WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T10:53:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = lightgrey
| naziv = Cijanobakterije
| slika = 20100422 235222 Cyanobacteria.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Oscillatoria sp
| domena = [[Prokaryota]]
| regnum = [[Eubacteria]]
| subregnum = [[Negibacteria]]
| subregnum_autorstvo=Cavalier-Smith ex Cavalier-Smith, 2002
| divisio = '''''Cyanobacteria'''''
| divisio_autorstvo=Stanier ex Cavalier-Smith, 2002
|classis ='''''Cyanophyceae'''''
| classis_autorstvo= Schaffner, 1909
| razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|red]]ovi
| razdioba =
*[[Beggiatoales]]
*[[Chroococcales]]
*[[Nostocales]]
*[[Oscillatoriales]]
*[[Prochlorales]]
*[[Stigonematales]]

Za ostale porodice i rodove vidi tekst.
}}
'''Cijanobakterije''' (modrozelene alge, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cyanobacteria'')<ref>[http://ijs.sgmjournals.org/content/54/5/1895.abstract A proposal for further integration of the cyanobacteria under the Bacteriological Code]</ref> su prvi [[fotosinteza|fotosintetski]] [[organizam|organizmi]] na zemlji, i dio su carstva [[prokarioti|prokariota]].

Cijanobakterije su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se jednostavnom morfologijom i građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površini trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu [[Jadransko more|Jadrana]] su najčešće prisutne jednostanične cijanobakterije koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.

Gotovo svi oblici imaju fotosintetske pigmente klorofil ''a'' i ''b'', koji im daje modričasto-[[zelena|zelenu]] boju. Cijanobakterije su sveprisutne (nalazimo ih u moru, tlu, na vlažnim površinama, kori drveta; te u ekstremnim uvjetima: iznimno hladnom ili vrućem okolišu). U vodama koje su bogate organskim tvarima (manjim [[jezero|jezerima]], barama) stvaraju guste prevlake što nazivamo cvjetanjem vode.

== Cvjetanje vode ==

[[Cvjetanje mora|Cvjetanje vode]] se događa u [[voda]]ma koje su zagađene raznim organskim tvarima. Tijekom svog razmnožavanja, cijanobakterije troše puno [[kisik]]a, a kada ga nestane dolazi do njihovog odumiranja i otpuštanja raznih [[otrov]]a. Kada odumre velik broj cijanobakterija, otpušta se velika količina otrova te može doći i do pomora lokalnog živog svijeta ([[riba]], drugih [[životinja]] i [[biljke|biljaka]]).
== Podrazredi i redovi ==
* [[Oscillatoriophycidae]] L.Hoffmann, J.Komárek & J.Kastovsky, 2005
**''[[Chroococcales]]'' Schaffner, 1922
** ''[[Chroococcidiopsidales]]'' J.Komárek, J.Kastovsky, J.Mares & J.R.Johansen, 2014
** ''[[Oscillatoriales]]'' Schaffner, 1922
** ''[[Pleurocapsales]]'' Geitler, 1925
** ''[[Spirulinales]]'' J.Komárek, J.Kastovsky, Mareš & J.R.Johansen, 2014
* ''[[Cyanophyceae subclassis incertae sedis]]''
* ''[[Synechococcophycidae]]'' L.Hoffmann, J.Komárek & J.Kastovsky, 2005
**''[[Synechococcales]]'' L.Hoffmann, J.Komárek & J.Kastovsky 2005
* ''[[Gloeobacterophycidae]]'' Hoffmann, Komárek & Kastovsky, 2005
**''[[Gloeobacterales]]'' Cavalier-Smith , 2002
**[[Gloeomargaritales]] D.Moreira et al., 2017
*''[[Nostocophycidae]]'' Hoffmann, Komárek & Kastovsky, 2005
**''[[Nostocales]]'' Borzì, 1914
== Kolonije cijanobakterija ==
Iako su cijanobakterije jednostanični organizmi, njihove stanice mogu biti povezane zajedničkim sluzavim ovojem u kuglaste ili nitaste nakupine, odnosno kolonije. Nitasti kolonijalni oblici mogu biti nerazgranati i razgranati, a zanimljivo je da su u njima susjedne stanice povezane [[plazmodezmije|plazmodezmijama]]. To su citoplazmatske niti koje prolaze kroz staničnu stijenku i osiguravaju kontinuitet među stanicama kao u [[višestanični organizmi|višestaničnim organizmima]]. U nitastih su se kolonija diferencirale pojedine stanice koje se od ostalih razlikuju već svojim izgledom. Nazivaju se [[heterociste]], a fiziološka im je odlika sposobnost i mogućnost iskorištavanja atmosferskog [[dušik]]a za [[sinteza|sintezu]] [[bjelančevine|bjelančevina]] i [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]].

== Staništa cijanobakterija ==

Veliki broj cijanobakterija živi na brojnim i vrlo raznim staništima, većina u slatkim vodama, a samo nekoliko vrsta u [[more|moru]]. Neke žive na tlu i u tlu, na drugim [[autotrofni organizmi|autotrofnim organizmima]] te na površini [[stijena]]. Mogu živjeti u [[simbioza|simbiozi]] sa gljivama u sastavu [[lišaj]]eva te u simbiozi s biljkama nastanjujući njihove međustanične prostore. U [[voda]]ma bogatim organskim tvarima intenzivno razmnožavanje cijanobakterija rezultati su goleme populacije. U slatkim vodama pojava se zove vodeni cvijet. Zbog ugibanja i razgradnje stanice uz oslobađanje otrovnih tvari, [[toksin]]a, cijanobakterijski pokrov može biti vrlo otrovan pa može prouzročiti pomor [[riba]] i ostalih organizama. Cijanobakterije sudjeluju u stvaranju sedre uzimanjem [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] iz [[bikarbonat]]a otopljenih u vodi, što rezultira taloženjem kalcijevog karbonata u njihovu sluzavom ovoju.

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Prokarioti]]

Cyanobacteria - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica