WikiSysop: bnz

2022-05-08T13:32:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:32, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Chitimacha'''-->~~'''Chitimacha''' (Pántchpinunkansh, Pántch-pinunkansh), pleme američkih Indijanaca porodice [[Chitimachan]], naseljeno na [[riječna dleta\|delti]] [[rijeka (vodotok)\|rijeke]] [[Mississippi (rijeka)\|Mississippi]] u [[Louisiana\|Louisiani]], a danas na rezervatu Chitimacha, blizu [[Charenton, Louisiana\|Charenton]]a.		'''Chitimacha''' (Pántchpinunkansh, Pántch-pinunkansh), pleme američkih Indijanaca porodice [[Chitimachan]], naseljeno na [[riječna dleta\|delti]] [[rijeka (vodotok)\|rijeke]] [[Mississippi (rijeka)\|Mississippi]] u [[Louisiana\|Louisiani]], a danas na rezervatu Chitimacha, blizu [[Charenton, Louisiana\|Charenton]]a.
	Čitimače su jedno od najjačih plemena sjeverno od [[Meksički zaljev\|Zaljeva]] (Gulfa) što su živjela zapadno od Floride. Njihovo područje nalazilo se oko jezera Grand Lake na jugu današnje Louisiane, a populacija im je procijenjena na nekih 3,000 u domorodačko doba (točnije 1650). Broj im se kasnije zbog ratova smanjuje (12 godina bili su u ratu sa Francuzima), a najmanje ih je popisano 1930, svega 51. U novom tisućljeću ima ih oko 700, dio je naseljen na rezervatu Chitimacha kod Charentona, a dio je konfederiran u [[Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees]] u župama Lafourche i Terrebonne, koja je nastala od nadvladanih plemena [[Biloxi Indijanci\|Biloxi]], Chitimacha, [[Choctaw]], [[Acolapissa]] i [[Atakapa]].		Čitimače su jedno od najjačih plemena sjeverno od [[Meksički zaljev\|Zaljeva]] (Gulfa) što su živjela zapadno od Floride. Njihovo područje nalazilo se oko jezera Grand Lake na jugu današnje Louisiane, a populacija im je procijenjena na nekih 3,000 u domorodačko doba (točnije 1650). Broj im se kasnije zbog ratova smanjuje (12 godina bili su u ratu sa Francuzima), a najmanje ih je popisano 1930, svega 51. U novom tisućljeću ima ih oko 700, dio je naseljen na rezervatu Chitimacha kod Charentona, a dio je konfederiran u [[Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees]] u župama Lafourche i Terrebonne, koja je nastala od nadvladanih plemena [[Biloxi Indijanci\|Biloxi]], Chitimacha, [[Choctaw]], [[Acolapissa]] i [[Atakapa]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T01:15:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Chitimacha''' (Pántchpinunkansh, Pántch-pinunkansh), pleme američkih Indijanaca porodice [[Chitimachan]], naseljeno na [[riječna dleta|delti]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]] u [[Louisiana|Louisiani]], a danas na rezervatu Chitimacha, blizu [[Charenton, Louisiana|Charenton]]a.
Čitimače su jedno od najjačih plemena sjeverno od [[Meksički zaljev|Zaljeva]] (Gulfa) što su živjela zapadno od Floride. Njihovo područje nalazilo se oko jezera Grand Lake na jugu današnje Louisiane, a populacija im je procijenjena na nekih 3,000 u domorodačko doba (točnije 1650). Broj im se kasnije zbog ratova smanjuje (12 godina bili su u ratu sa Francuzima), a najmanje ih je popisano 1930, svega 51. U novom tisućljeću ima ih oko 700, dio je naseljen na rezervatu Chitimacha kod Charentona, a dio je konfederiran u [[Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees]] u župama Lafourche i Terrebonne, koja je nastala od nadvladanih plemena [[Biloxi Indijanci|Biloxi]], Chitimacha, [[Choctaw]], [[Acolapissa]] i [[Atakapa]].

[[Datoteka:Chitimacha lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Chitimacha]]
[[Datoteka:General douglas macarthur meets american indian troops wwii military pacific navajo pima island hopping.JPG|mini|2. narednik Alvin J. Vilcan (treći s lijeva) pripadnik plemena Chitimacha stoji uz generala [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]]; snimljeno 1943. negdje na pacifičkom ratištu.]]
== Ime ==
Ime chitimacha dolazi od Choctawskog chutimasha: ''chúti'', ='cooking pot', i [[másha]] 'they possess': `they have cooking vessels' ili `they have cooking pots', odnosno "those who have pots." Ovo ime javlja se u još nekoliko sličnih varijanti.

== Jezik ==
Jezik chitimacha srodan je onim jezicima kojima su se služila plemena [[Washa]] i [[Chawasha]], a klasificiraju se porodici Chitimachan. Jezici porodice Chitimachan su zajedno sa [[Attacapan]] i [[Tonikan]] jezicima prije klasificirani kao skupine jezične porodice Tonikan. -Svi ovi jezici su nestali.

== Sela ==
Swanton navodi sljedeća sela Chitimacha:
*[[Ama'tpan na'mu]], dva sela:
::(1) 3 milje istočno od Charentona na Bayou Teche
::(2) na istočnoj strani Grand Lake nasuprot Charentona.
*[[Grosse Tête na'mu]], 2 milje od sela Plaquemine.
*[[Hi'pinimsh na'mu]], na Fausse Pointe na zapadnoj strani Grand Lake, nlizu Bayou Gosselin.
*[[Ka'me naksh tcat na'mu]], na Bayou du Plomb, blizu Bayou Chêne, 18 milja sjeverno od Charentona.
*[[Ku'shuh na'mu]], na jezeru Lake Mingaluak, blizu Bayou Chêne.
*[[Na'mu ka'tsi]], Bayou Chêne village, župa St. Martin's.
*[[Ne'kun tsi'snis]], nasuprot Ile aux Oiseaux, na Lac de la Fausse Pointe.
*[[Ne Pinu'nsh]], na Bayou Teche, 2 milje zapadno od Charentona.
*[[Oku'nkiskin]], na Bayou La Teche.
*[[Shatshnish]], u Jeanerette.
*[[She'ti na'mu]], na Grand River zapadno od Plaquemine.
*Sho'ktangi ha'ne hetci'nsh ([[Shoktangihanehetchinsh]]), na južnoj strani Graine à Volée Inlet, Grand Lake.
*[[Tca'ti kuti'ngi na'mu]], tamo gdje se sastaju Bayou Teche i Atchafalaya Bayou.
*[[Tcat kasi'tunshki]], na mjestu današnjeg Charentona.
*[[Tsa'htsinshup na'mu]], Plaquemine village, na Bayou des Plaquemines blizu Grand Rivera.
*Waitinimsh, na Irish Bendu blizu Franklina.

== Povijest ==
[[Alfons Alvarz de Pinda]] bio je prvi bijelac koji je [[1519.]] stigao u zemlju koju su nastanjivala plemena Chitimacha. Cijela ova grupa dobila je kolektivni naziv Chitimacha, a pripadali su joj Pántchpinunkansh ("thoroughly red people" ) ili Chitimacha, [[Chawasha]] i [[Washa]] i možda pleme [[Yagenechito]]. Sultzman smatra da je populacija ovih plemena mogla iznositi u domorodačko doba oko 20,000. [[Pierre LeMoyne d' Iberville|Iberville]] je bio prvi koji [[1699.]] sa njima sklapa savez, no uskoro će [[1706.]] jedan događaj znatno utjecati na njihovu buduću povijest. Jedna grupa [[Taensa]] Indijanaca na prijevaru je zarobila nekoliko Chitimacha, nakon čega su ovi za osvetu ubili misionara u Natchezu i nekoliko drugih [[Francuzi|Francuza]] koji su bili s njim u društvu. Uslijedio je rat između Čitimača sa jedne strane i Francuza i njihovih saveznika sa druge, koji se razvukao cijelih dvanaest godina, tamo do [[1718.]] Mnogi Čitimače tijekom ovog rata završili su kao robovi u ranim danima kolonije [[Louisiana|Louisiane]], i pleme je počelo da nestaje. Godine [[1784.]] imali su tek još jedno naselje na Bayou La Fourche i dva na Teche. U devetnaestom stoljeću ([[1881.]]) preživjeli su živjeli još samo u selu blizu Charentona, na malenom području gdje se danas nalazi rezervat Chitimacha. Dr. A. S. Gatschet sa '' 'Bureau of American Ethnology' '' sakupio je lingvistički materijal i nešto etnografskog materijala. -Nešto miješanih potomaka očuvalo se i danas.

== Život i običaji ==
Čitimače su stanovnici delte Mississippija ([http://www.emporia.edu/earthsci/student/salley2/pics/misdelt.jpg vidi]), teško prohodnog i [[močvara|močvarnog]] terena. Njihova kultura svakako pripada Jugoistoku. Imali su endogamni kastinski sistem, a poglavištvo se prenosilo preko ženske linije. [[Žena]] je u društvu Čitimača, što je tipično i za [[Irokezi|Irokeze]] i neke [[Algonquian]]ce sa atlantske obale, imala velik utjecaj u društvu. Brak je bio strogo monogaman. Oni su bili obožavaoci [[sunce|Sunca]], prakticirali su deformaciju lubanje, [[kosa|kosu]] su nosili dugu, a lica, ruke i noge su [[tetoviranje|tetovirali]].
Njihove nastambe nalik su plemenima sa Jugoistoka, a napose su poznati po posebnom načinu pletenja košara ([http://www.nealauction.com/archive/1205/lot/lottext/0401-0500/0460.html vidi]) tehnikom ''double weave'', a koju poznaju i [[Cherokee]] (poznata je [[Ramona Lossie]]), [[Iban]]i, [[Vijetnamci]], etc. Tehnikom duplog pletenja postižu se različiti dizajni na dva lica.
Čitimače su se bavili uzgojem [[kukuruz]]a, [[grah]]a i [[tikve|tikava]] i obogaćivali svoju prehranu lovom na [[jelen]]a i [[medvjed]]a. Sakupljali su razne vrste divljeg [[voće|voća]] i hvatali mnoge vrste [[riba]] kojih ima po tamošnjim [[rijeka (vodotok)|rijekama]], [[jezero|jezerima]] i močvarama.

Pošto je zemlja Čitimača ispresijecana rijekama i šumovitim močvarama, [[kanu]]i dubljeni u deblu (dugout canoes) glavno su prijevozno i transportno sredstvo ovog plemena. Kanu su dubili u deblu [[čempres]]a, a u njega je moglo stati i preko 40 osoba. Ono što je nedostajalo i zemlji Chitimacha bio je [[kamen]], nedostatak ovog prirodnog materijala za izradu oruđa i vršaka strijela, prisiljavao ih je da viškove svojih poljoprivrednih proizvoda mijenjaju za kamen svojim sjevernim susjedima, Indijancima [[Avoyel]] i drugima. Ono što nije često u Sjevernoj Americi, sjeverno od [Rio Grande], a Čitimače su imali, bila je [[puhaljka]] (serbatana), oružje Indijanaca iz [[kišna šuma|kišne šume]], rašireno u bazenu [[Amazona|Amazone]], te nekih sjevernijih skupina kao što su [[Quiché]] iz [[Gvatemala|Gvatemale]]. Ona se sastoji od duge cijevi kroz koju se ispuhuju malene strelice (često puta otrovne) a služe za [[lov]] na [[ptice]] i manju [[divljač]], a kao projektili znali su služiti kost [[ribe]] ili ljusaka sa kože [[đingula|đingule]] (Belone Belone) poznate i kao igla jer su joj usta oblika poput igle. –Osim što su imali puhaljku, Čitimače su se kao i njihovi rođaci Washe i Chawashe služili [[atl-atl]]om, naročitom [[praćka|praćkom]] za izbacivanje [[koplje|koplja]].
[[Klan]] kod Čitimača je [[totem]]ski, imenovan po životinjama. Njihov klanski sistem, kakav nalazimo i kod [[Natchez]]a, imao je i dva posebna dijalekta po kojem su se razlikovali plemići od puka. U slučaju da se u ovoj strogoj endogamiji plemić ili plemkinja oženi ili uda za nekog pučanina, gubi svoj plemićki status.

== Literatura ==
*Hoover, Herbert T. (1975). The Chitimacha People. Phoenix, Ariz.: Indian Tribal Series.
*Stouff, Fave, and W. Bradley Twitty (1971). Sacred Chitimacha Indian Beliefs. Pompano Beach, Fla.: Twitty & Twitty.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.fourdir.com/chitimacha.htm Chitimacha]
*[http://www.turtletrack.org/Issues02/Co03092002/CO_03092002_Chitimacha_Baskets.htm Tribe Works to Keep Ancient Tradition Alive]
*[http://www.biloxi-chitimacha.com/the_confederation.htm Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees]

[[Kategorija:Chitimachan]]
[[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanci, Louisiana]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Chitimacha - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica