https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Codex_Gigas 2026-05-20T01:14:30Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Codex_Gigas&diff=515511&oldid=prev 2022-05-13T03:55:50Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 03:55, 13. svibnja 2022.</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">&lt;!--'''Codex Gigas'''--&gt;</del>[[Datoteka:Devil codex Gigas.jpg|thumb|Codex Gigas je najveći svjetski srednjovjekovni rukopis.]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Devil codex Gigas.jpg|thumb|Codex Gigas je najveći svjetski srednjovjekovni rukopis.]]</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''''Codex Gigas''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Giant book'') je rukopis nastao početkom 13. stoljeća u [[Benediktinci|benediktinskom]] samostanu u selu Podlažice (Češka Republika). Zadnje godine  [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1648.]]) zaplijenila ju je švedska vojska i danas se nalazi u švedskoj nacionalnoj knjižnici u [[Stockholm]]u. Poznata je pod nazivom &quot;vražja Biblija&quot; zbog velike ilustracije vraga unutar knjige.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''''Codex Gigas''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Giant book'') je rukopis nastao početkom 13. stoljeća u [[Benediktinci|benediktinskom]] samostanu u selu Podlažice (Češka Republika). Zadnje godine  [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1648.]]) zaplijenila ju je švedska vojska i danas se nalazi u švedskoj nacionalnoj knjižnici u [[Stockholm]]u. Poznata je pod nazivom &quot;vražja Biblija&quot; zbog velike ilustracije vraga unutar knjige.</div></td></tr> </table>

WikiSysop https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Codex_Gigas&diff=145119&oldid=prev 2021-09-21T08:10:39Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Codex Gigas'''--&gt;[[Datoteka:Devil codex Gigas.jpg|thumb|Codex Gigas je najveći svjetski srednjovjekovni rukopis.]]<br /> <br /> '''''Codex Gigas''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Giant book'') je rukopis nastao početkom 13. stoljeća u [[Benediktinci|benediktinskom]] samostanu u selu Podlažice (Češka Republika). Zadnje godine [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] ([[1648.]]) zaplijenila ju je švedska vojska i danas se nalazi u švedskoj nacionalnoj knjižnici u [[Stockholm]]u. Poznata je pod nazivom &quot;vražja Biblija&quot; zbog velike ilustracije vraga unutar knjige.<br /> <br /> [[Datoteka:Sapientia.jpg|mini]]<br /> <br /> == Izgled ==<br /> <br /> Codex sadrži drvene korice i prekrivena je kožom. Ima zastrašujuće dimenzije: 92 cm visoka, 50 cm široka i 22 cm debela&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2015&amp;mm=05&amp;dd=12&amp;nav_id=990825 Misterija “Đavolje Biblije”: Ko je stvorio Kodeks Gigas?]&lt;/ref&gt;. Najveći je srednjovjekovni rukopis koji je u početku imao 320 pergamenih listova, no kasnije su neke od tih stranica uklonjene. Danas on sadrži 310 [[pergament]]nih listova koji su možda napravljeni od teleće kože. Teška je približno 75 kg.<br /> <br /> == Povijest ==<br /> <br /> Vjeruje se da je Codex nastao u benediktinskom samostanu u selu Podlažice blizu [[Chrudim]]a koji je uništen u 15. stoljeću. Zadnja evidencija je zabilježena 1229. godine. Kasnije je bio obećan cistercitskom samostanu, a onda ga je kupio benediktinski [[samostan u Břevnovu]]. U periodu od 1477.-1593. se čuvala u samostanu u Broumovu dok nije prebačena u [[Prag]] [[1594.]] da bude dio kolekcije cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II.]].<br /> <br /> == Sadržaj ==<br /> <br /> Rukopis obuhvaća [[iluminacija|iluminacije]] s 5 boja: crvena, plava, žuta, zelena i zlatna. Velika slova su savršeno osvijetljena, često preko cijele stranice. Codex je jedinstven po tome što ne pokazuje znakove starosti, bolesti i to dovodi do zaključka da je cijela knjiga napisana u vrlo kratkom vremenu. Znanstvenici sumnjaju da je Codex Gigas napisan u kratkom vremenu, već da je za to potrebno čak 20 godina. Inače prazna 577. stranica sadrži jedinstvenu sliku vraga koja je visoka 50 cm.<br /> <br /> == Legenda ==<br /> <br /> Postoji jedna [[legenda]] koja opisuje nastanak Codex Gigasa. Prema legendi, jedan redovnik je zbog prekršenog redovničkog zavjeta osuđen da bude živ zazidan. Kako bi izbjegao tu okrutnu kaznu obećao je da će u jednoj noći napisati knjigu koja će proslaviti taj samostan. Oko ponoći se uvjerio da neće moći obaviti taj zadatak pa je zatražio pomoć, ne od Boga, već od palog [[arkanđel]]a [[Lucifer]]a. U svojoj molitvi mu je ponudio svoju dušu u zamjenu za njegovu pomoć u stvaranju knjige. Vrag je dovršio knjigu te je redovnik iz zahvalnosti naslikao njegov lik na 577. stranici. Unatoč legendi, Codex Gigas nije zabranila [[inkvizicija]], već su je proučavali mnogi znanstvenici.<br /> Najnovija istraživanja dokazuju da je cijela legenda nastala na krivom prijevodu riječi &quot;Herman Inclusus&quot; (zatvaranje) zbog koje se pretpostavilo da je redovnik bio živ zazidan. Međutim, redovnik je dobrovoljno bio odsječen od svijeta i završenje knjige za njega je bilo iskupljenje prema Bogu.<br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [http://www.unizg.hr/rektorova/upload_2013/Codex%20Gigas.pdf Ivan Badanjak Codex Gigas – Misterij „Đavolje Biblije“]<br /> == Izvori ==<br /> {{Izvori}}<br /> [[Kategorija:Biblija]]</div>

WikiSysop