WikiSysop: bnz

2022-05-13T07:50:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 07:50, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Constantin Prezan'''-->~~{{Infookvir vojna osoba		{{Infookvir vojna osoba
	\|ime = Constantin Prezan		\|ime = Constantin Prezan
	\|slika = Constantin Prezan.jpg		\|slika = Constantin Prezan.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T00:03:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Constantin Prezan
|slika = Constantin Prezan.jpg
|opis =
|veličina = 200px
|datum rođenja = [[27. siječnja]] [[1861.]]
|mjesto rođenja = [[Sterianul de Mijolc]], [[Rumunjska]]
|datum smrti = [[27. kolovoza]] [[1943.]]
|mjesto smrti = [[Schinetea]], [[Rumunjska]]
|nacionalnost = [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] [[Rumunj]]
|puno ime =
|nadimak =
|supruga = Elena Olga Elliad
|suprug =
|titule =
|knjige =
|služba = [[1883.]] – [[1920.]]
|čin = [[Maršal]]
|ratovi = [[Drugi balkanski rat]] [[Prvi svjetski rat]]
|bitke = [[Bitka za Transilvaniju]] [[Bitka za Bukurešt]]
|vojska = [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]]
|rod = [[kopnena vojska|kopnena]]
|jedinice =
|zapovijedao = [[4. armija (Kraljevina Rumunjska)|4. armija]]
|odlikovanja =
}}

'''Constantin Prezan''' ([[Sterianul de Mijolc]], [[27. siječnja]] [[1861.]] - [[Schinetea]], [[27. kolovoza]] [[1943.]]) je bio rumunjski maršal i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je [[4. armija (Kraljevina Rumunjska)|4. armijom]], te je bio načelnikom Glavnog stožera.

==Obitelj==
Constantin Prezan rođen je [[27. siječnja]] [[1861.]] u selu Sterianul de Mijolc u okrugu Bitimanu. Sin je Constantina i Alexandrine Prezan. U prosincu [[1888.]] sklopio je brak sa Clementinom Bantas. U tom braku nalazio se četiri godine, te je u istome rođena kći Constanta. Nakon razvoda, u studenom [[1892.]] Prezan se oženio sa Elenom Olgom Eliad koja je u vrijeme sklapanja braka imala samo 15 godina, te je od Prezana bila mlađa 16 godina. Par nije imao djece, već je posvojio Olgu Antoanetu Eliad, inače Eleninu rođakinju. Kada je Prezan postao [[1896.]] pobočnikom tada prijestolonasljednika [[Ferdinand I., rumunjski kralj|Ferdinanda]], tada 20-godišnja Elena je postala je dvorska dama princeze, kasnije kraljice, Marije. U svibnju [[1897.]] Prezan je od odvjetnika Constantina Livaditija kupio imanje Schineteu koje imanje kao i rezidenciju je tijekom vremena proširio.

==Vojna karijera==
Prezan je osnovnu školu pohađao u rodnom selu, dok od [[1874.]] kao član treće generacije polaznika pohađa novoosnovanu Vojnu školu u [[Iaşi (grad)|Iasiju]]. Po završetku iste, od [[1878.]] pohađa Vojnu školu za pješaštvo i konjicu tijekom kojeg školovanja je [[1879.]] godine promaknut u čin [[narednik]]a. Od [[1881.]] školuje se novoosnovanoj u Školi za topništvo i inženjeriju tijekom kojeg je [[1880.]] dostigao čin potporučnika. Nakon završetka navedene škole, kao drugi u klasi promaknut je u srpnju [[1883.]] u čin [[poručnik]]a, te kao pripadnik 1. inženjerske pukovnije školovanje nastavlja u [[Francuska|Francuskoj]] u prestižnoj Školi za topništvo i inženjeriju u Fontainebleauu koju završava u kolovozu [[1886.]] godine.

Po povratku u [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjsku]] predaje u Školi za topništvo i inženjeriju do [[1890.]] godine. U međuvremenu je, [[1887.]] godine, promaknut u čin [[satnik]]a. U prosincu [[1890.]] upućen je kao predstavnik ministarstva rata u [[Magdeburg]] u [[Njemačko Carstvo|Njemačku]] gdje ostaje do rujna [[1891.]] godine. Po povratku u travnju [[1892.]] promaknut je u čin [[bojnik]]a, te je u imenovan zapovjednikom bojne u 1. inženjerskoj pukovniji. Navedenu dužnost obnaša do srpnja [[1894.]] kada prelazi na službu u ministarstvo rata. Potom je je imenovan zapovjednikom inženjerije II. korpusa, nakon čega obnaša dužnost zapovjednika garnizona u fortifikacijama [[Bukurešt]]. U svibnju [[1895.]] unaprijeđen je u čin [[potpukovnik]]a. Sa tim činom u studenom [[1896.]] imenovan je [[pobočnik|pobočnikom]] prijestolonasljednika [[Ferdinand I., rumunjski kralj|Ferdinanda]] na kojoj dužnosti se nalazi idućih pet godina, do [[1901.]]. Te iste godine promaknut je u čin [[pukovnik]]a, te imenovan zapovjednikom 25. pješačke pukovnije. U travnju [[1904.]] dostiže čin [[general]]a, a te iste godine postaje zapovjednikom 13. pješačke brigade. Navedenu dužnost obnaša do studenog [[1910.]] kada postaje zapovjednikom 10. pješačke divizije. U međuvremenu je, u svibnju [[1907.]], unaprijeđen u čin [[brigadni general|brigadnog generala]]. Dužnost zapovjednika 10. pješačke divizije obnaša svega nekoliko mjeseci, do ožujka [[1911.]], kada je imenovan zapovjednikom 7. pješačke divizije.

==Drugi balkanski rat==
Nakon što je [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] navijestila rat [[Bugarska|Bugarskoj]] jedinice 7. pješačke divizije koje su bile u sastavu IV. korpusa pod zapovjedništvom Prezana počele su 2. srpnja 1913. prelaziti [[Dunav]]. Zadatak 7. pješačke divizije bio je da čuva zalaznicu IV. korpusa koji je bio glavna napadačka snaga rumunjskog prodora u [[Bugarska|Bugarsku]]. Kako bugarskog otpora gotovo da i nije bilo, postrojbe 7. divizije su brzo napredovale. [[Bugarska]] je ubrzo zatražila primirje, a jedinice 7. divizije su se zadržale na bugarskom teritoriju tijekom kolovoza [[1913.]] nakon čega su se vratile u vojarne.[[Datoteka:1916 - Generalul Prezan, Olga Prezan, Olga Prezan, o rudă, maior Ion Antonescu, căpitan M. Tomaide - văr lui Antonescu.PNG|thumb|mini|Prezan sa suprugom Elenom Olgom, rođakinjom Olgom, Ionom Antonescom i satnikom Tomaideom snimljen [[1916.]] godine]]

Prezan je za vođenje operacija u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] zadobio najviše ocjene. Ubrzo je u svibnju [[1914.]] promaknut u čin [[general divizije|generala divizije]], te imenovan zapovjednikom III. korpusa. Dužnost zapovjednika III. korpusa obnašao je nekoliko mjeseci jer je ubrzo postao zapovjednikom IV. korpusa koji je imao sjedište u [[Iaşi (grad)|Iasiju]].

==Prvi svjetski rat==
Nakon ulaska [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjske]] u rat na strani [[Antanta|Antante]] Prezan je imenovan zapovjednikom [[4. armija (Kraljevina Rumunjska)|4. armije]]. Četvrta armija koja je u svojem sastavu imala četiri divizije sa preko 107.000 ljudi je prema rumunjskom ratnom planu trebala prijeći istočne [[Karpati|Karpate]] te prodrijeti u [[Transilvanija|Transilvaniju]]. Nakon 35 dana ofenzive 4. armija je uspjela prodrijeti u [[Transilvanija|Transilvaniju]] 80-100 km nakon čega je uslijedio austro-njemački protunapad uslijed kojeg je armija bila prisiljena na povlačenje koje je Prezan uspješno organizirao.

U studenom [[1916.]] Prezan je imenovan zapovjednikom Armijske grupe Prezan sa zadatkom obrane [[Bukurešt]]a. Prezan je pokrenuo protunapad koji se dobro razvijao, te je Prezan uspio ugroziti protivničko lijevo krilo. Međutim, ubrzo su protivniku pristigla pojačanja tako da je Prezan u [[Bitka za Bukurešt|Bitci za Bukurešt]] poražen, što je dovelo do toga da je 6. prosinca 1916. Bukurešt okupiran.

==Načelnik Glavnog stožera==
Neuspjeh u [[BItka za Bukurešt|Bitci za Bukurešt]] nije utjecala na Prezanov ugled i prestiž, te je Prezan 5. prosinca 1916. imenovan načelnikom Glavnog stožera rumunjske vojske zamijenivši na tom mjestu [[Dumitru Iliescu|Dumitrua Iliescua]]. Kao načelnik Glavnog stožera organizirao je povlačenje rumunjske vojske iza rijeka Siret i Prut, te je uz pomoć francuske vojne misije reorganizirao rumunjsku vojsku kako bi ista mogla poduzimati ofenzivne operacije. U ljeto [[1917.]] rumunjska vojska je krenula u napad, ali je u [[Bitka kod Marastija|Bitci kod Marastija]] rumunjska ofenziva zaustavljena od strane njemačke [[9. armija (Njemačko Carstvo)|9. armije]]. Nakon toga austro-njemačke snage prešle su u napad, ali su poražene najprije u [[Bitci kod Marasestija|Bitci kod Marasestija]], te potom u [[Druga bitka kod Oituza|Drugoj bitci kod Oituza]]. [[Datoteka:1917 - Constantin Prezan şi regele Ferdinand pe front.png|thumb|350px|lijevo|Prezan i kralj [[Ferdinand I., rumunjski kralj|Ferdinand]] na bojištu [[1917.]] godine]]

[[Oktobarska revolucija|Oktobarska revolucija]] i izlazak [[Rusko Carstvo|Rusije]] iz rata uzrokovao je promjene u zapovjedništvu rumunjske vojske jer je bilo izvjesno i da će [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] morati potpisati primirje sa [[Centralne sile|Centralnim silama]]. Kako bi se izbjeglo da ponižavajući mirovni sporazum potpiše kralj [[Ferdinand I., rumunjski kralj|Ferdinand]] kao vrhovni zapovjednik, vrhovnim zapovjednikom rumunjske vojske imenovan je 21. studenog 1916. Prezan, te je njegov opunomoćenik potpisao 9. prosinca 1917. primirje u [[Focşani|Focsaniju]]. Prezan se na toj dužnosti nalazio do 1. travnja 1918. kada je dao ostavku. Na mjestu načelnika Glavnog stožera zamijenio ga je [[Constantin Cristescu]].

Nakon što je 6. studenog 1918. godine imenovana nova rumunjska vlada s [[Constantin Coanda|Constantinom Coandom]] kao predsjednikom, te [[Eremia Grigorescu|Eremijom Grigorescuom]] kao ministrom rata, proglašena je mobilizacija, te je [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]]. Prezan je ponovno imenovan načelnikom Glavnog stožera. Rumunjske snage prešle su [[Karpati|Karpate]], te su ušle u [[Transilvanija|Transilvaniju]], a kraljevska se obitelj 21. prosinca 1918. godine vratila u [[Bukurešt]]. Rumunjske su snage nastavile napredovati, te su zaposjele Cluj, Sibiu, te Brasov. Kako mađarska vlada Mihalyja Karolyja nije prihvatila demarkacijsku liniju koja je bila određena tijekom [[Versajska mirovna konferencija|Versailleske mirovne konferencije]] izbio je sukob sa [[Mađarska|Mađarskom]] u kojoj je u međuvremenu na vlast došla sovjetska vlast pod vodstvom [[Bela Kun|Bele Kuna]]. Rumunjske jedinice su porazile mađarske, te su protivno volji saveznika u travnju [[1919.]] doprijele do [[Tisa|Tise]]. Počeli su pregovori, ali su u srpnju ponovno izbili sukobi u kojima je rumunjska vojska 4. kolovoza 1919. zauzela [[Budimpešta|Budimpeštu]], te svrgnula sovjetsku vladu [[Bela Kun|Bele Kuna]]. U studenom [[1919.]] neprijateljstva su prestala, te se rumunjska vojska povukla najprije na istočnu obalu [[Tisa|Tise]], a u ožujku [[1920.]] u potpunosti na rumunjski nacionalni teritorij.

Nakon uspješnog rata za ujedinjenje, Prezan je 20. ožujka 1920. podnio ostavku na mjesto načelnika Glavnog stožera, te je po drugi puta umirovljen.

==Između dva rata==
Nakon umirovljenja Prezan se povukao na svoje imanje u Schineteu. Godine [[1921.]] na temelju odluke parlamenta povećana mu je mirovina, dok je godinu dana poslije na prijedlog ministra rata imenovan počasnim zapovjednikom 7. pješačke pukovnije kojom je zapovijedao u razdoblju od [[1901.]] do [[1904.]] godine. U lipnju [[1923.]] imenovan je počasnim članom Rumunjske akademije, dok je u ožujku [[1924.]] na prijedlog kralja [[Ferdinand I., rumunjski kralj|Ferdinanda]] donijet zakon koji mu je omogućavao da i u mirovini nosi vojnu uniformu i da uživa vojne počasti. Najveća čast Prezanu je dana kada mu je 25. listopada 1930. kralj [[Karlo II., rumunjski kralj|Karol II.]] dodijelio naslov [[maršal|Maršala Rumunjske]]. Nakon što je u ožujku [[1938.]] ponovno ustanovljeno kraljevsko vijeće, Prezan je imenovan u isto sa titulom kraljevskog savjetnika.

==Smrt==
Constantin Prezan preminuo je [[27. kolovoza]] [[1943.]] godine na svom imanju u Schinetei u 83. godini života, tri mjeseca nakon što je umrla njegova supruga Elena Olga. Na navedenom imanju je i pokopan 30. kolovoza 1943. godine. Pokopu su prisustvovali kralj Mihail I., Ion Antonescu, ministar rata Constantin Pantazi i mnogi drugi rumunjski uglednici.

==Literatura==
''Spencer C. Tucker, The Encyclopedia of World War I, ABC-CLIO ltd, 2005., str. 935''

==Vanjske poveznice==
{{jezikk|eng.|engleski}} [http://www.firstworldwar.com/bio/prezan.htm Constantin Prezan na stranici Firstworldwar.com] 
{{jezikk|rum.|rumunjski}} [http://enciclopediaromaniei.ro/wiki/Constantin_Prezan Constantin Prezan na stranici Enciclopediaromaniei.ro] 
{{jezikk|rus.|ruski}} [http://1914ww.ru/biograf/bio_p/prezan.php Constantin Prezan na stranici Hrono.ru]

{{Redoslijed|
|prethodnik =nitko
|gl_članak_funkcija= [[4. armija (Kraljevina Rumunjska)|Zapovjednik 4. armije]] Constantin Prezan
|nasljednik=[[Constantin Cristescu]]
}}

{{GLAVNIRASPORED:Prezan, Constantin}}
[[Kategorija:Rumunjski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]

Constantin Prezan - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica