Cyrix - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-03-18T08:45:00Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 08:45, 18. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Cyrix'''-->'''~~Cyrix''' je bila kompanija koja se bavila proizvodnjom [[PC]] procesora i koprocesora od 1988 godine		Cyrix''' je bila kompanija koja se bavila proizvodnjom [[PC]] procesora i koprocesora od 1988 godine

	Uvidjevši mogućnost za ostvarenje svoje poslovne ambicije na kompjuterskom tržištu [[Jerry Rogers]] osniva [[1988.]] godine kompaniju Cyrix . Prvi njeni proizvodi su bili koprocesori za [[Intel]]ove i [[AMD]]ove procesore 286 i 386. Te prve godine kompanija koristi za formiranje vlastitog dizajnerskog tima koji uskoro na tržište izbacuje [[Intel]] kompaktibilne procesore s orginalnom unutrašnjom arhikteturom.		Uvidjevši mogućnost za ostvarenje svoje poslovne ambicije na kompjuterskom tržištu [[Jerry Rogers]] osniva [[1988.]] godine kompaniju Cyrix . Prvi njeni proizvodi su bili koprocesori za [[Intel]]ove i [[AMD]]ove procesore 286 i 386. Te prve godine kompanija koristi za formiranje vlastitog dizajnerskog tima koji uskoro na tržište izbacuje [[Intel]] kompaktibilne procesore s orginalnom unutrašnjom arhikteturom.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T06:45:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 06:45, 16. studenoga 2021.
Redak 15:		Redak 15:
	== Prodaja ==		== Prodaja ==

	Ova kompanija stvorena s malo novca nikad u stvarnosti nije smogla snage da se izbori za svoju nezavisnost i mjesto pod suncem. Ona nikad nije imala novce ili možda i želje za vlastite proizvodne pogone tako da je uvijek ovisila o tuđoj dobroj volji. Prvi proizvođači njihovih proizvoda su bili [[Texas Instruments]] i [[STMicroelectronics]] . Kasnije je postignut novi proizvodni dogovor s [[IBM]] . Po njemu oni će proizvodit besplatno za Cyrix pod uvjetom da na dva proizvedena procesora jedan prodaje [[IBM]] pod svojim imenom i za svoj profit dok drugi ide Cyrix-u. Na kraju kada je stigla tijekom 1997. godine ponuda [[National Semiconductor]]a za kupovinu Cyrix-a ona se bez razmišljanja prihvaća. Novi vlasnik nije bio zainteresiran za išta drugo osim [[MediaGX]] proizvoda tako da je najprije podjelio otkaze inženjerima Cyrix-a, a potom ostatke firme prodao [[1999.]] godine korporaciji [[VIA]] . Jedino što je [[National Semiconductor]] zadržao do [[2003.]] . godine je [[MediaGX]] vlasništvo. Po mišljenju Glenna Henrya direktora kompanije [[Centaur (procesor)\|Centaur]] osnovni razlog za propast Cyrix je bio preveliki broj radnika, pošto su ih imali 400, a Centaur je s njih 60 proizvodio veći broj procesora od Cyrixa <ref>{{~~cite web~~\|url=http://linuxdevices.com/articles/AT3050747809.html\|title=LinuxDevices.com\|archiveurl=https://archive.today/20120711065836/http://www.linuxfordevices.com/c/a/Linux-For-Devices-Articles/Glenn-Henry-on-the-Isaiah-architecture/\|archivedate=11. srpnja 2012.\|accessdate=18. siječnja 2009.}}</ref>		Ova kompanija stvorena s malo novca nikad u stvarnosti nije smogla snage da se izbori za svoju nezavisnost i mjesto pod suncem. Ona nikad nije imala novce ili možda i želje za vlastite proizvodne pogone tako da je uvijek ovisila o tuđoj dobroj volji. Prvi proizvođači njihovih proizvoda su bili [[Texas Instruments]] i [[STMicroelectronics]] . Kasnije je postignut novi proizvodni dogovor s [[IBM]] . Po njemu oni će proizvodit besplatno za Cyrix pod uvjetom da na dva proizvedena procesora jedan prodaje [[IBM]] pod svojim imenom i za svoj profit dok drugi ide Cyrix-u. Na kraju kada je stigla tijekom 1997. godine ponuda [[National Semiconductor]]a za kupovinu Cyrix-a ona se bez razmišljanja prihvaća. Novi vlasnik nije bio zainteresiran za išta drugo osim [[MediaGX]] proizvoda tako da je najprije podjelio otkaze inženjerima Cyrix-a, a potom ostatke firme prodao [[1999.]] godine korporaciji [[VIA]] . Jedino što je [[National Semiconductor]] zadržao do [[2003.]] . godine je [[MediaGX]] vlasništvo. Po mišljenju Glenna Henrya direktora kompanije [[Centaur (procesor)\|Centaur]] osnovni razlog za propast Cyrix je bio preveliki broj radnika, pošto su ih imali 400, a Centaur je s njih 60 proizvodio veći broj procesora od Cyrixa <ref>{{Citiranje weba\|url=http://linuxdevices.com/articles/AT3050747809.html\|title=LinuxDevices.com\|archiveurl=https://archive.today/20120711065836/http://www.linuxfordevices.com/c/a/Linux-For-Devices-Articles/Glenn-Henry-on-the-Isaiah-architecture/\|archivedate=11. srpnja 2012.\|accessdate=18. siječnja 2009.}}</ref>

	[[VIA]] svoje nove procesore danas prodaje pod imenima [[Via Cyrix III]] . ili kraće C3 i budući C7 pozivajući se na marketinški značaj Cyrix-a iako njeni procesori se temelje na proizvodima korporacije [[Centaur (procesor)\|Centaur]] .		[[VIA]] svoje nove procesore danas prodaje pod imenima [[Via Cyrix III]] . ili kraće C3 i budući C7 pozivajući se na marketinški značaj Cyrix-a iako njeni procesori se temelje na proizvodima korporacije [[Centaur (procesor)\|Centaur]] .

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T02:12:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Cyrix''' je bila kompanija koja se bavila proizvodnjom [[PC]] procesora i koprocesora od 1988 godine

Uvidjevši mogućnost za ostvarenje svoje poslovne ambicije na kompjuterskom tržištu [[Jerry Rogers]] osniva [[1988.]] godine kompaniju Cyrix . Prvi njeni proizvodi su bili koprocesori za [[Intel]]ove i [[AMD]]ove procesore 286 i 386. Te prve godine kompanija koristi za formiranje vlastitog dizajnerskog tima koji uskoro na tržište izbacuje [[Intel]] kompaktibilne procesore s orginalnom unutrašnjom arhikteturom.

Svjestni vlastitih financijskih i dizajnerskih nedostataka vlasnici ove firme se odlučuju za procesorski početak da izbace na tržište [[1992.]] . godine potpuno originalne proizvode. To su bili navodno 486 procesori koji se mogu postavljat u matičnu ploču od 386 . Osnovno zamišljeno tržište za njih su bile osobe s 386 procesorom koje žele jači procesor bez zamjene matične ploče. U prodaju je bilo izbačeno i nekoliko novih vrlo jeftinih kompjutera s ovim procesor, ali oni su bili izbačeni iz prodaje sniženjem [[Intel]] ovih cijena.

Slična sudbina se događanja u kolovozu [[1995.]] godine kada Cyrix izbacuje [[Cx5x86]] procesor. On se mogao postavit u matičnu ploču za 486 procesore, a davao je snagu od [[Pentiuma 75]] . Neko vrijeme ovaj procesor je bio prilično popularan i s njim počinje zlatno doba Cyrix-a.

Samo četiri mjeseca kasnije na tržište izlazi najuspješniji proizvod Cyrix-a. To je bio [[Cyrix 6x86]] procesor. Tada je prvi i jedini put Cyrix na tržištu imao procesor jači od [[AMD]]a. To je vrijeme kada ova mala kompanija unosi strah u kosti [[Intel]] u koji ju počinje tužit po sudovima rade povrede patenata. Rezultat je na kraju bio neočekivan. Sve tužbe [[Intel]] a su bile odbačene, dok na protutužbu cyrixa za njegovu povredu patenata Intel velikom brzinom sklapa vansudsku nagodbu.

Posljednji normalni procesor ove kompanije postaje [[MII]] koji je Cyrix-ov pandam [[Pentium]]u II i [[AMD K6]] . Ovaj procesor nikad nije bio popularan zbog svog matematičkog dijela preuzetog još s prastare 486-ice i malenih brzina. Najveća brzina ovog procesora je bila 333 Mhz dok [[Pentium II]] tada dostiže 450 Mhz, a [[AMD]] K6 cijelih 550 Mhz. Ovaj procesor ostaje u prodaji do [[2001.]] godine doba kada konkurentski proizvodi dosežu brzinu od 1000 Mhz.

Najorginalniji procesorski dizajn ove kompanije postaje [[MediaGX]] procesor koji izlazi na tržište [[1996.]] godine. Ovaj procesor obavlja sam sve kompjuterske zadatke to jest on obrađuje poslove klasičnog procesora, grafičkog procesora i zvučnog čipa. Slab dizajn rezultira iznimnom nepopularnošću ovog procesora zbog njegove slabe snage. Iako je sama izrada bila loša ideja se svidjela kompjuterskom svijetu tako da danas [[AMD]] proizvodi nove generacije ovog procesora.

== Prodaja ==

Ova kompanija stvorena s malo novca nikad u stvarnosti nije smogla snage da se izbori za svoju nezavisnost i mjesto pod suncem. Ona nikad nije imala novce ili možda i želje za vlastite proizvodne pogone tako da je uvijek ovisila o tuđoj dobroj volji. Prvi proizvođači njihovih proizvoda su bili [[Texas Instruments]] i [[STMicroelectronics]] . Kasnije je postignut novi proizvodni dogovor s [[IBM]] . Po njemu oni će proizvodit besplatno za Cyrix pod uvjetom da na dva proizvedena procesora jedan prodaje [[IBM]] pod svojim imenom i za svoj profit dok drugi ide Cyrix-u. Na kraju kada je stigla tijekom 1997. godine ponuda [[National Semiconductor]]a za kupovinu Cyrix-a ona se bez razmišljanja prihvaća. Novi vlasnik nije bio zainteresiran za išta drugo osim [[MediaGX]] proizvoda tako da je najprije podjelio otkaze inženjerima Cyrix-a, a potom ostatke firme prodao [[1999.]] godine korporaciji [[VIA]] . Jedino što je [[National Semiconductor]] zadržao do [[2003.]] . godine je [[MediaGX]] vlasništvo. Po mišljenju Glenna Henrya direktora kompanije [[Centaur (procesor)|Centaur]] osnovni razlog za propast Cyrix je bio preveliki broj radnika, pošto su ih imali 400, a Centaur je s njih 60 proizvodio veći broj procesora od Cyrixa <ref>{{cite web|url=http://linuxdevices.com/articles/AT3050747809.html|title=LinuxDevices.com|archiveurl=https://archive.today/20120711065836/http://www.linuxfordevices.com/c/a/Linux-For-Devices-Articles/Glenn-Henry-on-the-Isaiah-architecture/|archivedate=11. srpnja 2012.|accessdate=18. siječnja 2009.}}</ref>

[[VIA]] svoje nove procesore danas prodaje pod imenima [[Via Cyrix III]] . ili kraće C3 i budući C7 pozivajući se na marketinški značaj Cyrix-a iako njeni procesori se temelje na proizvodima korporacije [[Centaur (procesor)|Centaur]] .

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Računalne tvrtke]]
[[Kategorija:Američke tvrtke]]