WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T16:32:30Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 16:32, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Daorson'''-->~~[[Datoteka:Daorson.jpg\|mini\|300px\|'''Daorson''', ostaci zidina u Ošanjićima kod Stoca, oko 3. st. pr. Kr.]]		[[Datoteka:Daorson.jpg\|mini\|300px\|'''Daorson''', ostaci zidina u Ošanjićima kod Stoca, oko 3. st. pr. Kr.]]
	'''Daorson''' (grč. ''ΔΑΟΡΣΩΝ'') je bio glavni grad [[Helenizam\|heleniziranog]] [[Iliri\|ilirskog]] plemena [[Daorsi\|Daorsa]] koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke [[Neretva\|Neretve]]. Ostatci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u [[Ošanjići]]ma, na uzvisini od 280-290 m nadmorske visine s koje se pruža pogled na plodnu [[Stolac (BiH)\|stolačku]] dolinu u [[Hercegovina\|Hercegovini]].		'''Daorson''' (grč. ''ΔΑΟΡΣΩΝ'') je bio glavni grad [[Helenizam\|heleniziranog]] [[Iliri\|ilirskog]] plemena [[Daorsi\|Daorsa]] koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke [[Neretva\|Neretve]]. Ostatci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u [[Ošanjići]]ma, na uzvisini od 280-290 m nadmorske visine s koje se pruža pogled na plodnu [[Stolac (BiH)\|stolačku]] dolinu u [[Hercegovina\|Hercegovini]].

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T18:33:04Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 18:33, 1. studenoga 2021.
Redak 31:		Redak 31:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{commonscat}}~~
	* K.Hoermann i V. Radimsky, ''Ošanići kod Stoca'', GZM 1892. Sarajevo str. 40-46.		* K.Hoermann i V. Radimsky, ''Ošanići kod Stoca'', GZM 1892. Sarajevo str. 40-46.
	* [[Đuro Basler]], ''Gradina na Ošanićima kod Stoca'', Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79-94.		* [[Đuro Basler]], ''Gradina na Ošanićima kod Stoca'', Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79-94.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:15:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Daorson.jpg|mini|300px|'''Daorson''', ostaci zidina u Ošanjićima kod Stoca, oko 3. st. pr. Kr.]]
'''Daorson''' (grč. ''ΔΑΟΡΣΩΝ'') je bio glavni grad [[Helenizam|heleniziranog]] [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Daorsi|Daorsa]] koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]]. Ostatci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u [[Ošanjići]]ma, na uzvisini od 280-290 m nadmorske visine s koje se pruža pogled na plodnu [[Stolac (BiH)|stolačku]] dolinu u [[Hercegovina|Hercegovini]].

== Povijest ==

Daorsi su preuzeli [[grčko pismo|grčki jezik i pismo]], te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Gradina Daorsona je nastala na prapovijesnom utvrđenom naselju koje je tu kontinuirano postojalo još od početka ranog (17. do 16. stoljeće pr. Kr.), pa sve do kraja kasnog [[brončano doba|brončanog doba]] (9. do 8. stoljeća pr. Kr.).<ref name =NN/> Poznato je kako je od [[167. pr. Kr.]] [[Neretva]] bila sjeverozapadna granica Rimske republike na [[Balkan]]u, pa i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali neku vrstu autonomije. U to doba Daorse su iz pravca rijeke [[Cetina|Cetine]] napadali [[Delmati]], moćno ratničko pleme, čija se vlast u nekim razdobljima pružala preko Cetine u pravcu rijeke Neretve.

U vrijeme ratova između [[Cezar]]ovih i [[Pompej]]evih pristalica na našoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] [[Delmati]] su se našli na jednoj strani, a Daorsi na suprotnoj. Pompejev legat je [[49. pr. Kr.]] stupio u savez s Delmatima i njima pridruženim plemenima, dok su Daorsi pristali uz Cezarovog pretora Vatiniusa koji započinje ratne operacije protiv Delmata najkasnije u proljeće 45. pr. Kr. Gotovo je sigurno da su Delmati baš u to vrijeme (44. ili 43. pr. Kr.) napali grad Daorson i potpuno ga razorili. Iz podataka o ratovima Vatiniusa protiv Delmata može se prilično točno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i prekida života u tom gradu. Arheološki materijal s utvrđenja datira iz druge polovice 1. stoljeća pr. Kr., što se podudara s pretpostavljenim vremenom napadaja na grad i s prekidom života u njemu. Na ruševinama grada Daorsona nikada kasnije nije nastalo trajnije naselje. Pojedinačni i rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i stoljeća, pa i najnovijeg vremena, jer su se ljudi tamo često kretali. Kasnije se novi centar Daorsa razvio u dijelu [[Vidovo polje|Vidova polja]] i današnjeg [[Stolac (BiH)|Stoca]], početkom 1. stoljeća pr. Kr. kao [[municipij]] ''[[Diluntum]]''.<ref>[http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/osanjici-grad-daorson Službene stranice Općine Stolac - Ošanjići - grad Daorson], Pristupljeno 26. listopada 2016.</ref>

Osamdesetih godina prošlog stoljeća meksički istraživač [[Robert Salinas Price]] uzburkao je javnost svojom pretpostavkom da je Daorson antička [[Troja]], a sudeći po [[megalit]]skoj gradnji, moguće je da Daorson nije ni ilirski, ni [[helenizam|helenistički]] grad, već nešto daleko starije.<ref>Damir Krivdić i Nives Lozar, ''[http://nova-akropola.com/mozaik/zanimljivosti/drevni-grad-daorson/ Drevni grad Daorson]'', Nova Akropola; Pristupljeno 26. listopada 2016.</ref>

Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Daorson je proglašen [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/605?return=&search=idgrad:undefined:91| Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

==Odlike==

Daorson su činile tri cjeline od kojih je središnja bila [[citadela]] – [[akropola]] koja je bila opasana ''»[[Kiklopsko zidanje|kiklopskim]]«'' zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u [[Mikena|Mikeni]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]]). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja. Ostaci planski organiziranog naselja prostiru se istočno i sjeveroistočno od akropole, izvan utvrđenog dijela.

Nakon prvih iskapanja iz 1963. godine, arheolozi su pronašli ostatke brojnih [[amfora]] za vino, te dijelova fine [[keramika|keramike]], ali najvredniji nalaz, brončanu kacigu. Ona je bila ukrašena nizom grčkih likova: [[Afrodita|Afrodite]], [[Nika|Nike]], [[Helij]]a, [[Dioniz]]a, [[Muza]], [[Pegaz]]a i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u [[Makedonija|Makedoniji]]. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

<div style="text-align:center;"><gallery widths=180px>
File:Daorson (14).JPG|
File:Daorson (09).JPG|
File:Daorson (11).JPG|
File:Daorson (13).JPG|
</gallery></div>

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica [[novac|novca]] s prigodnim alatima i [[matrica]]ma, 39 raznih novčića (29 s likom kralja [[Balajos|Ballaiosa]] iz [[168. pr. Kr.]], te 9 s grčkim natpisom ''ΔΑΟΡΣΩΝ'' i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Oblici prikazanih brodova upućuju na zaključak da su Daorsi gradili dvije vrste brodova: ratne i trgovačke.

Daorson se također nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta [[Desilo]] u [[Hutovo blato|Hutovu blatu]], gdje je mr. Snježana Vasilj otkrila ilirske brodove, prve takve vrste u svijetu. Dr. Niels Miller Schiesel s Njemačkog arheološkog instituta u [[Frankfurt]]u je 2007. godine radio geomagnetna istraživanja Daorsona. Njegova istraživanja su otkrila zidine koje se danas nalaze pod slojem zemlje, a koje su oko 500 godina starije od zidina koje su već otkopane.<ref name =NN>Jurica Gudelj, [http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Grad-starih-Ilira-Daorson-krije-jos-500-godina-istorije/15091 Grad starih Ilira Daorson krije još 500 godina istorije], Nezavisne novine 29 rujna 2007.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}
{{commonscat}}
* K.Hoermann i V. Radimsky, ''Ošanići kod Stoca'', GZM 1892. Sarajevo str. 40-46.
* [[Đuro Basler]], ''Gradina na Ošanićima kod Stoca'', Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79-94.
* [[Zdravko Marić]], ''Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890.-1978.)''. Hercegovina 9, Mostar 1995., str. 43-93./Hercegovina 10, Mostar 1995., str. 7-33.

== Vanjske poveznice ==
* [http://megaliti-hercegovina.blogspot.hr/2015/12/najnoviji-uvidmegalitska-gradina-u.html?m=1 Megaliti Hercegovine] Goran Glamuzina: I Matijevića gradina u Mokrom - još jedan 'zapadnohercegovački Daorson', 29. prosinca 2015.

{{iliri}}
{{Prapovijesna umjetnost}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[kategorija:ilirski gradovi]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina prije dolaska Slavena]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Građevine u Stocu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]

Daorson - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica