Corpus separatum - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-15T04:42:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 04:42, 15. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Corpus separatum'''-->~~{{Okvir bivše zemlje svijeta		{{Okvir bivše zemlje svijeta
	\|ime = Grad i kotar Rijeka		\|ime = Grad i kotar Rijeka
	\|hr_ime = Grad i kotar Rijeka		\|hr_ime = Grad i kotar Rijeka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:51:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:51, 16. studenoga 2021.
Redak 72:		Redak 72:
	\|godina_vođa2 = 1917–1918		\|godina_vođa2 = 1917–1918
	\|titula_vođa = guverner		\|titula_vođa = guverner
	\|stat_godina1 = 1869<ref name="stat6980">{{~~cite book~~ \|last1= \|first1= \|title= Magyar statistikai évkönyv\|god= 1893\|publisher= Országos Magyar Királyi Statistikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 17}}</ref>		\|stat_godina1 = 1869<ref name="stat6980">{{Citiranje knjige \|last1= \|first1= \|title= Magyar statistikai évkönyv\|god= 1893\|publisher= Országos Magyar Királyi Statistikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 17}}</ref>
	\|stat_površina1 = 19.57		\|stat_površina1 = 19.57
	\|stat_pop1 = 17884		\|stat_pop1 = 17884
Redak 78:		Redak 78:
	\|stat_površina2 = 19.57		\|stat_površina2 = 19.57
	\|stat_pop2 = 20981		\|stat_pop2 = 20981
	\|stat_godina3 = 1890<ref>{{~~cite book~~ \|last1= Jekelfalussy\|first1= József\|title= A Magyar Korona Országainak Helységnévtára\|god= 1892\|publisher= Országos Magyar Királyi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 1126}}</ref>		\|stat_godina3 = 1890<ref>{{Citiranje knjige \|last1= Jekelfalussy\|first1= József\|title= A Magyar Korona Országainak Helységnévtára\|god= 1892\|publisher= Országos Magyar Királyi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 1126}}</ref>
	\|stat_površina3 = 19.57		\|stat_površina3 = 19.57
	\|stat_pop3 = 29494		\|stat_pop3 = 29494
	\|stat_godina4 = 1900.<ref>{{~~cite book~~ \|last1= \|first1= \|title= Magyar statisztikai évkönyv\|god= 1900\|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 12}}</ref>		\|stat_godina4 = 1900.<ref>{{Citiranje knjige \|last1= \|first1= \|title= Magyar statisztikai évkönyv\|god= 1900\|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 12}}</ref>
	\|stat_površina4 = 21		\|stat_površina4 = 21
	\|stat_pop4 = 38057		\|stat_pop4 = 38057
	\|stat_godina5 = 1910.<ref>{{~~cite book~~ \|last1= \|first1= \|title= A Magyar Szent Korona Országainak Helységnévtára\|god= 1913\|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 584}}</ref>		\|stat_godina5 = 1910.<ref>{{Citiranje knjige \|last1= \|first1= \|title= A Magyar Szent Korona Országainak Helységnévtára\|god= 1913\|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal\|location= Budapest\|language= Hungarian\|isbn= \|page= 584}}</ref>
	\|stat_površina5 = 21		\|stat_površina5 = 21
	\|stat_pop5 = 49806		\|stat_pop5 = 49806

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T06:27:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 06:27, 16. studenoga 2021.
Redak 2:		Redak 2:
	\|ime = Grad i kotar Rijeka		\|ime = Grad i kotar Rijeka
	\|hr_ime = Grad i kotar Rijeka		\|hr_ime = Grad i kotar Rijeka
	\|izvorno_ime = ''Fiume város és kerülete''<ref>See for example [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5164 Act XIX of 1836], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5352 Act XXX of 1868], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=6823 Act IX of 1901], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=7117 Act XVII of 1911], [http://konyvtar.ksh.hu/digitalizalt_anyagok/statevkonyvek/ Statistical Yearbooks of Hungary (1885–1910)], {{~~cite web~~\|title=1910 Census of the Lands of the Crown of Saint Stephen\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_2_pg_v.html\|accessdate=9 September 2012}}</ref>		\|izvorno_ime = ''Fiume város és kerülete''<ref>See for example [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5164 Act XIX of 1836], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5352 Act XXX of 1868], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=6823 Act IX of 1901], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=7117 Act XVII of 1911], [http://konyvtar.ksh.hu/digitalizalt_anyagok/statevkonyvek/ Statistical Yearbooks of Hungary (1885–1910)], {{Citiranje weba\|title=1910 Census of the Lands of the Crown of Saint Stephen\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_2_pg_v.html\|accessdate=9 September 2012}}</ref>
	\|kontinent = Europa		\|kontinent = Europa
	\|država = Austro-Ugarska Monarhija		\|država = Austro-Ugarska Monarhija
Redak 11:		Redak 11:
	\|vlada_tip = distrikt		\|vlada_tip = distrikt
	\|		\|
	\|događaj_start = Uspostava<ref name="worldstatesmen">{{~~cite web~~\|title=Croatia – Fiume\|url=http://worldstatesmen.org/Croatia.html#Fiume\|publisher=worldstatesmen.org\|accessdate=9 September 2012}}</ref>		\|događaj_start = Uspostava<ref name="worldstatesmen">{{Citiranje weba\|title=Croatia – Fiume\|url=http://worldstatesmen.org/Croatia.html#Fiume\|publisher=worldstatesmen.org\|accessdate=9 September 2012}}</ref>
	\|datum_start = 23. travnja 1779.		\|datum_start = 23. travnja 1779.
	\|godina_start =1779.		\|godina_start =1779.
Redak 101:		Redak 101:
	Otvaranjem željezničke pruge preko Karlovca i Zagreba prema Mađarskoj i srednjoj Europi [[1873.]] počinje doba brzog razvoja i industrijskog uspona Rijeke zahvaljujući snažnim mađarskim ulaganjima.<ref name="pol51"/> Riječka luka je ubrzano proširena i opremljena te se pretvorila u glavnu trgovačku poveznicu Mađarske i istočne polovice Austro-Ugarske sa svijetom, postavši peta najprometnija luka na [[Mediteran]]u (nakon Marseillesa, Genove, Napulja i Trsta).<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm \|accessdate=7. studenoga 2014. \|title=The History of Hungarian Fiume \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915082201/http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm \|archivedate=15. rujna 2011. }}</ref> Prvi parobrod isplovio je iz Rijeke 1871.<ref name="33. oldal">Fried Ilona, 33. oldal</ref> Prema planovima Francuza Hilarion Pascal 1873. počeli su veliku radovi u luci pod ravnanjem inženjera Dawn Anthonyja, prilikom kojih je nasuto 100–200 m (1894 prošireno na 290.000m²), sagrađen novi lukobran te željeznica dovedena do mora.<ref name="32. oldal">Fried Ilona, 32. oldal</ref> Između 1872. i 1914. u dva velika projekta, ukupno je potrošeno oko 55 milijuna zlatnih [[Austro-ugarska kruna\|kruna]] na lučku infrastrukturu.		Otvaranjem željezničke pruge preko Karlovca i Zagreba prema Mađarskoj i srednjoj Europi [[1873.]] počinje doba brzog razvoja i industrijskog uspona Rijeke zahvaljujući snažnim mađarskim ulaganjima.<ref name="pol51"/> Riječka luka je ubrzano proširena i opremljena te se pretvorila u glavnu trgovačku poveznicu Mađarske i istočne polovice Austro-Ugarske sa svijetom, postavši peta najprometnija luka na [[Mediteran]]u (nakon Marseillesa, Genove, Napulja i Trsta).<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm \|accessdate=7. studenoga 2014. \|title=The History of Hungarian Fiume \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915082201/http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm \|archivedate=15. rujna 2011. }}</ref> Prvi parobrod isplovio je iz Rijeke 1871.<ref name="33. oldal">Fried Ilona, 33. oldal</ref> Prema planovima Francuza Hilarion Pascal 1873. počeli su veliku radovi u luci pod ravnanjem inženjera Dawn Anthonyja, prilikom kojih je nasuto 100–200 m (1894 prošireno na 290.000m²), sagrađen novi lukobran te željeznica dovedena do mora.<ref name="32. oldal">Fried Ilona, 32. oldal</ref> Između 1872. i 1914. u dva velika projekta, ukupno je potrošeno oko 55 milijuna zlatnih [[Austro-ugarska kruna\|kruna]] na lučku infrastrukturu.

	Otvaraju se brojne tvornice, poput prve tvornice torpeda na svijetu (1866.), nakon što su [[Robert Whitehead]], upravitelj riječke brodostrojarske tvrtke "[[Stabilimento Tecnico Fiumano]]" te inženjer [[Ivan Lupis]] dizajnirali te isprobali prvi [[torpedo]]. 1882. utemeljena je rafinerija nafte na Mlaki, prva industrijska rafinerija u Europi,<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 \|title=History of Refineries, INA d.d \|publisher=Ina.hr \|date=2011-02-12 \|accessdate=2012-04-07 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313035443/http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 \|archivedate=13. ožujka 2012. }}</ref> koju razgledava i car [[Franjo Josip I.]] 1891. prilikom posjeta Rijeci.		Otvaraju se brojne tvornice, poput prve tvornice torpeda na svijetu (1866.), nakon što su [[Robert Whitehead]], upravitelj riječke brodostrojarske tvrtke "[[Stabilimento Tecnico Fiumano]]" te inženjer [[Ivan Lupis]] dizajnirali te isprobali prvi [[torpedo]]. 1882. utemeljena je rafinerija nafte na Mlaki, prva industrijska rafinerija u Europi,<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 \|title=History of Refineries, INA d.d \|publisher=Ina.hr \|date=2011-02-12 \|accessdate=2012-04-07 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313035443/http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 \|archivedate=13. ožujka 2012. }}</ref> koju razgledava i car [[Franjo Josip I.]] 1891. prilikom posjeta Rijeci.

	Usporedno s rastom broja stanovnika i gospodarskim razvojem, urbana infrastruktura Rijeke se ubrzano širi. 1885. podignuto je novo riječko kazalište, današnji [[HNK Ivana pl. Zajca]], zamijenivši staro iz 1806., koje je imalo respektabilnih 1.600 sjedećih mjesta. 1899. Rijeka uvodi u promet električni [[Tramvajski promet u Rijeci\|tramvaj]]. Brojne javne zgrade su sagrađene u ovom razdoblju, poput [[Guvernerova palača u Rijeci\|guvernerove palače]], koju je dizajnirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Grad brzim rastom te kapitalom privlači brojne znanstvenike i izumitelje. Osim Roberta Whiteheadovog izuma torpeda, Rijeka je bila i mjesto razvoja fotografije visoke brzine. Austrijski fizičar dr. Peter Salcher, radeći u riječkoj mornaričkoj akademiji, prvi je uspio fotografirati puščano zrno pri nadzvučnoj brzini 1886., tako izumivši tehniku koju je kasnije koristio [[Ernst Mach]] pri proučavanju nadzvučnog gibanja.<ref>Peter Salcher und Ernst Mach, [http://www.univie.ac.at/pluslucis/PlusLucis/031/s22.pdf Schlierenfotografie von Überschall-Projektilen], W. Gerhard Pohl, Universität Wien, PLUS LUCIS 2/2002 – 1/2003, {{ISSN\|1606-3015}} (in German)</ref> Riječki kirurg Antun Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate. Nepune dvije godine nakon [[Wilhelm Conrad Röntgen\|Röntgenovih]] otkrića, u Rijeci se 1897. uvodi [[rendgen]] u bolničko liječenje.<ref name="crtice">[http://www.rijeka.hr/CrticeORijeci Crtice o Rijeci], rijeka.hr, pristupljeno 7.11.2014.</ref>		Usporedno s rastom broja stanovnika i gospodarskim razvojem, urbana infrastruktura Rijeke se ubrzano širi. 1885. podignuto je novo riječko kazalište, današnji [[HNK Ivana pl. Zajca]], zamijenivši staro iz 1806., koje je imalo respektabilnih 1.600 sjedećih mjesta. 1899. Rijeka uvodi u promet električni [[Tramvajski promet u Rijeci\|tramvaj]]. Brojne javne zgrade su sagrađene u ovom razdoblju, poput [[Guvernerova palača u Rijeci\|guvernerove palače]], koju je dizajnirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Grad brzim rastom te kapitalom privlači brojne znanstvenike i izumitelje. Osim Roberta Whiteheadovog izuma torpeda, Rijeka je bila i mjesto razvoja fotografije visoke brzine. Austrijski fizičar dr. Peter Salcher, radeći u riječkoj mornaričkoj akademiji, prvi je uspio fotografirati puščano zrno pri nadzvučnoj brzini 1886., tako izumivši tehniku koju je kasnije koristio [[Ernst Mach]] pri proučavanju nadzvučnog gibanja.<ref>Peter Salcher und Ernst Mach, [http://www.univie.ac.at/pluslucis/PlusLucis/031/s22.pdf Schlierenfotografie von Überschall-Projektilen], W. Gerhard Pohl, Universität Wien, PLUS LUCIS 2/2002 – 1/2003, {{ISSN\|1606-3015}} (in German)</ref> Riječki kirurg Antun Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate. Nepune dvije godine nakon [[Wilhelm Conrad Röntgen\|Röntgenovih]] otkrića, u Rijeci se 1897. uvodi [[rendgen]] u bolničko liječenje.<ref name="crtice">[http://www.rijeka.hr/CrticeORijeci Crtice o Rijeci], rijeka.hr, pristupljeno 7.11.2014.</ref>
Redak 215:		Redak 215:
	!		!
	! 1910.<ref name="enciklo"/>		! 1910.<ref name="enciklo"/>
	! 1900.<ref name="enciklo">{{~~cite web~~\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_23.html \|title=KlimoTheca :: Könyvtár \|publisher=Kt.lib.pte.hu \|date= \|accessdate=2012-12-06}}</ref>		! 1900.<ref name="enciklo">{{Citiranje weba\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_23.html \|title=KlimoTheca :: Könyvtár \|publisher=Kt.lib.pte.hu \|date= \|accessdate=2012-12-06}}</ref>
	! 1851.<ref>[[Danilo Klen]], "Tri izvještaja o Rijeci iz 1851. i 1852. godine", Jadranski zbornik, 1, Rijeka – Pula, 1956., str. 231-234</ref>		! 1851.<ref>[[Danilo Klen]], "Tri izvještaja o Rijeci iz 1851. i 1852. godine", Jadranski zbornik, 1, Rijeka – Pula, 1956., str. 231-234</ref>
	\|-		\|-
Redak 238:		Redak 238:

	===Vjerski sastav ===		===Vjerski sastav ===
	Prema popisu iz 1900:<ref>{{~~cite web~~\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_31.html \|title=KlimoTheca :: Könyvtár \|publisher=Kt.lib.pte.hu \|date= \|accessdate=2012-12-06}}</ref>		Prema popisu iz 1900:<ref>{{Citiranje weba\|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_31.html \|title=KlimoTheca :: Könyvtár \|publisher=Kt.lib.pte.hu \|date= \|accessdate=2012-12-06}}</ref>
	* rimokatolici: 36,104 (92,7%)		* rimokatolici: 36,104 (92,7%)
	* židovi: 1,172 (3,0%)		* židovi: 1,172 (3,0%)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T14:57:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Grad i kotar Rijeka
|hr_ime = Grad i kotar Rijeka
|izvorno_ime = ''Fiume város és kerülete''<ref>See for example [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5164 Act XIX of 1836], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=5352 Act XXX of 1868], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=6823 Act IX of 1901], [http://www.1000ev.hu/index.php?a=3&param=7117 Act XVII of 1911], [http://konyvtar.ksh.hu/digitalizalt_anyagok/statevkonyvek/ Statistical Yearbooks of Hungary (1885–1910)], {{cite web|title=1910 Census of the Lands of the Crown of Saint Stephen|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_2_pg_v.html|accessdate=9 September 2012}}</ref>
|kontinent = Europa
|država = Austro-Ugarska Monarhija
|era = Novi imperijalizam
|status = Posebno tijelo pridruženo [[Kraljevina Ugarska|Kruni sv. Stjepana]]
|status_text =
|empire =
|vlada_tip = distrikt
|
|događaj_start = Uspostava<ref name="worldstatesmen">{{cite web|title=Croatia – Fiume|url=http://worldstatesmen.org/Croatia.html#Fiume|publisher=worldstatesmen.org|accessdate=9 September 2012}}</ref>
|datum_start = 23. travnja 1779.
|godina_start =1779.
|događaj_kraj = [[Raspad Austro-Ugarske]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_kraj = 29. listopada 1918.
|godina_kraj = 1797. 1797.–1805. 1806.–1809. 1822.–1848. 1868.–1918.
|događaj1 = Francuska okupacija<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj1 = 5. travnja – 17. listopada 1797.
|događaj2 = Francuska okupacija<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj2 = 3. listopada 1805. – 1806.
|događaj3 = [[Hrvatska u Revoluciji 1848.|Priključenje Hrvatskoj]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj3 = 31. kolovoz 1848.
|događaj4 = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]]<ref name="worldstatesmen"/>
|datum_događaj4 = 17. studenog 1868.
|događaj_pre =
|datum_pre =
|događaj_poslije = [[Rapallski ugovor]]
|datum_poslije = 12. studenog 1920.
 
|
|p1 = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_p1 = Flag of the Kingdom of Croatia (Habsburg).svg
|p2 = [[Francuska revolucija|Francuska Republika]]
|flag_p2 = Flag of France.svg
|p3 = [[Prvo Francusko Carstvo]]
|flag_p3 = Flag of France.svg
|p4 = [[Kraljevina Ilirija]]
|flag_p4 = CoA of Kingdom of Illyria.svg
|p5 = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_p5 = Flag of the Kingdom of Croatia (Habsburg).svg
|s1 = [[Francuska revolucija|Francuska Republika]]
|flag_s1 = Flag of France.svg
|s2 = [[Prvo Francusko Carstvo]]
|flag_s2 = Flag of France.svg
|s3 = [[Ilirske pokrajine]]
|flag_s3 = Flag of France.svg
|s4 = [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
|flag_s4 = Croatia-1848.gif
|s5 = [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanska Uprava Kvarnera]]
|flag_s5 = Reggenza_Italiana_del_Carnaro.jpg
|zastava = Flag_of_the_Free_State_of_Fiume.svg
|flag_alt =
|flag =
|flag_type =
|grb = Wappen Fiume.png
|grb_tip = [[Grb Rijeke]]
|coat_alt =
|mapa = Fiume town map.jpg
|image_map_alt =
|mapa_opis = Teritorij Rijeke prije 1918.
|glavni_grad = [[Rijeka]]
|slogan = ''Indeficienter'' "neiscrpan"
|jezik = talijanski, hrvatski, mađarski, njemački
|vjera =
|valuta = forinta/gulden (1779–1892) [[Austro-ugarska kruna|kruna]] (1892–1918)
|
|vođa1 = József Majláth (prvi)
|vođa2 = Zoltán Jekelfalussy (zadnji)
|godina_vođa1 = 1779–1783
|godina_vođa2 = 1917–1918
|titula_vođa = guverner
|stat_godina1 = 1869<ref name="stat6980">{{cite book |last1= |first1= |title= Magyar statistikai évkönyv|god= 1893|publisher= Országos Magyar Királyi Statistikai Hivatal|location= Budapest|language= Hungarian|isbn= |page= 17}}</ref>
|stat_površina1 = 19.57
|stat_pop1 = 17884
|stat_godina2 = 1880<ref name="stat6980"/>
|stat_površina2 = 19.57
|stat_pop2 = 20981
|stat_godina3 = 1890<ref>{{cite book |last1= Jekelfalussy|first1= József|title= A Magyar Korona Országainak Helységnévtára|god= 1892|publisher= Országos Magyar Királyi Statisztikai Hivatal|location= Budapest|language= Hungarian|isbn= |page= 1126}}</ref>
|stat_površina3 = 19.57
|stat_pop3 = 29494
|stat_godina4 = 1900.<ref>{{cite book |last1= |first1= |title= Magyar statisztikai évkönyv|god= 1900|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal|location= Budapest|language= Hungarian|isbn= |page= 12}}</ref>
|stat_površina4 = 21
|stat_pop4 = 38057
|stat_godina5 = 1910.<ref>{{cite book |last1= |first1= |title= A Magyar Szent Korona Országainak Helységnévtára|god= 1913|publisher= Magyar Királyi Központi Statisztikai Hivatal|location= Budapest|language= Hungarian|isbn= |page= 584}}</ref>
|stat_površina5 = 21
|stat_pop5 = 49806
}}
'''Corpus separatum''' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''zasebno tijelo''), formalno '''Grad i Kotar Rijeka''', [[Povijest|povijesni]] je naziv za [[Pravo|pravni]] položaj [[Rijeka|Rijeke]] uspostavljen od strane carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1779. kojim je definiran poluautonomni status grada Rijeke u sklopu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] (kasnije Austro-Ugarske). S kraćim prekidima, poput francuske okupacije i razdoblja nakon nje te [[Jelačić]]evog povratka matici Hrvatskoj 1848., posebni status Rijeke trajao je sve do raspada Austro-Ugarske 1918. Kasnije, između 1920. i 1924. ugrubo na području nekadašnjeg ''Corpusa separatuma'' postojala je [[Slobodna Država Rijeka]].

== Povijest ==
Grad Rijeka je prvi put dobio dobio autonomiju [[1719.]] kada je proglašen slobodnom lukom odlukom cara [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]], povlasticom sličnom onom dodijeljenom slobodnoj carskoj luci i gradu [[Trst]]u. 1776. carica Marija Terezija dodjeljuje Rijeku izravno Kraljevini Hrvatskoj. No, već godine [[1779.]] posebnom poveljom izdvojila je Rijeku iz sastava [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske]] te uzdignuta na status zasebnog tijela pridruženog ugarskoj kruni kao važne luke. 1786. [[Josip II.]] osniva novu administrativnu cjelinu od Rijeke do Novog, ''Ugarsko Primorje''. Uslijedili su ogorčeni hrvatsko-mađarski sporovi na zasjedanjima parlamenata o pripadnosti Rijeke. [[Napoleon]]ova okupacijska vlast (1809.-1813.) smješta Rijeku u Građansku Hrvatsku u sklopu [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]]. Nakon povratka pod habsburšku vlast, 1816. Beč je uključuje u novu jedinicu, kratkotrajnu [[Kraljevina Ilirija|Kraljevinu Iliriju]], odakle je 1822. Rijeka kao ''corpus separatum'' ponovno vraćena hrvatsko-ugarskom saboru. Dolazak pod vlast Ugarske značio je brži razvoj, jer je Rijeka bila glavna izvozna točka za mađarsko gospodarstvo. U prvoj polovici 19. stoljeća, glavni duh pokretač Rijeke u društvenom i gospodarskom smislu bio je privrednik [[Andrija Ljudevit Adamić]]. Godine 1847. počinje izgradnja luke. Krajem kolovoza revolucionarne 1848., nakon hrvatskog raskida državnopravnih veza s Ugarskom, u grad u pratnji vojske ulazi podžupan [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]] Josip pl. Bunjevac, koji postaje banski povjerenik za grad. Priključenje Rijeke Hrvatskoj potvrdio je car [[Franjo Josip I.]] poveljom 1850. No, nametnuti [[Bachov apsolutizam|bečki apsolutizam]] te izgradnja pruge Beč-Trst 1857., kojom je Rijeka izolirana, uzrokuju nezadovoljstvo u Rijeci, što iskorištavaju lokalni [[Mađaroni]] te Ugarska.

=== Hrvatsko-ugarska nagodba ===
{{Glavni|Riječka krpica}}
Ugarski sabor je nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]], unatoč kompromisnom dogovoru hrvatske i mađarske strane o kasnijem rješenju riječkog pitanja, samovoljno dopunio tekst nagodbe odredivši da grad [[Rijeka]] i luka izravno pripadnu [[Ugarska|Ugarskoj]]. [[Hrvatski sabor]] nije nikad prihvatio to rješenje.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6314 enciklopedija.lzmk.hr (pristupljeno 19. listopada 2013.)]</ref> Tako je 1870. u Rijeci bilo sjedište [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke županije]], sudbeni stol te hrvatska gimnazija. 1872. hrvatska strana predlaže da se preko izaslanstava sabora riješe odnosi Rijeke i Hrvatske te da u Rijeci privremeno ostanu hrvatske institucije. No, tijekom kasnijih pregovora triju izaslanstava nije došlo do sporazuma.
=== 1870. – 1918. ===
U razdoblju nakon Nagodbe Rijekom je upravljao dugogodišnji, autoritarni gradonačelnik [[Giovanni de Ciotta]] (1872.-1896.). U njegovom mandatu započet je brz razvoj i preobrazba Rijeke gradnjom i proširenjem luke, priključenjem na željeznicu i podizanjem mnogih tvornica. Moderni industrijski pogoni i poslovni pothvati, poput Kraljevske mađarske brodarske tvrtke Adria te [[Tvornica papira Rijeka|tvornice papira]] u kanjonu Rječine sa svojim svjetski poznatim cigaretnim papirom postali su simboli novog uzleta grada. Rijeka je također bila značajna pomorska baza, a postala je i sjedište [[Mornarička akademija u Rijeci|austro-ugarske mornaričke akademije]] (njem. ''K.u.K. Marine-Akademie''), na kojoj je [[austro-ugarska ratna mornarica]] obučavala svoje časnike. Kako je postojalo rivalstvo Trsta i Rijeke, kao glavnih luka austrijske i ugarske polovice Monarhije, austro-ugarska ratna mornarica pokušala je održavati ravnotežu, kompromisno naručujući ratne brodove iz brodogradilišta obaju gradova.

Otvaranjem željezničke pruge preko Karlovca i Zagreba prema Mađarskoj i srednjoj Europi [[1873.]] počinje doba brzog razvoja i industrijskog uspona Rijeke zahvaljujući snažnim mađarskim ulaganjima.<ref name="pol51"/> Riječka luka je ubrzano proširena i opremljena te se pretvorila u glavnu trgovačku poveznicu Mađarske i istočne polovice Austro-Ugarske sa svijetom, postavši peta najprometnija luka na [[Mediteran]]u (nakon Marseillesa, Genove, Napulja i Trsta).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm |accessdate=7. studenoga 2014. |title=The History of Hungarian Fiume |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915082201/http://www.freeweb.hu/selinger/cikkek/fiumehis.htm |archivedate=15. rujna 2011. }}</ref> Prvi parobrod isplovio je iz Rijeke 1871.<ref name="33. oldal">Fried Ilona, 33. oldal</ref> Prema planovima Francuza Hilarion Pascal 1873. počeli su veliku radovi u luci pod ravnanjem inženjera Dawn Anthonyja, prilikom kojih je nasuto 100–200 m (1894 prošireno na 290.000m²), sagrađen novi lukobran te željeznica dovedena do mora.<ref name="32. oldal">Fried Ilona, 32. oldal</ref> Između 1872. i 1914. u dva velika projekta, ukupno je potrošeno oko 55 milijuna zlatnih [[Austro-ugarska kruna|kruna]] na lučku infrastrukturu.

Otvaraju se brojne tvornice, poput prve tvornice torpeda na svijetu (1866.), nakon što su [[Robert Whitehead]], upravitelj riječke brodostrojarske tvrtke "[[Stabilimento Tecnico Fiumano]]" te inženjer [[Ivan Lupis]] dizajnirali te isprobali prvi [[torpedo]]. 1882. utemeljena je rafinerija nafte na Mlaki, prva industrijska rafinerija u Europi,<ref>{{cite web |url=http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 |title=History of Refineries, INA d.d |publisher=Ina.hr |date=2011-02-12 |accessdate=2012-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313035443/http://www.ina.hr/default.aspx?id=269 |archivedate=13. ožujka 2012. }}</ref> koju razgledava i car [[Franjo Josip I.]] 1891. prilikom posjeta Rijeci.

Usporedno s rastom broja stanovnika i gospodarskim razvojem, urbana infrastruktura Rijeke se ubrzano širi. 1885. podignuto je novo riječko kazalište, današnji [[HNK Ivana pl. Zajca]], zamijenivši staro iz 1806., koje je imalo respektabilnih 1.600 sjedećih mjesta. 1899. Rijeka uvodi u promet električni [[Tramvajski promet u Rijeci|tramvaj]]. Brojne javne zgrade su sagrađene u ovom razdoblju, poput [[Guvernerova palača u Rijeci|guvernerove palače]], koju je dizajnirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Grad brzim rastom te kapitalom privlači brojne znanstvenike i izumitelje. Osim Roberta Whiteheadovog izuma torpeda, Rijeka je bila i mjesto razvoja fotografije visoke brzine. Austrijski fizičar dr. Peter Salcher, radeći u riječkoj mornaričkoj akademiji, prvi je uspio fotografirati puščano zrno pri nadzvučnoj brzini 1886., tako izumivši tehniku koju je kasnije koristio [[Ernst Mach]] pri proučavanju nadzvučnog gibanja.<ref>Peter Salcher und Ernst Mach, [http://www.univie.ac.at/pluslucis/PlusLucis/031/s22.pdf Schlierenfotografie von Überschall-Projektilen], W. Gerhard Pohl, Universität Wien, PLUS LUCIS 2/2002 – 1/2003, {{ISSN|1606-3015}} (in German)</ref> Riječki kirurg Antun Grossich prvi je 1907. uveo u praksu primjenu jodne tinkture u pripremi za operativne zahvate. Nepune dvije godine nakon [[Wilhelm Conrad Röntgen|Röntgenovih]] otkrića, u Rijeci se 1897. uvodi [[rendgen]] u bolničko liječenje.<ref name="crtice">[http://www.rijeka.hr/CrticeORijeci Crtice o Rijeci], rijeka.hr, pristupljeno 7.11.2014.</ref>

Gospodarski razvoj nije pratio i politički. Devedesetih godina 19. stoljeća zaoštravaju se sukobi Talijana i talijanaša s Mađarima i mađaronima zbog ograničavanja riječke autonomije i sve veće [[mađarizacija|mađarizacije]] putem javne uprave i školstva. 1896. hrvatska gimnazija izgnana je iz Rijeke i prisilno prebačena na drugu obalu [[Rječina|Rječine]], u [[Sušak]] (tada u sastavu Hrvatske i Slavonije), gdje djeluje kao [[Prva sušačka hrvatska gimnazija]].<ref name="pol51"/>

Zbog svog posebnog položaja, Rijeka je igrala važnu ulogu u političkom životu Hrvatske jer su političke prilike bile ponešto slobodnije nego u Zagrebu u vrijeme cenzure i pritisaka. Tako se mnogi političari sastaju i borave u Rijeci. Dubrovčanin [[Frano Supilo]] u Rijeci 1904. pokreće svoj ''[[Novi list]]''. U listopadu 1905. Supilo okuplja u Rijeci 44 zastupnika hrvatske [[Trojednica#Sabor|saborske oporbe]]. Oni su [[Riječka rezolucija|riječkom rezolucijom]] ponudili podršku mađarskoj oporbi u borbi protiv austrijskih pritiska, ali zauzvrat su zatražili mađarsku suradnji i podršku za priključenje [[Markgrofovija Istra (1849.-1918.)|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] (tada pod austrijskom upravom) [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatskoj i Slavoniji]], reformu [[Trojednica#Izbori|izbornog zakona]], zajamčenu neovisnost sudstva u Hrvatskoj i novu reviziju Nagodbe. [[Politika novog kursa|Politika ''novog kursa'']], temeljena na suradnji s Ugarskom, [[Talijanaši|talijanaškim]] strankama u Dalmaciji te srpskima u Hrvatskoj, propala je dijelom i uslijed žestokih izgreda i sukoba Hrvata s Talijanima i Mađarima u Rijeci 1907.
[[File:Talijanski razarači Rijeka.jpg|thumb|desno|Talijanski razarači u riječkoj luci, studeni 1918.]]
Svoj vrhunac u prometnom i gospodarskom razvoju kao zasebno tijelo Rijeka je dosegnula uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. [[Riječka luka]] je po prometu bila osma u Europi, dok je rafinerija nafte bila najveća u Europi.<ref name="žic"/> U gradu je 1914. bilo 20 hotela (prema zagrebačka 3) te čak osam kina (prema samo tri u Zagrebu u to vrijeme).<ref name="žic">Žic, Igor: [http://issuu.com/dhk-ogranak-rijeka/docs/knjizevna_rijeka_br._2-2013/126 Ples mrtvaca - Rijeka i D'Annunzio], "Književna Rijeka" br. 2/2013 (XVIII), str. 124.</ref> Rijeka je tada imala i redovitu brodsku putničku liniju s [[New York]]om.<ref name="žic"/> Zbog svoje važnosti kao prometno čvorište i iseljenička luka za veliki dio srednje Europe, Rijeka je imala 22 konzulata, a u konzulatu [[SAD]]-a je 1904.-1906. službovao [[Fiorello La Guardia]], budući gradonačelnik [[New York]]a.<ref>Irvin Lukežić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=58-59&C=7 ''Ličnosti: FIORELLO LA GUARDIA''], SUŠAČKA REVIJA broj 58/59</ref>

=== Raspad Austro-Ugarske ===
[[23. listopada]] [[1918.]] riječka [[79. pješačka pukovnija "Josip Jelačić"]] se pobunila, svrstala na stranu [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]], zauzela upravne zgrade i oslobodila političke zatvorenike.

== Uprava ==
Uprava Rijeke definirana je statutom nametnutim "privremeno" [[17. travnja]] [[1872.]] od strane ugarskog ministra unutrašnjih poslova. Kotarom i gradom Rijeka upravljao je guverner imenovan izravno od strane kralja na prijedlog [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarskog]] ministra-predsjednika. Guverner je obnašao i sve pomorske poslova na području od Rijeke do Novoga. Imao je i mjesto u domu velikaša ugarskog parlamenta. Općinska samouprava povjerena je skupštini, (''Rappresentanza'') koja se sastojala od 56 zastupnika s mandatom od 6 godina. Skupština je izabirala gradonačelnika Rijeke. Građani su birali zastupnike u zastupnički dom ugarskog parlamenta, iako je [[Hrvatska i Slavonija#Sabor|Hrvatski sabor]] rezervirao dva mjesta za zastupnike iz Rijeke i nikad ih nije ukinuo do 1918. Počevši od 1896. ugarska vlada smanjivala je opseg samouprave i autonomije, koja je značajno oslabljena 1907. te de facto ukinuta do 1913. Provizorni status trajao je sve do 1918.<ref name="Habsburgermonarchie">Adam Wandruszka, Peter Urbanitsch (Hrsg.): ''Die Habsburgermonarchie 1848–1918.'' Band 2: ''Verwaltung und Rechtswesen.'' Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1975, {{ISBN|3-7001-0081-7}}.</ref> Službeni jezik riječke uprave i sudstva bio je [[talijanski]].<ref name="pol51">[[#refpolic|Polić]], 51.</ref>

Grad i kotar Rijeka imao je površinu od 21 km² te se sastojao od samog grada i tri naselja:

*[[Kozala]]
*[[Drenova]]
*[[Pašac]]
===Popis guvernera ===
{| class="plainrowheaders wikitable collapsible collapsed" style="background:none; cellspacing=2px; text-align:left; font-size:90%;" width=500px
! width="20%"|Mandat
! width="40%"|Vršitelj dužnosti
|- valign=Top
|colspan="2"|'''Mađarski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|20 Listopada 1776 - 1783||'''József gróf Majláth Székhélyi''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1783 - 1788||'''Pál gróf Almásy Zsadányi''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1788 - 1791||'''János Pétar gróf Szápáry''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1791 - 1801||'''Sándor Pászthory''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1801 - 1809||'''József Klobusiczky''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|- valign=Top
|colspan="3"|'''Mađarski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1822 - 1823||'''György Majláth''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1823 - 1837||'''Ferenc Ürményi''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1837 - 1847||'''Pál Kiss de Nemeskéri''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1847 - 1848||'''János gróf Erdödy''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|- valign=Top
|colspan="3"|'''Hrvatski suverenitet'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1848 - 1851||'''[[Josip Bunjevac]]''', Banski povjerenik
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1851 - 1852||'''[[Josip Rusnov]]''', Banski povjerenik
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1852 - 1856||'''Herbert von Kellersperg''', Visoki povjerenik
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1856 - 1862||'''Karl Graf von Hohenwart-Gerlachstein''', Visoki povjerenik
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1862 - 1866||'''Herman Freiherr von Sterneck''', Kraljev povjerenik
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|- valign=Top
|colspan="2"|'''Nakon Nagodbe'''
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|6 Travnja 1867 - 29 July 1870||'''Ede Cseh de Szentka-lna''', Royal commissioner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|29 July 1870 - 5 Prosinca 1872||'''József gróf Zichy de Zich et Vásonkeö''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|26 Veljače 1873 - 1 Studenog 1883||'''Géza gróf Szapáry de Szapár''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|1 Studenog 1883 - 6 Ožujka 1892||'''Ágost gróf Zichy''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|6 Ožujka 1892 - 2 Listopada 1896||'''Lajos gróf Batthyány de Nemetujvár''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|2 Listopada 1896 - 14 Lipnja 1897||'''Rezsö báró Abele de Lilienberg''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|14 Lipnja 1897 - 23 Studenog 1897||'''Tibor Gaal de Hatvan''', acting Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|23 Studenog 1897 - 2 Kolovoza 1903||'''László gróf Szapáry de Szapár''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|2 Kolovoza 1903 - 10 Prosinca 1903||'''Tibor Gaal de Hatvan''', acting Guverner 
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|10 Prosinca 1903 - 17 Veljače 1905||'''Ervin báró Roszner''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|17 Veljače 1905 - 17 Listopada 1905||'''Tibor Gaal de Hatvan''', acting Guverner 
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|17 Listopada 1905 - 26 Prosinca 1905||'''Pál gróf Szapáry de Szapár''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|26 Prosinca 1905 - 24 Svibnja 1906||'''Tibor Gaal de Hatvan''', acting Guverner 
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|4 Travnja 1906 - 29 Travnja 1906||'''György gróf Károlyi de Nagykároly''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|24 Svibnja 1906 - 7 Prosinca 1909||'''Sándor gróf Nákó de Nagyszentmiklós''', Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|7 Prosinca 1909 - ''13 Studenog 1910''||'''István gróf Wickenburg de Capelló''', acting Guverner
|- valign=Top bgcolor="#ffffec"
|''13 Studenog 1910'' - 31 Lipnja 1917||'''István gróf Wickenburg de Capelló''', Guverner
|- valign=top bgcolor="#ffffec"
|31 Lipnja 1917 - ''28 Listopada 1918''||'''Zoltán Jekelfalussy de Jekel- és Margitfalva''', Guverner
|- valign=top
|}

== Stanovništvo ==
Rijeka je 1890. imala 29.494, 1900. već 38.955 te naposljetku 1910. 49.806 stanovnika (48.492 bez vojne posade), od kojih je 36.359 ili 75% bilo pismeno.<ref>[http://members.iif.hu/visontay/ponticulus/rovatok/hidverok/matekpeldak.html ''Amiről a matekpéldák mesélnek'']</ref>
===Nacionalni sastav===
[[Datoteka:János Kádár (fototeca.iiccr.ro).jpg|200px|minijatura|desno|Rijeka je imala izraženi multietnički karakter. Tako je [[János Kádár]], dugogodišnji komunistički vođa [[Demokratska Republika Mađarska|Mađarske]] (1956.-1988.), rođen u Rijeci]]
Prvi popis koji nam odaje nacionalnu strukturu dogodio se 1851. godine, kad je tadašnja Rijeka imala 12.588 stanovnika. Osim naglog gospodarskog rasta u razdoblju koje je uslijedilo, dogodila se i značajna promjena strukture stanovništva. Uz politiku mađarizacije, ugarska uprava poticala je i useljavanje iz svih zemalja Austro-Ugarske.<ref>A.J.P. Taylor: The Habsburg Monarchy, 1809–1918, University of Chicago Press, Paperback edition, 1976, {{ISBN|0-226-79145-9}}, page 269</ref> Brz razvoj i gospodarski napredak i sami su privlačili brojne znanstvenike, poduzetnike, radnike. Tako je [[Tvornica papira Rijeka|riječku tvornicu papira]] neko vrijeme vodio brat [[Adam Smith|Adama Smitha]] (utemeljitelja moderne ekonomije),<ref name="crtice"/> dok se 1883. austrijski nadvojvoda Joseph Karl Ludwig s obitelji preselio u Rijeku. 1910. manje od polovice stanovništva bilo je rođeno u Rijeci (49%).<ref>Bojana Miljković-Katić, 2011. ''Prostorno planiranje u jugoistočnoj Evropi (do Drugog svetskog rata)'', Istorijski institut, Balkanološki institut SANU, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, str. 182.</ref>

Popis iz 1851. davao je sastav stanovništva prema državljanstvu/geografskoj pripadnosti<ref>Božena VRANJEŠ-ŠOLJAN, „Prvi opći popis stanovništva u Habsburškoj Monarhiji iz 1857.: Koncepcija, metodologija i klasifikacija popisnih obilježja“, Časopis za suvremenu povijest, god. XL. (2008.), br. 2, str. 523.-524.</ref>, a sljedeći popisi prema upotrebi jezika. Prema popisima, Riječani su bili raspoređeni u sljedeće jezične zajednice:
{| class="wikitable"
|-
!
! 1910.<ref name="enciklo"/>
! 1900.<ref name="enciklo">{{cite web|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_23.html |title=KlimoTheca :: Könyvtár |publisher=Kt.lib.pte.hu |date= |accessdate=2012-12-06}}</ref>
! 1851.<ref>[[Danilo Klen]], "Tri izvještaja o Rijeci iz 1851. i 1852. godine", Jadranski zbornik, 1, Rijeka – Pula, 1956., str. 231-234</ref>
|-
| hrvatski || 25,95% (12.926)|| 19,3% (7,497) ||78,7% (9.904)
|-
| talijanski ||48,62% (24.212) ||68,2% (26,564) ||5,5% (693)
|-
| slovenski || 4,69% (2.336)|| /||13,3% (1.677)
|-
| ostali || 2,2% (1.096) || /||rowspan="6" colspan="1" style="text-align: left;"|2,5% (320)
|-
| mađarski ||4,65% (2.315) ||7,3% (2,842)
|-
| njemački ||13,04% (6.493)|| 1,945 (5,0%)
|-
| srpski || 0,85% (425) || 55 (0,1%)
|-
| slovački || 244 || 29 (0,0%)
|-
| rumunjski || 769|| 23 (0,0%)
|}

===Vjerski sastav ===
Prema popisu iz 1900:<ref>{{cite web|url=http://kt.lib.pte.hu/cgi-bin/kt.cgi?konyvtar/kt06042201/0_0_3_pg_31.html |title=KlimoTheca :: Könyvtár |publisher=Kt.lib.pte.hu |date= |accessdate=2012-12-06}}</ref>
* rimokatolici: 36,104 (92,7%)
* židovi: 1,172 (3,0%)
* pravoslavni: 703 (1,8%)
* kalvinisti: 423 (1,1%)
* luterani: 261 (0,7%)
* grkokatolici: 73 (0,2%)
* unijati: 11 (0,0%)
* drugo i nepoznato: 208 (0,5%)

== Galerija ==
<gallery perrow="6">
File:Tvornica papira Rijeka 1880.JPG|Tvornica papira "Smith & Meynier", oko 1880.
File:Hartera.jpg|Ista tvornica oko 1900.
File:Adria-Palast.jpg|Palača sjedište Ungaro-Croate oko 1900.
File:Mesopust Rijeka 0208.jpg|[[Riječki karneval]] oko 1900.
File:Fiume.png|[[Riječka luka]] 1909.
File:Nautische Akademie Fiume.jpg|Kraljevska ugarska pomorska akademija
File:Whitehead Fiume.jpg|Tvornica torpeda Whitehead, 1910
File:Rijeka Fiume.jpg|Razglednica
File:Austrohungarypostcardrijeka1910.jpg|Adamićev dok, 1910
File:Austrohungarypostcardrijeka1900-10-19.jpg|Luka Rijeka, 1910
</gallery>

== Literatura ==
*Ivan Bačmaga: [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/Mato%C5%A1%20i%20Rijeka/ ''Riječko pitanje-Zanemarena tema Matoševe feljtonistike: Matoš i Rijeka''], Vijenac 534 - 535, 4. rujna 2014.
*Ilona Fried: Rijeka (followed by Hungarians abroad). Budapest: Encyclopedia Publishing House. 2004, {{ISBN|9638477776}}
*Peričić-Mayhew, Tea: [https://www.academia.edu/10956720/%C4%8CIJA_JE_RIJEKA_1848. ''ČIJA JE RIJEKA 1848.? Nekoliko gledišta gradskog vijeća prije dolaska Josipa Bunjevca''], Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 50.-52/2011., str. 87-103.
*Polić, Maja: [http://hrcak.srce.hr/file/127275 "Nekadašnja Rĳeka i Rĳečani s osvrtom na Korespondencĳu Rački – Strossmayer"], ''Problemi sjevernog Jadrana'', No.11. lipnja 2012..

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
*{{de icon}} [http://www.deutsche-schutzgebiete.de/kuk_fiume.htm Informacije, zemljovid i razglednice Rijeke oko 1900.]
*{{hu icon}} [http://www.mateinfo.hu/fiume-1.php Rijeka i mađarska trgovačka mornarica]
*{{hu icon}} [http://web.t-online.hu/pellestamas/Tamas/fiumema.htm Mađarsko školstvo u Rijeci]
*{{hu icon}} [http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/036/pc003695.html#8 Rijeka u mađarskoj enciklopediji (pallas leksikon)]
*{{hu icon}} [http://lexikon.katolikus.hu/F/Fiume.html Rijeka], mađarska katolička enciklopedija
*[http://books.google.hr/books?id=Pug-AAAAYAAJ&pg=PA759&lpg=PA759&dq=ugarsko+primorje&source=bl&ots=vUy4_0WtxJ&sig=Ty2BBPLD81RqC4u5BxmIoYf9v7U&hl=hr&sa=X&ei=SvVYVP7NBcjasATiyYBQ&ved=0CDwQ6AEwBg#v=onepage&q=ugarsko%20primorje&f=false Rasprava o pitanju Hrvatskog primorja te brodarske tvrtke Ungaro-Croate,] Sabor kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 92. sab. sjed., 24. studenoga 1904.
*{{eng icon}} Chisholm, Hugh, ed. (1911). [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Fiume "Rijeka"]. [[Encyclopædia Britannica]] 10 (11. izdanje). [[Sveučilište Cambridge|Cambridge University Press]]. str. 449,450.
*[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-ship1.html#hr~ri Zastave riječkih brodarskih kompanija do 1918.]
*[http://fotw.fivestarflags.com/hr-fiume.html Zastave Rijeke u Austro-Ugarskoj]
*[http://www.antiquemapsandprints.com/ekmps/shops/richben90/images/rijeka-antique-town-city-plan-grada.-fiume-reka-pflaum.-croatia-karta-1905-map-252759-p.jpg Plan Rijeke iz 1905.]
*''[http://tehnika.lzmk.hr/ugarsko-hrvatsko-parobrodarsko-drustvo/ Ungaro-Croata]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Povijest Rijeke]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]