracrveno zračenje|blisko infracrvenih]] slika Centaura A.

Dokaz o emisiji gama-čestica vrlo visoke energije (više od 100 GeV) zapazio je HESS-opservatorij u [[Namibija|Namibiji]] [[2009.]] godine.

Sljedeće je godine, nakon dugogodišnjeg promatranja Pierre Auger Observatory otkrio da je Centaur A izvor kozmičkih zraka najviših energija. Godine [[2016.]] pregledom podataka Chandra i XMM-Newton pronađeni su neobično visoki bljeskovi energije u Centaur A i galaksiji [[NGC 4636]]. Jimmy Erwin sa Sveučilišta u Alabami pretpostavio je da je otkriće potencijalna crna rupa u još nepoznatom procesu ili crna rupa srednje mase.

== Svojstva ==
Centaur A snažan je izvor [[astronomski radijski izvor|radio zraka]].<ref name="Milin">[http://www.phy.pmf.unizg.hr/~matkom/nuas/nuas_skr_02.pdf Fizički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu] Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.)</ref> <ref>[https://www.thunderbolts.info/wp/2013/11/17/osnovni-vodic-kroz-elektricni-univerzum/ The Thunderbolst Project] Bob Johnson - Jim Johnson: Osnovni vodič kroz električni univerzum, 17. studenoga 2013.</ref> Ova aktivna galaktika jedna je od četiriju najsvjetlijih galaktika na nebu. Dio je [[Grupa Centaur A/M83|Centaur A/M83 grupe]]. Ima promjer od 60.000 svjetlosnih godina.

Prepoznatljiva vidljiva osobina je jasno vidljiv pojas [[svemirska prašina|svemirske prašine]] koji se proteže kroz galaktiku. U središtu galaktike je [[crna rupa]].<ref name="NASA">{{cite web|author=Francis Reddy |url=http://www.nasa.gov/topics/universe/features/radio-particle-jets.html |title=Radio Telescopes Capture Best-Ever Snapshot of Black Hole Jets |date=20. svibnja 2011.|accessdate=27. lipnja 2015.|language=eng.}}</ref><ref name="arXiv">{{cite web|author=Cappellari u. a. |url=http://arxiv.org/abs/0812.1000 |title=The mass of the black hole in Centaurus A from SINFONI AO-assisted integral-field observations of stellar kinematics |date=20. svibnja 2011.|accessdate=27. lipnja 2015.|language=eng.}}</ref> Osim toga snažan je izvor [[rendgenske zrake|rendgenskog]] i [[gama-čestica|gama-zračenja]].

Središte galaksije sadrži supermasiranu crnu rupu s masom ekvivalentnom 55 milijuna sunčevih masa, koja izbacuje [[relativistički mlaz|relativistički]] [[mlaz (astronomija)|mlaz]] koji je odgovoran za emisije u rendgenskim i radio valnim duljinama. Radiološkim opažanjima mlaza, astronomi su utvrdili da se unutarnji dijelovi mlaza kreću oko polovice brzine svjetlosti. Dodatne se visokoenergetske gama-čestice proizvode kad se mlaz sudara s okolnim plinovima. Rendgenske zrake Centaura A dugački su tisuće svjetlosnih godina, dok su radio mlazovi dugački više od milijun svjetlosnih godina.

Kao i u slučaju drugih sličnih galaksija, smatra se da je sudar uzrokovao snažan porast stvaranja novih zvijezda. Iz simulacija se može zaključiti da je Centaur A bio velika eliptična galaksija koja se sudarila i spojila s manjom spiralnom galaksijom.

== Amaterska promatranja ==
Centaur A ima prividnu magnitudu od 6,84, što znači da je na granici vidljivosti golim okom. Lako se vidi i najmanjim teleskopima, a za razaznavanje strukture poželjan je veći teleskop.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{engl}} {{seds|5128}}
* {{engl}} [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5128 Revidirani Novi opći katalog]
* {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5128 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a]
* {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5128 Astronomska baza podataka SIMBAD]
* {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5128 VizieR]

{{Objekti u Novom općem katalogu 5001 - 5200}}

[[Kategorija:NGC katalog|5128]]