WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T20:40:55Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 20:40, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Debrecin'''-->~~{{Infookvir naselje u Mađarskoj		{{Infookvir naselje u Mađarskoj
	\|ime = Debrcin<br>''Debrecen''		\|ime = Debrcin<br>''Debrecen''
	\|zastava = Flag of Debrecen.svg		\|zastava = Flag of Debrecen.svg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T18:44:24Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 18:44, 1. studenoga 2021.
Redak 232:		Redak 232:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Debrecen}}~~
	* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927180916/http://www.lifelong.hu/meetings/debrecen/ Povijest Debrecina i županije Hajdu-biharske]		* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927180916/http://www.lifelong.hu/meetings/debrecen/ Povijest Debrecina i županije Hajdu-biharske]
	* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=103 Aerial photography: Debrecen]		* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=103 Aerial photography: Debrecen]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T17:00:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Debrcin<br>''Debrecen''
|zastava = Flag of Debrecen.svg
|grb = Coa_Hungary_Town_Debrecen.svg
|regija = Sjeverni Alföld
|županija = Hajdú-biharska županija
|kotar = Debrecinski kotar
|najgrad =
|površina = 461,65
|nadvisina = 120
|z. širina = 47.52997
|z. dužina = 21.63916
|brojstan =211.034
|gustoća = 442,53
|domaćinstva =
|pošta = 4000-4044
|pozbroj = 52
|slika = Debrecen-nagytemplom2.jpg
|slika_opis =Reformatska velika crkva
|web_stranica =http://www.debrecen.hu
}}
'''Debrecin''', '''Debrcin'''<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (na [[mađarski jezik|mađarskom]]: ''Debrecen'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Debreczin'') je grad na istoku [[Mađarska|Mađarske]], po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada [[Budimpešta|Budimpešte]]). Debrecin je važan [[sveučilište|sveučilišni]] grad, administrativno središte [[Hajdú-biharska županija|Hajdú-biharske županije]] i najvažniji kulturno i industrijsko središte regije [[Zatisje|Zatisja]] ''(prostora istočno od [[Tisa|Tise]])'' te statističke regije [[Sjeverni Alföld|Sjevernog Alfölda]].

[[Datoteka:DebrecenDowntown.jpg|desno|250px|mini|Centar grada s Gradskom kućom (prva zgrada lijevo) i Reformatskom malom crkvom (desno)]]
[[Datoteka:Református Kollégium.jpg|desno|200|mini|Reformatski kolegij]]

== Geografski položaj ==
Debrecin leži na prostoru [[Alföld]]a ''(mađarski naziv za dijelove [[Panonska nizina|Panonske nizine]])'', 193 km istočno od [[Budimpešta|Budimpešte]] i prilično blizu [[Rumunjska|Rumunjske]] a i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Travnata pustinja [[Nacionalni Park Hortobágy|Hortobágy]], jedna od najvećih turističkih atrakcija Mađarske prostire se pokraj grada.

== Stanovništvo ==
=== Demografski podaci ===
Površina grada je 462 četvorna kilometra. U njemu po podacima cenzusa iz [[2001.]] godine stalno boravi 211 tisuća ljudi.

Slično općem trendu u Mađarskoj, populacija Debrecina pokazuje znakove starenja (udio osoba ispod 14 godina u odnosu na totalnoj populaciji [[2001.]] godine bio je tek 16%). Grad također ima višak žena (1000 muškaraca na 1145 žena). [[2001.]] godine više od 50% populacije imalo je završeno srednje i nešto manje od 20% visoko obrazovanje. Iste godine stopa zaposlenosti bila je tek 37% (s udjelom neaktivnog stanovništva od skoro 60%). Stopa nezaposlenosti bila je 4%.

=== Etnički i vjerski sastav ===
Veliku većinu stanovništva čine [[Mađari]]. Jedinu brojniju nacionalnu zajednicu grada sem mađarske čine pripadnici [[Romi|romske]] manjine.

Vjerski sastav grada je sljedeći: [[Reformatska crkva Mađarske|reformati]] (pripadnici [[Kalvinizam|kalvinske]] [[Reformatska crkva Mađarske|Reformatske crkve Mađarske]]) 39%, [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] 15%, [[grkokatolici]] 8%, ostali 3%. (Ukupno se 64% građana izjasnilo pripadnikom neke crkve ili vjeroispovijesti). ([[2001.]])

[[Datoteka:Debrecen régi városháza.jpg|desno|150px|mini|Stara gradska kuća]]
[[Datoteka:Debrecen Városháza.jpg|desno|150px|mini|Nova gradska kuća]]
== Gradska uprava ==
Debrecin, kao središte županije [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharske]], ima status tzv. ''grada s pravom županije''. Upravno tijelo grada je gradska samouprava, službeno ''Samouprava Grada s pravom županije Debrecina''. Adresa samouprave je ''Piac utca 20.'' (Stara gradska kuća).

Tijela Grada Debrecina jesu:

* Gradonačelnik
* Gradska skupština i njezini odbori
* Tijelo mjesne samouprave
* Ured gradske skupštine (Ured gradonačelnika, adresa: ''Kálvin tér 11.'')

== Povijest ==
=== Srednji vijek ===
Naselje koje je pod imenom ''Debrezun'' u pisanim dokumentima prvi put spomenuto [[1235.]] godine nastalo je u [[12. stoljeće|12]]-[[13. stoljeće|13. stoljeću]] ujedinjenjem sela ''Debrezun'', ''Torna'' i ''Szentlászlófalva''. Ime ''Debrezun'' vjerojatno je [[turski jezik|turskog]] porijekla i bilo je osobno ime (sa značenjem "neka živi/neka kreće"). [[1361.]] godine dobije rang ''opidija'' od [[Ludovik I. Veliki|Ludovika Velikog]].

=== Nastanak građanskog Debrecina ===
1530-ih godina stanovništvo grada prelazi s [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke]] vjere na [[protestantizam]] te Debrecin ubrzo postaje središte [[kalvinizam|kalvinizma]] u Ugarskoj. [[1538.]] godine osnovana je ugledna obrazovna ustanova mađarskog protestantizma, ''Reformatski kolegij''. Grad je uspio sačuvati svoju nezavisnost čak i u vrijeme osmanskog osvajanja Ugarske ([[15. stoljeće|15]]-[[16. stoljeće]]) istovremeno plaćajući poreze sultanu, [[Transilvanija|Kneževini Transilvaniji]] a (do početka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]) čak i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu]].

Stanovništvo grada od polovine [[16. stoljeće|16. stoljeća]] postalo je isključivo protestantske (prvo [[luteranizam|luteranske]] pa nedugo zatim kalvinske) vjeroispovijesti. Gradski vođe od [[1551.]] godine zabranjivali su doseljavanje katolika u grad pa je [[Rimokatolička crkva|rimokatolički crkveni]] život praktički prestao, dok katoličke crkve zauzimali su protestanti.

[[1693.]] godine [[Leopold I.]] podiže Debrecin na rang slobodnog kraljevskog grada.

Grad je kroz stoljeća raznim tranzakcijama dolazio do mnogobrojnih oranica, pašnjaka i šuma pa je na kraju stekao površinu od skoro 1000 (!) četvornih kilometara. Golemo područje pašnjaka [[Nacionalni Park Hortobágy|Hortobágya]] je nekad u cijelosti pripadalo gradu Debrecinu.

U Debrecinu aristokracije nije bilo pa je zato stekao nadimak ''cívis város'' ili "građanski grad".

=== Pod habsburškom apsolutizmu ===
Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] Debrecin je zbog seljačko-građanskog karaktera i kalvinske vjere svoga stanovništva bio podvrgnut lošem tretmanu od strane [[Habsburgovci|habsburškog]] apsolutizma. Naredba o carini koju je izdala [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] ugrožavala je razvijeni obrt grada, dok kalvinska crkva i Kolegij bili su izloženi napadima [[protureformacija|protureformacije]].

[[1715.]] godine posljedicom zakona o promaknuću Debrecina za slobodni kraljevski grad, rimokatolička se crkva nakon jednog i pol stoljeća primoranog odsustva vratila u grad. Misionarskog zadatka poduzeli su se [[franjevci]] pa je i ''Crkva Sv. Ana'' (od [[1993.]] godine ''katedrala'') bila uskoro sagrađena.

U prvoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]] oko današnjeg glavnog trga nicale su monumentalne zgrade, među kojima najznačajnija je ''Reformatska velika crkva (Református Nagytemplom)''. Sagrađena u [[klasicistički stil|klasicističkom stilu]] sa svojim dvama tornjevima postala je svojevrsnim zaštitnim znakom grada, a i simbolom mađarskog protestantizma.

=== [[1848.]] – [[1849.]] godine ===
Tijekom burnih događaja [[Mađarska borba za slobodu|mađarske borbe za slobodu]] protiv Habsburgovaca Debrecin je na kratko vrijeme postao glavnim gradom Mađarske (od siječnja do kraja svibnja [[1849.]] godine). Odluke mađarskog parlamenta [[14. travnja]] [[1849.]] godine o [[detronizaciji]] Habsburgovaca, nezavisnosti Mađarske i Transilvanije od [[Austrija|Austrije]] i izabranju [[Lajos Kossuth|Lajosa Kossutha]] za guvernera Mađarske izrečene su na svom zasjedanju u Reformatskoj velikoj crkvi.

=== Iz centra na periferij ===
[[1857.]] godine otvorena je željeznička linija [[Szolnok]] - Debrecin koja pospješuje industrijalizaciju. [[1876.]] godine Debrecin postaje županijskim središtem županije [[Hajdú]]. [[1912.]] godine grad dobije sveučilište. [[1919.]] – [[1920.]] godine Debrecin trpi invaziju [[Rumunjska|rumunjske]] intervencijske vojske koja je došla u zemlju ciljem suzbijanja [[Mađarska sovjetska republika|Mađarske sovjetske republike]] [[Béla Kun|Béle Kuna]].

[[1920.]] godine posljedicom [[Trianonski mirovni ugovor|trianonskog mirovnog ugovora]] Debrecin postaje pograničnim gradom te prima tisuće izbjeglice mađarske nacionalnosti iz susjednih zemalja. [[Velika ekonomska kriza]] ([[1929.]] – [[1933.]]) i dugovi zakočili su razvoj grada čiji su dužnosnici izlaz iz tunela pronašli u razvijanju turizma (izgradnja sveučilišnih i rekreacijskih objekata u gradskom parku ''Nagyerdő'', populariziranje Hortobágya kao turističke destinacije itd.)

=== Drugi svjetski rat ===
[[1944.]] godine [[tepih-bombardiranje|tepih-bombardiranja]] koštaju grad 5 tisuća ljudskih života i oštećenje ili rušenje 70% svih zgrada. ([[Bitka kod Debrecina]] u listopadu [[1944.]] godine jedna je od većih bitaka rata). Zasjedanjem mađarskog privremenog sabora u zgradi Reformatskog kolegija [[21. prosinca]] [[1944.]] godine ciljem izabranja članova nove (privremene) vlade Debrecin još jednom nakratko dobije ulogu glavnog grada Mađarske.

=== Novije doba ===
[[Datoteka:Debrecen, Egyetempark.jpg|desno|250px|mini|Sveučilišni park]]
Doba [[komunizam|komunizma]] obilježavaju veliki građevinski radovi (izgradnja stambenih kvartova, industrijalizacija), uglavnom nakon što Debrecin postaje središtem novonastale županije [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharske]]. Poslije [[1956.]] godine dolazi do osnaživanja tradicionalnih industrijskih djelatnosti i uvođenja novih grana industrije. Najveća poduzeća tog razdoblja bila su: ''Tvornica kotrljajućih ležaja'', ''Tvornica medicinskih naprava "Medicor"'' i ''Tvornica lijekova "Biogal".

Preustrojstvom sustava vlasništva ne samo njegovi građani nego je i sam grad veleposjednik izgubio svoje posjede, uključujući čitav prostor Hortobágya.

Od te ere pa do danas karakter Debrecina određuju industrija, studentski život i razni kulturni događaji.

== Gospodarstvo ==
=== Infrastruktura ===
[[Datoteka:Debrecen tram stop.jpg|desno|150px|mini|Tramvaj u Debrecinu]]

Grad s glavnim gradom Mađarske povezuju suvremene autoceste M3 ([[Budimpešta]] - [[Nyíregyháza]]) i njen novi ogranak M35 ([[Görbeháza]] - Debrecin). (Vožnja od glavnog grada traje oko dva i pol sata). Glavna željeznička linija br. 100 ([[Budimpešta]] - [[Záhony]]) je djelomično modernizirana. (Dužina puta Budimpešta - Debrecin je 221 km te IC-vlakom traje 2 sata i 31 minutu). Do dva veća grada u okolini Debrecina, [[Miskolc]]a i [[Nyíregyháza|Nyíregyháze]] također je moguće stići autocestom.

Međunarodni [[Međunarodna zračna luka Debrecin|aerodrom]], drugi najveći aerodrom u zemlji također je moderniziran. U vlasništvu je grada i dosad prima uglavnom charter-letove.

Za gradski javni prijevoz odgovorna su državna dionička društva ''DKV Zrt.'' (tramvaji i trolejbusi) te ''Hajdú Volán Zrt.'' (autobusi). U Debrecinu ima ukupno 51 autobusna, dvije trolejbusne i jedna tramvajska linija.

=== Industrija ===

Tijekom promjene režima (demokratizacije) u Mađarskoj [[1989.]] – [[1990.]] godine mnoga velika poduzeća su zatvorena. Velike tvornice koje su zapošljavale tisuće građana bile su privatizirane pa su prestale raditi ili su se preobrazile. Od industrijskih djelatnosti značajne su ostale samo poneke, na primjer proizvodnja lijekova koja se čak razvijala ili mehanička industrija. Građevinska industrija je također došla k sebi.

Danas bitan element u gospodarstvu Debrecina čini ''Industrijski park''.

== Kultura ==
[[Datoteka:Csokonai Morelli.jpg|desno|100px|mini|Mihály Csokonai Vitéz]]

=== Književnost ===
Začetak književnog života u Debrecinu povezan je s [[reformacija|reformacijom]]. Prvu tiskaru u gradu osnovao je protestantski izbjeglica iz [[Košice|Kasse]] (danas: Košice) Gál Huszár. (Ona je bila prethodnica današnje ''Alföldske tiskare - [[Alföldi Nyomda]]'' koja je najstarija industrijska jedinica u kontinuiranom radu u Mađarskoj). Za status Debrecina kao kalvinskog centra zaslužan je propovjednik i autor religiozne literature [[Péter Méliusz Juhász]] ([[1536.]] – [[1572.]]).

Istaknut kulturni značaj Debrecina u Ugarskoj većinom je bila posljedica djelovanja Reformatskog kolegija čiji su nastavnici posjećivali najbolja protestantska sveučilišta u [[Europa|Europi]].

Vrhunac svog književnog života Debrecin je postigao u doba [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Najveći mađarski pjesnik tog razdoblja [[Mihály Csokonai Vitéz]] rođen je u Debrecinu [[17. studenog]] [[1773.]] godine.

Premještanjem intelektualnog života u [[Budimpešta|Peštu]] Debrecin u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] počinje gubiti svoju vodeću ulogu u mađarskoj književnosti. Mnogi pisci poput autora mađarske himne [[Ferenc Kölcsey|Ferenca Kölcseyja]] ([[1790.]] – [[1838.]]) i [[Endre Ady|Endrea Adyja]] ([[1877.]] – [[1919.]]) ipak provode u Debrecinu nekoliko za svoja stvaralaštva važnih godina.

[[Magda Szabó]] ([[1917.]] – [[2007.]]), velikan novije mađarske proze i drame rođena je u Debrecinu.

=== Obrazovanje ===
[[Sveučilište u Debrecinu]] osnovano je [[1912.]] godine kao ''Mađarsko kraljevsko sveučilište u Debrecinu''. (Nastava je počela dvije godine kasnije). Sveučilište svoje korijene vuče od Reformatskog kolegija ([[1538.]]). Ima ukupno 29 tisuća studenata (19 tisuća redovnih).

=== Muzeji i galerije ===
''Muzej Déri'' ima kolekcije iz područja arheologije, povijesti, likovne umjetnosti i etnologije. Njegova najposjećenija točka je Dvorana "Munkácsy" gdje je izložena tzv. ''Kristovska trilogija'', djelo velikog slikara mađarskog [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]] [[Mihály Munkácsy|Mihálya Munkácsyja]] ([[1844.]] – [[1900.]]). Značajne su još [[Drevni Egipat|egipatska]] i [[Orientologija|orientološka]] zbirka muzeja.

''Spomen-muzej [[Ferenc Medgyessy|Ferenca Medgyessyja]]'' ([[1881.]] – [[1958.]]), kipara svjetskoga glasa također je unikat među debrecinskim muzejima.

''MODEM'' je druga najveća galerija suvremene umjetnosti u Mađarskoj.

[[Datoteka:Debrecen Csokonai Színház.jpg|desno|250px|mini|Zgrada Kazališta Csokonai]]
=== Kazalište ===
''Kazalište Csokonai'' je središte debrecinskog kazališnog života. Ima ansambl drame, plesa i opere.

''Kazalište lutaka "Vojtina"'' pripada najboljim ustanovama te vrste u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]].

=== Glazba ===
''Kollégiumi Kántus'', pjevački zbor Reformatskog kolegija osnovan je još [[1739.]] godine. Svjetski poznati [[Pjevački zbor "Kodály"]] postoji od [[1955.]] godine. Osim njih u gradu postoji još otprilike čak 50 korova. [[Debrecinski filharmonički orkestar]] funkcionira od [[1923.]] godine.

[[Međunarodno natjecanje pjevačkih zborova Béla Bartók]] priređuje se od [[1961.]] godine.

== Vjerski život ==
=== Reformatska crkva ===
Debrecin je rodno mjesto [[Kalvinizam|kalvinske]] [[Reformatska crkva Mađarske|Reformatske crkve Mađarske]] koja je osnovana tzv. [[debrecinska sinoda|debrecinskom sinodom]] [[1567.]] godine. Debrecin je sjedište ''Reformatskog crkvenog okruga [[Zatisje|Zatisja]]'' (i njegove ''Debrecinske biskupije''). Jedini je veći grad u Mađarskoj koji ima protestantsku većinu.

Debrecin zbog svega ovoga ima nadimak "kalvinski [[Rim]]" ''(kálvinista Róma)''.

=== Rimokatolička crkva ===
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Debrecin je bio katolički grad. Kada ga je osvojio protestantizam, rimska je crkva došla u nepovoljan položaj. (Od [[1552.]] do [[1718.]] godine katoličkog crkvenog života u Debrecinu nije bilo). Do osnaživanja katolicizma došlo je tek krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Debrecin je danas sjedište [[Biskupija Debrecin-Nyíregyháza|Biskupije Debrecin-Nyíregyháza]] (i njenog ''Biharskog [[arhiđakonat]]a'').

=== Grkokatolička crkva ===
Doseljavanje [[Grkokatolici|grkokatolika]] u grad počelo je početkom [[19. stoljeća]]. Organiziranje grkokatoličke crkvene općine vezano je za posjet cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] Debrecinu [[1890.]] godine. Njihova današnja crkva [[neobizantski stil|neobizantskog stila]] podignuta je do [[1910.]] godine.

=== Ostalo ===
U gradu su još prisutni pripadnici [[Grkokatolici|grkokatoličke]], [[Baptistička crkva|baptističke]], [[unitarizam|unitarističke]] i [[luteranizam|evangelističke]] (luteranske) crkve kao i [[Židovi|Židovske vjerske općine]] itd.

== Turizam ==
Debrecin posjećuju turisti uglavnom zbog znamenitosti gradskog centra i parka ''Nagyerdő'', blizine [[Nacionalni Park Hortobágy|Nacionalnog Parka Hortobágy]], a i zbog termalnih toplica grada i njezinih popratnih usluga.

Ured za turističku informaciju nalazi se u glavnoj ulici ''Piac utca'' pod kućnim brojem ''20''.

=== Toplice ===
Kompleks ''Aquaticum'' koji obuhvaća toplice s liječilišnim centrom i ''Termál és Wellness Hotel'' nalazi se u gradskom parku ''Nagyerdő''. Termalna voda koja sadrži natrijevog klorida, hidrokarbonata, joda, bromida i obične (kuhinjske) soli na površinu izbija topla 65 stupnjeva Celzijevih te je prikladna za ublaživanje reumatičnih, kožnih i ginekoloških bolesti. U objektu se također nalaze bazeni za plivanje, bazeni s ekstremnim programom i restoran.

=== Smještaj i ostali objekti ===
''Aranybika Szálloda (Hotel Zlatni bik)'' legendarni je hotel Debrecina. Njegovo starije krilo sagrađeno je [[1915.]] godine u [[secesija|secesijskom]] stilu.

Najelegantniji hoteli u Debrecinu su već spomenuti ''Aquaticum Termál és Wellness Hotel'' i ''Hotel Lycium'' koji je odmah iza glavnog trga grada. (Oba imaju četiri zvjezdice). ''Sport Hotel'' s tri zvjezdice (dio sportskog kompleksa gradskog parka) popularan je među posjetiteljima koji dolaze na neki od raznih sportskih događaja. Među drugim vrstama smještaja također postoje 3 kampa i više od 10 ustanova koje pružaju smještaj hostelskog tipa (uglavnom preko ljeta).

''Kongresni centar "Kölcsey"'' (iza glavnog trga) sa svojih 13 tisuća četvornih metara drugi je najveći konferencijski centar, dok ''Dvorana "Főnix"'' druga je najveća dvorana za priredbe u Mađarskoj.

=== Gastronomija ===
Za Debrecin karakteristična jela su ''debrecinski punjeni kupus'' (sarma), ''palačinke s mesom á la Hortobágy'', ''šlambuc'', specijaliteti od mesa sivog goveda, riblja juha itd.

== Šport ==

* [[DVSC]], nogometni klub

== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Megyeszékhely - Hajdú-Bihar megye - Debrecen.jpg|desno|200|mini|U sredini se vidi Velika crkva. Iza nje nalazi se Muzej Déri. U predprostoru je Kossuthov trg. S desne strane prolazi jedina tramvajska linija grada.]]

* Reformatska velika crkva
* Stara gradska kuća
* Reformatski kolegij
* Županijska kuća
* Kip Lajosa Kossutha
* Katedrala Sveta Ana
* Hotel Aranybika ''(Zlatni bik)''
* Reformatska mala crkva
* Nagyerdő ''(Velika šuma)'' s toplicama, zoološkim vrtom i glavnom zgradom sveučilišta
* Kazalište Csokonai
* Muzej Déri
* Muzej Reformatskog kolegija
* Šumska željeznica "Zsuzsi"
* Dvorana "Főnix" (za priredbe)

== Gradovi prijatelji ==

Debrecin ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu sa sljedećim gradovima:
{|
| valign="top"width="25%" |
* [[Cattolica]], [[Italija]]
* [[Jyväskylä]], [[Finska]]
* [[Klaipėda]], [[Litva]]
* [[Lublin]], [[Poljska]]
* [[New Brunswick (New Jersey)]], [[Sjedinjene Američke Države]]
* [[Oradea]], [[Rumunjska]]
* [[Paderborn]], [[Njemačka]]
| valign="top"width="25%" |
* [[Rishon LeZion]], [[Izrael]]
* [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
* [[Setúbal]], [[Portugal]]
* [[Šumen]], [[Bugarska]]
* [[Košice]], [[Slovačka]]
* [[Tajtung]], [[Tajvan]]
|}

== Galerija ==
<gallery>

Slika:Debrecen látképe.jpg|Pogled s tornja Velike crkve
Slika:Debrecen főtér.JPG|Hotel Aranybika ''(Zlatni bik)'', primjer mađarske [[secesija|secesije]] (1915)
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Debrecen}}
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070927180916/http://www.lifelong.hu/meetings/debrecen/ Povijest Debrecina i županije Hajdu-biharske]
* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=103 Aerial photography: Debrecen]

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Hajdu-biharska županija]]

Debrecin - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica