https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=CunaCuna - Povijest promjena2026-05-25T20:50:47ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Cuna&diff=103138&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-05T11:40:41Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Cuna'''-->[[Datoteka:Kunawoman.jpg|mini|Žena iz plemena Cuna]]<br />
[[Datoteka:KunaWomanSellingMolas.jpg|mini|Žena iz plemena kuna prodaje domaći mola-tekstil]]<br />
[[Datoteka:Dugout in San Blas Islands.jpg|mini|Kanu San Blas Kuna]]<br />
'''Cuna''' (Kuna), indijanski narod iz [[Panama|Paname]] i [[Kolumbija|Kolumbije]] na [[Atlantik|atlanstskom]] priobalju o otočju [[San Blas (otoci)|San Blas]].<br />
<br />
== Jezik ==<br />
Jezično Cune čine posebnu skupinu ili porodicu [[cunan]] unutar velike porodice [[chibchan]] a govore najmanje dva jezika [[kolumbijski kuna]] ili caiman nuevo i [[san blas kuna]].<br />
<br />
== Plemena ==<br />
Cuna Indijanci sastojali su se u prošlisti od više plemenskih skupina, među kojima Swanton nabraja sljedeće: [[Bayano]], [[Caimanes]], [[Chucunaque]], [[Coiba]], [[Cueva]], Cuna ili Kuna, [[Mandinga]], [[San Blas Indijanci|San Blas]] i [[Tule]].<br />
<br />
== Život i običaji ==<br />
U prošlosti, u 16. stoljeću, su kune živjeli u federativnim selima, ratujući i međusobno i protiv susjednih plemena. U kontaktu sa Europljanima njihiva politička struktura je uništena. U suvremeno doba žive po malenim selima, baveći se [[lov]]om, [[ribolov]]om i agrikulturom. Bračno stanište je matrilokalno, a [[zet]] živi pod autoritetom ženinog oca. [[Per Høst]] u svojoj putopisnoj knjizi '' 'Hva verden viste meg, fra Ishavet til jungelen' '' (Od ledene sante do indijanske kolibe) pažnju posvećuje plemenu San Blasa, u kojem kaže kako jedna obitelj može da se sastoji i od pedeset članova, jer u njoj žive svi članovi iz nekoliko generacija. Poglavica vršo i ulogu suca, a plemensko vijeće obično se sastaje uvečer na kraći sastanak. Na taj položaj bira ga većina, a nasljedna čast poglavice ne postoji.<br />
<br />
Odjeća se kod Kuna pojavila vjerojatno pojavom bijelog čovjeka. Žene plemena Kuna poznate su po svojoj tradicionalnoj odjeći [[mola]] uz koju se nose [[zlato|zlatne]] (ili [[bronca|brončane]]) olasu-alkice obješene na [[nos]]u. Ove alkice nose se još od djetinjstva, a veče su što je žena na višem položaju, tako da kod starijih žena vršak nosa može biti spušten sve do usta (Høst). Prema nekima (Georgia Corin) dizajni na molama mora da svoje porijeklo imaju u običaju tetoviranja tijela, što su ovi Indijanci prakticirali još u 16. u 17 stoljeću <ref>[http://www.angelfire.com/tx/CZAngelsSpace/MolaPage.html Georgia Corin (Molas)]</ref>.<br />
<br />
== Albinizam ==<br />
[[Albinizam]] kod Kuna opće je poznat među pripadnicima plemena San Blas, koje u 42 naselja živi rasštrkano po arhipelagu od 365 malenih otoka <ref>[http://www.angelfire.com/tx/CZAngelsSpace/CunaIndians.html Panama's Cuna Indians]</ref>.<br />
<br />
== Cuna danas ==<br />
Današnji Kuna Indijanci žive na tri rezervata ili autonomne teritorije (comarca), to su [[Kuna Yala]] (nekadašnji San Blas) sa glavnim središtem [[El Porvenir]] a prostire se na (2,393&nbsp;km²); [[Kuna de Wargandí]], utemeljen [[2000.]] od dijela provincije [[Darién]] (775&nbsp;km²), glavno središte [[Nurra]]; [[Kuna de Madugandi]] (utemeljen 1996) u distriktu Chepo, čije je središte [[Akua Yala]].<br />
<br />
== Religija ==<br />
Religija Kuna fokusirana je oko [[šamanizam|šamanizma]].<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* Alí, Maurizio. 2010: “[https://web.archive.org/web/20110707052808/http://ediciones.uniandes.edu.co/index.php?Itemid=83&option=com_zoo&view=item&category_id=16&item_id=2103 En estado de sitio: los kuna en Urabá. Vida cotidiana de una comunidad indígena en una zona de conflicto]”. Universidad de Los Andes, Facultad de Ciencias Sociales, Departamento de Antropología. Bogotá: Uniandes. {{ISBN|978-958-695-531-7}}.<br />
*Per Høst, Hva verden viste meg, fra Ishavet til jungelen, Oslo, Aschehoug, 1951.<br />
::Od ledene sante do indijanske kolibe, Zasgreb, 1960 (214 strana)<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Galerija ==<br />
<br />
<gallery><br />
Datoteka:Guna de Wargandi in Panama.svg|Kuna de Wargandí<br />
Datoteka:Guna de Madugandi in Panama.svg|Kuna de Madugandi<br />
Datoteka:Guna Yala in Panama.svg|Kuna Yala<br />
</gallery><br />
<br />
[[Kategorija:Panamski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:Cunan]]<br />
[[Kategorija:Indijanska plemena]]</div>WikiSysop