WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T12:00:17Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 12:00, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''DVD'''-->~~[[Slika:DVD logo.svg\|mini\|130px\|desno\|Standarni simbol DVD-a]]		[[Slika:DVD logo.svg\|mini\|130px\|desno\|Standarni simbol DVD-a]]
	'''DVD''' je [[optički disk]] koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka, a u masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu [[film]]ova. DVD je izvorno bila kratica za '''digital video disc''', iako neki od članova DVD Foruma tvrde da bi zapravo trebala značiti '''digital versatile disc''' (engleski: svestrani digitalni disk), kako bi se ukazalo na potencijal takvih diskova u pohranjivanju aplikacija koje nisu vizualne. DVD diskovi su izgledom i veličinom gotovo u potpunosti identični [[CD\|CD-ima]].		'''DVD''' je [[optički disk]] koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka, a u masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu [[film]]ova. DVD je izvorno bila kratica za '''digital video disc''', iako neki od članova DVD Foruma tvrde da bi zapravo trebala značiti '''digital versatile disc''' (engleski: svestrani digitalni disk), kako bi se ukazalo na potencijal takvih diskova u pohranjivanju aplikacija koje nisu vizualne. DVD diskovi su izgledom i veličinom gotovo u potpunosti identični [[CD\|CD-ima]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:35:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:DVD logo.svg|mini|130px|desno|Standarni simbol DVD-a]]
'''DVD''' je [[optički disk]] koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka, a u masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu [[film]]ova. DVD je izvorno bila kratica za '''digital video disc''', iako neki od članova DVD Foruma tvrde da bi zapravo trebala značiti '''digital versatile disc''' (engleski: svestrani digitalni disk), kako bi se ukazalo na potencijal takvih diskova u pohranjivanju aplikacija koje nisu vizualne. DVD diskovi su izgledom i veličinom gotovo u potpunosti identični [[CD|CD-ima]].

[[Datoteka:DVD-Video bottom-side.jpg|mini|130px|desno|DVD disk prikazan s donje strane]]

== Povijest ==
1990 stvorena su dva standarda guste pohrane podataka: [[MultiMedia Compact Disk]] ([[MMCD]]) tvrtki [[Philips]] i [[Sony]], i drugi [[Super Density disc]] (SD) koji su podržavale tvrtke [[Matsushita Electric]], [[Hitachi]], [[Mitsubishi Electric]], [[Pioneer]], [[Thomson]] i [[JVC]]: [[IBM]]-ov predsjednik, [[Lou Gerstner]], predvidjevši skupi rat u formatima (kao onaj između [[VHS]]-a i [[Betamax]]-a, 1980-ih) predvodio je u naporima da se dva protivničk kampa ujedine iza jednog standarda.
Philips i Sony tako napuštaju svoj MMCD format i posvećuju se Toshibinom SD formatu, uz dvije modifikacije. Prva je prihvaćanje takve geometrije udubljenja koja omogućuje “[[push-pull]]” traženje, što je patentirana Philips/Sony tehnologija. Druga modifikacija je prihvaćanje [[EFMPlus]] tehnologije [[Kees]]-a [[Immink]]-a, također autora [[EFM]] tehnologije, koja je 6% manje učinkovita od Toshibina [[SD code]]-a, što je rezultiralo kapacitetom od 4.7[[Bajt|GB]] umjesto originalnih SD-ovih 5GB. Velika prednost EFMPlus tehnologije je velika otpornost na oštećenja. Rezultat je bila DVD specifikacija Verzija 1.5, predstavljena 1995 i završena u rujnu 1996, a u svibnju 1997, [[DVD konzorcij]] je zamjenio [[DVD forum]] koji je otvoren svim kompanijama.

Dolazak DVD formata najavljen je u [[rujan|rujnu]] [[1995.]], a njegova prva službena specifikacija je predstavljena godinu dana kasnije. O održavanju razvoja DVD-a brine se DVD Forum, koji se sastoji od 10 osnivačkih kompanija i više od 220 dodatnih članova. Prvi DVD playeri i diskovi na [[Japan|japanskom]] su se tržištu pojavili u [[studeni|studenom]] [[1996.]], a u [[SAD|SAD-u]] su u prodaju ušli u [[ožujak|ožujku]] [[1997.]]

DVD uređaji u početku su bili vrlo skupi, te su stajali više od današnjih 500 eura, ali u proljeće [[1999.]] njihova je cijena po prvi put pala ispod 300 američkih dolara, te su se zajedno s diskovima počeli prodavati i u prodavaonicama s mješovitom robom. Tada su činili tek malen dio prodaje u odnosu na [[VHS]] kasete, ali danas je situacija obrnuta i DVD-i uvjerljivo čine većinu prodaje, u nekim državama čak i više od 90 %, te polako iskorijenjuju u odnosu na njih glomazne, niskokapacitetne i zastarjele VHS kasete. DVD diskove i playere danas je moguće kupiti u gotovo svim većim prodavaonicama, a njihove su cijene počele padati do ili čak ispod nivoa VHS uređaja i kaseta. Tako se jeftiniji DVD playeri mogu kupiti i za manje od 300 kuna, a u posljednje vrijeme popularna je postala i mogućnost kupnje filmova na DVD-u uz dnevne novine za svega tridesetak kuna.

[[2000.]] japanska tvrtka [[Sony]] u prodaju je pustila igraću konzolu [[PlayStation 2]] za koju je u dopuni na mogućnost igranja video igara razvila i sustav koji omogućuje gledanje DVD-ova, što se u Japanu pokazalo punim pogotkom jer je konzola tada bila puno jeftinija od većine DVD playera dostupnih na tom tržištu. Kao rezultat toga, mnoge prodavaonice s elektroničkom robom su prodavale PlayStation 2, iako se inače nisu bavile prodajom igraćih konzola. Godinu dana nakon pojavljivanja, PlayStation 2 je dobio odgovor od [[Microsoft]]a, koji je na tržište uveo igraću konzolu [[Xbox]] s mogućnošću prikazivanja DVD-ova uz ugradnju dodatne opreme.

Tvrtka Sony je na svojoj konzoli [[PlayStation 3]] uvela mogućnost prikazivanja [[Blu-ray Disc|Blu-ray diskova]], nasljednika DVD-a.

== Vrste DVD-ova ==
* '''[[DVD-ROM]]'''
** '''DVD-5''' ima jednostrani zapis i kapacitet 4.7 GB.
** '''DVD-9''' ima dvoslojni jednostrani zapis i kapacitet 9 GB.
** '''DVD-10''' ima obostrani dvoslojni zapis i kapacitet 10 GB.
** '''DVD-18''' ima obostrani dvoslojni zapis i kapacitet 18 GB.
* '''[[DVD-R]]''' ima kapacitet 4.7 GB, a diskovi služe za jednokratno snimanje.
* '''[[DVD-RW]]''' ima kapacitet 4.7 GB, a diskovi pružaju i mogućnost presnimavanja snimljenog materijala.
* '''[[DVD-RAM]]''' zahtijeva posebnu jedinicu za čitanje diskova s 4.7 ili 9.4 GB snimljenog materijala, a takvi diskovi su tipično smješteni u plastičnom kućištu. Diskovi s 2.6 GB kapaciteta mogu biti izvađeni iz kućišta i korišteni u DVD-ROM jedinici. Najveći kapacitet je 9.4 GB.
* '''[[DVD+R]]''' ima jednostrani jednoslojni zapis i kapacitet 4.7 GB, a diskovi služe za jednokratno snimanje.
* '''[[DVD+RW]]''' ima kapacitet 4.7 GB, a diskovi pružaju i mogućnost presnimavanja, te njihov sadržaj može biti prikazan i na standardnom DVD playeru.
* '''DVD+R DL''' diskovi su izvedeni iz onih DVD+R, a koriste dvoslojni zapis, te služe za jednokratno snimanje do 8.5 GB podataka.

== DVD-i s mogućnošću snimanja ==
HP je prvi proizveo DVD s mogućnošću zapisa, zbog potrebe za medijem za back-up i prijenos.
DVD-i s mogućnošću snimanja se također koriste za snimanje audio i video zapisa od strane korisnika.
Postoje 3 formata: -/R/RW, +R/RW, i -RAM (random access memory) – format kod kojega se na disk zapisuje filesystem (dijeli se na sektore itd.), kod čega se smanjuje kapacitet medija, ali se omogućuje korištenje na sličan način kao i floppy diskete ili flash diska. Na medij ovoga formata može se mnogo više puta brisati/pisati nego kod RW formata.

== Višeslojno (multi-layer) snimanje ==
Dual layer snimanje (snimanje na dva sloja) omogućuje DVD-R i DVD+R diskovima da pohrane značajno više podataka, do 8.5 GB po disku, umjesto 4.7 GB kao kod diskova s jednim slojem. DVD-R DL (dual-layer) je razvio [[Pioneer]] za [[DVD Forum]], DVD+R DL je razvio Sony za [[DVD+RW Alliance]].
Dual Layer disk se razlikuje od običnog DVD-a primjenom drugog fizičkog sloja u samom disku, a laser s mogućnošću čitanja Dual Layer diskova penetrira kroz prvi, poluprozirni sloj da bi pročitao drugi.
DVD-i s mogućnošću snimanja koji podržavaju ovu tehnologiju su unatrag kompatibilni s nekim postojećim DVD sviračima i DVD-ROM pogonima. Mnogi trenutni DVD snimači podržavaju Dual Layer tehnologiju i cijena takvih diskova je bliska cijeni DVD-a s jednim slojem za zapisivanjem, ali Dual Layer diskovi za zapisivanje su ipak značajno skuplji.

== Zaštita ==
DVD-Audio diskovi sadržavaju jaku zaštitu od kopiranja zvanu [[Content Protection for Prerecorded Media]] ([[CPPM]]) koju je razvila [[4C grupa]] ([[IBM]], [[Intel]], [[Matsushita]], i [[Toshiba]]). CCPM se može zaobići ''capturingom'' dekodiranog audio toka u [[PCM]] formatu, ali pozadinski zaštitni [[algoritam|algoritmi]], [[enkripcijski algoritmi]] i [[enkripcijski ključevi]] još nisu probijeni.

== Pogledaj također ==

[[Usporedba optičkih medija za pohranu podataka]] - Usporedba [[CD]]a, DVDa, [[HD-DVD]]a i [[Blu-ray Disc]]a

{{optički mediji}}

[[Kategorija:Optički mediji]]
[[Kategorija:Kratice]]

DVD - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica