WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T14:05:40Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 14:05, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dan sjećanja u Goraždu'''-->~~'''Dan sjećanja u Goraždu''' se obilježava [[26. siječnja]] kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava [[četnici\|četničkog]] [[Fašizam\|fašizma]]. Prvi puta se obilježio [[2005.]] godine nakon 63 godine, klanjanjem dženaze (pogrebna molitva s klanjanjem), te bacanjem cvijeća u rijeku [[Drina\|Drinu]], s tadašnjeg Gradskog mosta, odata je počast poklanim muslimanima [[Goražde\|Goražda]] i okolice.		'''Dan sjećanja u Goraždu''' se obilježava [[26. siječnja]] kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava [[četnici\|četničkog]] [[Fašizam\|fašizma]]. Prvi puta se obilježio [[2005.]] godine nakon 63 godine, klanjanjem dženaze (pogrebna molitva s klanjanjem), te bacanjem cvijeća u rijeku [[Drina\|Drinu]], s tadašnjeg Gradskog mosta, odata je počast poklanim muslimanima [[Goražde\|Goražda]] i okolice.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T02:21:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dan sjećanja u Goraždu''' se obilježava [[26. siječnja]] kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava [[četnici|četničkog]] [[Fašizam|fašizma]]. Prvi puta se obilježio [[2005.]] godine nakon 63 godine, klanjanjem dženaze (pogrebna molitva s klanjanjem), te bacanjem cvijeća u rijeku [[Drina|Drinu]], s tadašnjeg Gradskog mosta, odata je počast poklanim muslimanima [[Goražde|Goražda]] i okolice.

== Povijest ==

Dana [[30. studenog]] [[1941.]] godine, vlasti i [[Talijani|talijanska]] vojska napustile su Goražde, te su [[1. prosinca]] ušli u Goražde odredi četnika pod vodstvom [[Boško Todorović|Boška Todorovića]] (četničkog majora), [[Sergijo Mihajlović|Sergija Mihajlovića]] (četničkog kapetana), [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]] (četničkog majora) i vojvode Đekića, a od domaćih četnika [[Risto Gavrilović]] (vojvoda) i [[Gojko Krezović]] (zapovjednik bataljona). Građani Goražda su dočekali četnike, neki iz straha, a neki iz zadovoljstva.
Na čelu ostalih četnika je dočekao na mostu zloglasni [[Mitar Traparić]] sa srpskom zastavom. Prije samog nastupa četnika, sam je svrstao građane tako da su na desnoj strani bili postrojeni Srbi, a na lijevoj muslimani i [[katolici]]. Major Dangić je tada nazvao [[Bog]]a, a vodstvo te povorke je odgovorilo "Živila Velika [[Srbija]] i Živili četnici", major je održao govor u kojem je između ostalog rekao: "Mi smo se digli [[Srbi]] sa motikom i vilama u ruci, šta je ko imao protiv [[Hrvati|Hrvata]] i [[Muslimani|Muslimana]]". Na to je Traparić plačući odgovorio: "Hvala vam braćo četnici što ste nas oslobodili Hrvatske i turskog zuluma. Mi smo svi unuci Nemanjića i svi četnici. Pod ovo malo vladavine [[Hrvatska|Hrvatske]], a nama sto godina pod njihovim terorom smo živjeli, ipak smo svi radili koji se osjećamo Srbi i pomagali četničku organizaciju". Na te i druge riječi odgovorio je Dangić: "Nema više Hrvata, nema više [[Turci|Turaka]], sada je [[Velika Srbija]]". Nakon toga se Dangić okrenuo Hrvatima i Muslimanima, koji su bili zarobljeni i okupljeni tu, te rekao oštrim tonom: "Niste nam mogli umaći ni pobjeći", pa se okrenuo četnicima rekavši: "Draga braćo četnici nećemo više zajedno mi i balije".

Tu je noć počelo krvavo klanje i pljačkanje. Četnici su se podijelili u razne formacije, te se razišli na razne strane i počeli u masama dovoditi nesretne uhićenike, čije je sudbina bila, da na najgrozniji način završe svoje živote na krvavom mostu. Tako su dovodili iz [[Čajniče|Čajniča]], [[Rogatica|Rogatice]], okolice [[Foča|Foče]], [[Višegrad]]a, kao i svih bližnjih Kotareva iz okolice Goražda i područja ispostave. Čak su organizirali i prave potjere za pojedincima koji su željeli bijegom spasiti goli život. Na most su dovodili cijele grupe ljudi od 50 do 300, pa i više. Tada bi na jednu stranu mosta donijeli harmoniku i svirali, a na drugu bi stranu postavili samovoz, te bi upalili motor i dali sav gas tako da bi rad motora, a sviranje harmonike s druge strane eliminiralo vrisak nesretnih žrtava, koje bi u to vrijeme klali i na najgori način patili.

[[Drinske mučenice|Časne sestre]] koje su odvedene s [[Pale|Pala]], pošto je nad njima po svoj prilici najprije izvršeno nasilje od četničkih zlikovaca, zaklane su na kamenom mostu.
Cijela sela i okolice samoga Goražda ostale su bez kuće, a često i bez jedne muške glave. Tako je npr. na [[Odžak]]u povrh Goražda odakle su potekli svi Sijerčići, a koje je naselje staro 5-6 stoljeća, gdje je bilo preko 40 domova i obitelji, danas ostalo na četiri odrasla muška člana, koji su na vrijeme umakli, a kuće nema niti jedne, ostala su samo zgarišta. Još gore je prošlo selo Dešava, gdje su popaljeni svi domovi.

Grad je imao 75 žrtava koje su poklane. Mnogi koji su ostali su isprebijani i prestrašeni. Na tri mosta u Goraždu poklano je oko 7000 ljudi, a u relaciji od Foče do [[Ustiprača|Ustiprače]], u [[Drina|Drinu]] je bačeno oko 20.000 žrtava.
Svaku noć se ubijalo po 30 do 60 ljudi, a to masovno ubijanje je trajalo oko mjesec dana. Među žrtvama je bio i velik broj izbjeglica iz Rogatičkog sreza, tako da je u vojarni bilo prosječno oko 600 ljudi.
Da su preživjeli građani Goražda spasili barem gole živote mogu zahvaliti čestitim i poštenim nekim građanima [[pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, kao i to da sam grad Goražde nije s ove strane Drine do temelja izgorio. Tomu se ima zahvaliti i Stevi Haleti, kojem su [[partizani]] pod prijetnjom strijeljanja zaprijetili da zapali cijeli grad. Sljedeći zaštitnik je bio Marko Šekara, bivši oružnički narednik i cijela njegova obitelj, zatim Milan Bosnić, Dušan Raca, Rajko Srndović (on je već vezane građane i na most dovedene u posljednji tren spašavao). To su isto činili i obitelji Vase Droce, Vida Perendije, obitelji Vitorović, te većina Tanaskovića.

== Most žrtava četničkog fašizma ==

Na mostu se odaje počast ubijenima i čuva sjećanje na [[genocid]] koji je počinjen u razdoblju od kraja studenog 1941. do [[26. siječnja]] [[1942.]] godine.

Na Dan državnosti [[BiH]] [[25. studenog]] [[2005.]] godine, objavljeno je svečano preimenovanje Gradskog mosta u "Most [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]" i otkrivena je ploča s natpisom. Tom se preimenovanju najviše usprotivio Abdulah Ćehović (kojemu su na tom mostu živote izgubili otac i stric), a podršku ima i u Udruženju za očuvanje civilizacijske i kulturne baštine "Sinan-paše Sijerčića". Inicijativa za obilježavanje ovog mosta kao mjesta obilježavanja genocida nad muslimanima iz Goražda i okolnih mjesta postoji već od [[1981.]] godine, tako da sada ostaje u nadležnosti sudova koje će ime nositi most na kojem je izvršen masovni zločin.

==U optužnici protiv Draže Mihailovića==

U optužnici prema kojoj je osuđen četnički vođa [[Draža Mihailović]] na prvom mjestu navode se pokolji u Foči i Goraždu: „U prosincu [[1941.]] i tijekom siječnja [[1942.]] godine, četnici su poklali preko 2000 muslimana uglavnom u [[Foča|Foči]] i Goraždu“ (Iz optužnice protiv Draže Mihailovića).<ref>V. Dedijer - A. Miletić, ''Genocid nad Muslimanima 1941-1945'', Svjetlost: Sarajevo 1999., str 588-593.</ref>

== Povezani članci ==
* [[Drinske mučenice]]

== Izvori ==
* Vladimir Dedijer, ''Genocid nad Muslimanima'', Ljubljana, 1990.
* Prof. dr Smail Čekić "Genocid nad Bošnjacima u drugom svjetskom ratu: dokumenti", MAG, [[Sarajevo]], 1996.
*Zdravko Dizdar - Mihael Sobolevski, ''Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1941.-1945.'', Hrvatski institut za povijest: Zagreb 1999.
*Vladimir Dedijer - Antun Miletić, ''Genocid nad Muslimanima 1941-1945'', Svjetlost: Sarajevo 1999.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vjesnik.com/pdf/1999%5C10%5C11%5C13A13.PDF Pokolji na drinskim mostovima (Vjesnik)]
* [http://www.gorazde.ba/vijesti/06012601/ Dan sjećanja]
* [http://www.gorazde-x.com/index.php?m=single&id=44 Odata počast stradalim Goraždanima u 2. svjetskom ratu]

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Goražde]]

Dan sjećanja u Goraždu - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica