WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T21:47:13Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 21:47, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Delta Dunava'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Delta Dunava		\|ime mjesta = Delta Dunava
	\|slika = Danube delta Landsat 2000.jpeg		\|slika = Danube delta Landsat 2000.jpeg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T18:47:44Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 18:47, 1. studenoga 2021.
Redak 75:		Redak 75:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Danube Delta}}~~
	*[https://web.archive.org/web/20070516025257/http://www.deltadunarii.ro/ www.deltadunarii.ro]		*[https://web.archive.org/web/20070516025257/http://www.deltadunarii.ro/ www.deltadunarii.ro]
	*[https://web.archive.org/web/20040222221122/http://www.eurobirding.co.uk/danube_delta.HTM Birds of the Danube Delta]		*[https://web.archive.org/web/20040222221122/http://www.eurobirding.co.uk/danube_delta.HTM Birds of the Danube Delta]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T12:40:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Delta Dunava
|slika = Danube delta Landsat 2000.jpeg
|godina = [[1991.]] (15. zasjedanje)
|vrst baštine = prirodno dobro
|mjerilo = x, xi, xii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/588
|država = {{ZD+X/R|RUM}}
 
{{Lokacijska karta|Rumunjska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=15
|label=Delta Dunava|position=left
|lat_deg=45|lat_min=08|lat_sec=33|lat_dir=N
|lon_deg=29|lon_min=8|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija delte Dunava u Rumunjskoj
}}
'''Delta Dunava''' ([[rumunjski]]: ''Delta Dunării''; [[ukrajinski]]: ''Дельта Дунаю'') je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija. [[Dunav]] se na oko 70 km od svog ušća dijeli na dva kraka, glavne sastavnice [[Riječna delta|delte]] Dunava - '''Chiliu''' i '''Tulceu'''. Tulcea se nakon toga dijeli na rukavce '''Sf. Gheorge''', koji se u Dunav ulijeva dvostrukim ušćem, i na '''Sulinu''' najpogodniju za plovidbu. Dunav povezan kanalom s lukom u [[Constanta|Constanti]] važan je plovni put za [[Rumunjska|Rumunjsku]] i sve ostale zemlje kroz koje teče ta rijeka kao i plovni put [[Rajna – Majna – Dunav]] (ovo uključuje i [[Hrvatska|Hrvatsku]]).

Sama delta ima površinu od 4 170 [[km²|kvadratnih kilometara]] od čega 3 465 km otpada na Rumunjsku, a ostalo [[Ukrajina|Ukrajini]]. Slana jezera [[Razelm]], južno od delte Dunava, često se priključuju ovom području (s njima ima oko 5165 kvadratnih km). Oko 2 000 kvadratnih kilometara delte je ispod razine mora, tako da uz malu gustoču naseljenosti ova činjenica pridodaje izgledu delte i njenoj očuvanosti.

Ova delta je pravo carstvo rijeka, rječica, bara, [[močvara]], jezera, [[laguna]], zaljeva i sl. Flora i fauna ovdje su bogate a najuočljivija je biljka [[šaš]]. Ovo je područje zaštićeno i dom je mnogobrojnim vrstama [[ptica]]. Preko 40 raznih vrsta riba obitava u delti te se 50 % ulova ribe obavlja na području delte. U [[krajolik]]u još prevladava [[trska]] kao i brojne [[Vjetrenjača|vjetrenjače]]. Uzgoj trske je gospodarski vrlo važan. U sedamdesetima proizvodnja je bila oko 330.000 tona godišnje. U delti živi tek oko dvadesetak tisuća ljudi pa većih gradova i nema.
[[Datoteka:Delta Dunarii 500.jpg|lijevo|mini|<center>Delta Dunava je kraljevstvo riječno-močvarne i morske flore i faune]]
[[Datoteka:DeltaPaleogeo.jpg|lijevo|mini|<center>Pelografska evolucija Delte Dunava]]
[[Datoteka:TulceaDonaudelta2010Video.ogv|mini|<center>Delta Dunava (2010.)]]
God. 1991. zaštićeni rumunjski dio delte Dunava (veličine oko 2 733 km²) je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] jer je "svojim brojnim jezerima i močvarama utočište za više od 300 vrsta ptica i 45 vrsta slatkovodnih riba".
{| class="wikitable"
|-
| '''Rukavci Dunava'''
| '''Duljina (km)'''
| '''Protok (m³/s)'''
''' (1921.–1990.)'''
|-
| ''' [[Kilia]]'''
| 120
| 3800
|-
| ''' [[Sulina]]'''
| 64
| 1250
|-
| ''' [[Sfântu Gheorghe]]'''
''' (Sv. Juraj)'''
| 70
| 1500
|-
|}

==Povijest==

Delta Dunava se počela formirati nakon 4000. pr. Kr. ispunjavanjem zaljeva u Crnom moru riječkim sedimentima, u kojem se procesu rijeka Dunav podijelila na rukavce Sv. Juraj (3500.-1600. pr. Kr.), Sulina (oko 1600. pr. Kr.), Sv. Juraj II. (od 1. god. do danas) i Kilia (1600.-danas).

Najstariji spomen Delte Dunava je kao posjeda [[Dačani|Dačana]] koji su je kontrolirali prije no što su je osvojili [[Rimljani]]. Nakon invazije [[Goti|Gota]], ovo područje je nekoliko puta mijenjalo vlasnika, dok je u 15. stoljeću nisu osvojili [[Osmanlije|Osmanski Turci]].

God. 1812., nakon [[Rusko-Turski rat|Rusko-Turskog rata]], granica između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] je išla rukavcima Kilia i Stari Stambol, a 1829. godine rukavcem Sv. Juraj. Pariškim mirom (1856.), kojim je završio [[Krimski rat]], Delta Dunava je dodijeljena Osmanskom carstvu i ustanovljen je međunarodni odbor koji je imao za zadaću da osigura i unaprijedi plovidbu deltom Dunava. God. 1878., nakon poraza Osmanskog carstva od ujedinjenih snaga Rusije i Rumunjske, granica je ponovno vraćena na rukavce Kilia i Stari Stambol.

Dio rumunjske delte Dunava je već 1938. godine proglašen rezervatom prirode, a ukrajinski 1973. godine. Nakon što je 1991. godine Delta Dunava postala [[svjetska baština]], UNESCO je pomogao osnovati [[rezervat biosfere]] (1998.) na površini od 6264,03 km², koji dijele Rumunjska i [[Ukrajina]]. To je najveće zaštićeno zeleno područje koje prelazi granice dvaju država u Europi. Početkom 21. stoljeća ovdje se ubrzano razvija turizam, te je samo u srpnju 2004. godine zabilježeno više od 54.000 posjetitelja (više od 50% od ukupnog broja stanovnika cjelokupnog područja).

==Bioraznolikost==
[[Datoteka:Pelicani_din_Delta_Dunarii.PNG|mini|<center>[[Dalmatinski pelikan]]i na dunavskoj delti]]
Delta Dunava je jedinstven [[ekosustav]] i najveće mokro područje tla u Europi na kojemu obitava oko 4000 [[životinje|životinjskih]] i 1000 [[biljke|biljnih]] vrsta. Njene šume su uglavnom [[hrast]]a, [[topola]] i [[vrba]], koje rastu na obalama riječnih rukavaca.

Kako se Delta Dunava sastoji od guste mreže vodenih tijela u njoj živi veliki broj vrsta riba (oko 450), od kojih su najzastupljenije: [[šaran]], [[karaš]], [[deverike]], [[bodorka]], [[crvenoperka]], [[linjak]], te predatori: [[grgeč]], [[smuđ]], [[štuka]], [[bolen]] i [[som]]<ref>[http://www.rotravel.com/Platze/Das-Donaudelta/Tiere-Vogel-und-Fische Riblji fond delte Dunava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329215853/http://www.rotravel.com/Platze/Das-Donaudelta/Tiere-Vogel-und-Fische |date=29. ožujka 2010. }} {{de}}</ref>. Tu su uhvaćeni nekih od najvećih primjeraka ovih riba u Europi.

<gallery>
Slika:Denube_Delta_Bank.JPG|<center>Delta Dunava kod grada [[Sulina]] (Rumunjska)
Slika:LeteaMill.jpg|<center>Stara vjetrenjača kod [[Letea]] (Rumunjska)
Slika:Danube Delta, fisherman.jpg|<center>Ribar ispred guste trske
Slika:Dalmatian Pelican and Great Cormorant in danube delta.jpg|<center>Morske ptice na delti
Slika:Вилково, Дунайские плавни 1962 г.JPG|<center>Dunav kod [[Vilkovo|Vilkova]] (Ukrajina) 1962.
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Danube Delta}}
*[https://web.archive.org/web/20070516025257/http://www.deltadunarii.ro/ www.deltadunarii.ro]
*[https://web.archive.org/web/20040222221122/http://www.eurobirding.co.uk/danube_delta.HTM Birds of the Danube Delta]
*[http://www.aboutromania.com/danube00.html Danube Delta: Photo Gallery]

{{Svjetska baština u Rumunjskoj}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Dunav]]
[[Kategorija:Riječne delte]]
[[Kategorija:Zemljopis Rumunjske]]
[[Kategorija:Zemljopis Ukrajine]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rumunjskoj]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]

Delta Dunava - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica