WikiSysop: bnz

2022-05-08T18:42:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:42, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cirkon'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Cirkon		\| ime = Cirkon
	\| kategorija = Mineral		\| kategorija = Mineral

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:37:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Cirkon
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Zircão.jpeg|center
| slika_velicina = 250 px
| naslov =
| formula = <tt>Zr[SiO4]</tt>
| molarna_masa =
| boja = žuta, smeđa, ružičasta, crvenosmeđa
| habitus = kombinacija prizmi i bipiramida
| sustav = tetragonski
| sraslaci =
| kalavost = nejasna po {110}
| lom =
| zilavost =
| tvrdoca = 7,5
| sjaj = staklast do dijamantan
| polish =
| indeks_loma = N''o'' = 1,92 – 2,02; N''e'' = 1,97 – 2,02
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam = tamni pleokroitski ovoj oko kristala
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 4,65 – 4,70
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost = netopiv
| prozirnost =
| drugo =
| reference =
}}

'''Cirkon''' je mineral koji pripada grupi [[nezosilikati|nezosilikata]]. Njegova [[kemijska formula]] je <tt>Zr[SiO4]</tt>. U kemijskom sastavu gotovo uvijek su prisutni Th, Y, REE, Hf, U, Nb, Mn i dr. Kristalna struktura cirkona odgovara tetragonskom kristalnom sustavu. Prirodna boja cirkona varira između bezbojnog, zlatnožutih varijeteta, crvenih, smeđih i zelenih. Bezbojni primjerci koriste se u draguljarstvu i popularna su zamjena za dijamant.

Ime im dolazi od [[Arapski jezik|arapske]] riječi ''zarqun'' što znači "cinober", a možda dolazi i od [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi ''zargun'', što znači "zlatne boje". Žuti varijetet nazivamo '''hijacint''', prema istočnoindijskoj riječi; u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] svo žuto kamenje nazivali su hijacintom, ali danas se taj termin odnosi samo na žuti cirkon.

Cirkon je tradicionalno rođendanski kamen za mjesec [[prosinac]].

== Obilježja ==
[[Datoteka:Zircon_microscope.jpg|lijevo|150px|mini|Fotografija slike iz optičkog mikroskopa; dužina kristala je oko 250 [[µm]].]]
Cirkon je osobit mineral, gotovo je sveprisutan u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]]. Nađen je u [[Magmatske stijene|magmatskim stijenama]] (kao primarni mineral), u [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]] (u obliku rekristaliziranih zrna) te u [[Sedimentne stijene|sedimentnim stijenama]] (kao detritivna zrna). Veliki kristali su rijetki i ne dolaze u skupinama. Uobičajena veličina kristala koju nalazimo u npr. [[granit]]ima, je oko 100-300 µm, ali mogu narasti do nekoliko centimetara, a to najčešće u [[pegmatiti]]ma.

Zahvaljujući udijelu [[uranij]]a i [[torij]]a kojeg gotovo uvijek posjeduju, neki cirkoni mogu proći kroz proces [[metamiktizacija|metamiktizacije]]. To dovodi do djelomičnog razaranja kristalne strukture, djelomične izotropizacije i amorfizacije kristala te objašnjava to što cirkoni imaju vrlo varijabilne osobine. Metamiktni kristali imaju manje indekse loma i manji dvolom.

Cirkon je čest mineral i nalazimo ga širom svijeta. Veća nalazišta su: [[Ural (gorje)|Ural]]; [[Trentino]], [[Monte Somma]]; [[Vezuv]], [[Italija]]; [[Arendal]], [[Norveška]]; [[Šri Lanka]]; [[Tajland]]; [[Ratankiri]], [[Kambodža]]; rudnici Kimberley, [[Južnoafrička Republika|JAR]]; [[Madagaskar]]; regija [[Renfrew]], [[Ontario]], [[Grenville]], [[Quebec]], [[Kanada]]. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u: [[Litchfield]], [[Maine]]; [[Chesterfield]], [[Massachusetts]]; [[Essex]], [[Orange]]], and [[St. Lawrence]] regija, [[New York]]; regija [[Henderson]], [[North Carolina]]; [[Pikes Peak]], [[Colorado]]; [[Llano]], [[Teksas]].

[[Torit]] (ThSiO4) i [[uranotorit]], (U,Th)SiO4 su cirkonu strukturno slični minerali.

== Upotreba ==
[[Datoteka:ZirconUSGOV.jpg|mini|Cirkonski prah]]
Komercijalno, cirkoni se kopaju za dobivanje metala [[cirkonij]]a, koji se koristi kao [[abraziv]] te kao [[izolator]]. Cirkoni su i izvor cirkon-oksida, jednog od najvatrostalnijih poznatih materijala. ZrO se koristi i kao taljivo za platinu pri temperaturama od preko 1755°C. Zr se koristi u nuklearnim reaktorima, zbog svoje sposobnosti apsorpcije neutrona. Veliki primjerci cijenjeni su kao drago kamenje, zahvaljujući visokom [[Indeks loma svjetlosti|indeksu loma svjetlosti]] (cirkon ima indeks loma oko 1.95, a dijamant samo nešto više - 2.4). Boja onih cirkona koji ne zadovoljavaju kvalitetu u draguljarstvu može se promijeniti zagrijavanjem. Ovisno o dužini i jačini zagrijavanja, mogu se dobiti bezbojni, plavi i zlatnožuti cirkoni.

== Cirkoni i starost Zemlje ==

Široka primjena cirkona postala je važnija od otkrića [[radiometrija|radiometrije]]. Cirkoni uvijek sadrže u sebi 0.1 do 1% [[uranij]]a i [[torij]]a i mogu se koristiti za određivanje starosti stijena u modernim analitičkim metodama. Kako cirkoni imaju sposobnost neoštećeni proći kroz geološke procese [[erozija|erozije]], transporta pa čak i visoke stupnjeve [[metamorfizam|metamofrizma]], služe nam kako [[protolit]]-indikatori. Najstariji do sad pronađeni minerali su cirkoni iz Narryer Gneiss Terranea, [[Yilgarn Craton]], zapadna [[Australija]], stari 4,404 milijarde godina. Ta starost smatra se vremenom kristalizacije tih minerala. No, osim što su najstariji nađeni minerali na [[Zemlja|Zemlji]], oni nam pokazuju još neke zanimljive detalje. Udio [[izotop]]a [[kisik]]a u njima interpretira se kao indikator toga da je već u vrijeme prije 4.4 milijarde godina na Zemljinoj površini bilo [[voda|vode]]. Ta spektakularna interpretacija objavljena je u najboljim znanstvenim časopisima, ali još uvijek je tema raznih debata. Neki znanstvenici smatraju da su izotopi kisika i još neki elementi (npr. elementi rijetkih zemalja), prošli u bližoj geološkoj povijesti kroz niz hidrotermalnih alteracija cirkona i smatraju to prihvatljivijim rješenjem ove zagonetke nego one da su bili primarni sastav magme u vrijeme originalne kristalizacije tih minerala.

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Drago kamenje]]

Cirkon - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica