WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-13T23:30:06Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 23:30, 13. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dendrit'''-->~~[[Datoteka:Dendrites01.jpg\|mini\|desno\|300px\|Dendriti [[mangan]]a u [[vapnenac\|vapnencu]] (Solnhofen, [[Njemačka]]). Skala je u [[metar\|mm]].]]		[[Datoteka:Dendrites01.jpg\|mini\|desno\|300px\|Dendriti [[mangan]]a u [[vapnenac\|vapnencu]] (Solnhofen, [[Njemačka]]). Skala je u [[metar\|mm]].]]
	[[Datoteka:Glockenbronze.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Mikrostruktura]] [[bronca\|bronce]] koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) [[kristalno zrno\|kristalna zrna]].]]		[[Datoteka:Glockenbronze.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Mikrostruktura]] [[bronca\|bronce]] koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) [[kristalno zrno\|kristalna zrna]].]]
	[[Datoteka:Silver_crystal.jpg\|mini\|desno\|300px\|Kristal [[srebro\|srebra]] s vidljivom dendritičkom strukturom.]]		[[Datoteka:Silver_crystal.jpg\|mini\|desno\|300px\|Kristal [[srebro\|srebra]] s vidljivom dendritičkom strukturom.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T22:23:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Dendrites01.jpg|mini|desno|300px|Dendriti [[mangan]]a u [[vapnenac|vapnencu]] (Solnhofen, [[Njemačka]]). Skala je u [[metar|mm]].]]
[[Datoteka:Glockenbronze.jpg|mini|desno|300px|[[Mikrostruktura]] [[bronca|bronce]] koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) [[kristalno zrno|kristalna zrna]].]]
[[Datoteka:Silver_crystal.jpg|mini|desno|300px|Kristal [[srebro|srebra]] s vidljivom dendritičkom strukturom.]]
[[Datoteka:SnowflakesWilsonBentley.jpg|mini|desno|300px|Mikrofotografije kristala iz [[pahuljica]] snijega]]

'''Dendrit''' je [[kristal]] koji se pojavljuje kod nestabilne [[kristal]]izacije ili kod brzog [[hlađenje|hlađenja]] [[otopine]], a znači oblik kristala nalik krošnji stabla ([[jela]]) ili tvorevinu nalik grančici [[paprat]]i. Grananje je pojava spore difuzije [[molekula]].<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/materijali_I/skripta/skripta-lekcija_11%28mtrI%29.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101105200356/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zm/pdf/nastava/materijali_I/skripta/skripta-lekcija_11%28mtrI%29.pdf |date=5. studenoga 2010. }} "Materijali I", Izv. prof. dr. sc. Loreta Pomenić, www.riteh.uniri.hr, 2011.</ref>

==Nastanak kristalnog zrna==
Kada se čisti [[metal]] ohladi ispod svoje kritične temperature topljenja ([[talište]]),stvaraju se mnogobrojne klice međusobnim vezivanjem sporokrećućih [[atom]]a ('''centri kristalizacije'''). Centrom kristalizacije naziva se grupa atoma koji formiraju najmanju česticu faze sposobnu dalje da raste.<ref>"Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

Pojava prijelaza iz tekućeg u čvrsto stanje naziva se '''kristalizacija'''. Za razliku od [[Amorfna tvar|amorfnih tijela]], koja se postupno stvrdnjavaju tokom naglog [[hlađenje|hlađenja]], metali kristaliziraju pri konstantnoj [[temperatura|temperaturi]], koja se naziva '''kritična temperatura''' fazne pretvorbe. Opća teorija kristalizacije [[Tekućine|tekućina]] dopušta mogućnost jakog pothlađenja rastvora, pri kojem broj klica i brzina rasta kristala postaju jednaki nuli, tako da se tekućina zgusne, pretvarajući se u [[staklo|staklasti]] materijal, tj. ne podliježući kristalizaciji.

Oblik kristalnog zrna ovisi od stvarnim uslovima kristalizacije: [[brzina|brzine]] i smjera [[Prijenos topline|odvođenja topline]], postojanja nerastvorljivih čestica, stupnja podhlađenja, brzine pojave kristalizacije, strujanja [[otopine]] itd. Da bi kristal imao pravilan oblik potrebno je lagano [[hlađenje]], mali broj centara kristalizacije, neometan rast u svim pravcima itd. Kako se ovo veoma rijetko ostvaruje, kristal obično ima nepravilan oblik i ravni kristala rastu nejednakim brzinama. Odvođenje topline pri hlađenju se odvija kroz [[Krutine|čvrstu]] i [[Tekućine|tekuću]] (talina) fazu. Kako odvođenje topline nije jednako u svim pravcima, rast kristala će biti brži na onim graničnim površinama koje imaju nižu temperaturu od temperature tekuće faze. Na brzinu rasta kristala utiču i primjese. Najme, one se mogu apsorbirati na površini određenih ravnina i usporiti njihov rast izazivajući nepravilan oblik kristala. Posljedica svega ovoga je da se iz centra kristalizacije razvijaju u pravcima najbržeg rasta grane kristala. Iz njih se također razvijaju nove grane pod određenim uglom. Ovakav rast kristala naziva se dendritski, a kristali dendriti.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

==Stvarni kristali==
[[Kristal]] koji raste u optimalnim uvjetima niskog prezasićenja i jednolikog dotoka čestica u svim smjerovima trebao bi poprimiti ravnotežni oblik. Međutim, u stvarnosti se to rijetko događa. U najboljem slučaju dobiva se [[poliedar]] kao kombinacija između ravnotežnih i drugih oblika. U stvarnim uvjetima rasta kristala postoje koncentracijske struje, [[Viskoznost|viskozne]] otopine, temperaturni gradijenti, visoki stupanj prezasićenosti, utjecaj primjesa i različiti mehanički utjecaji, pa se kristali mogu razviti na bezbroj načina s različitim plohama. Poznati su kristali u obliku iglica, pločica ili sasvim tankih slojeva.

Kristali izrasli u obliku tankih iglica nazivaju se '''viskerima'''. Neki se kristali tokom rasta granaju poput stabljika biljki ('''dendriti'''). Kristali mogu narasti i u tankim slojevima. Paralelni rast ('''epitaksija''') nastaje kad kristal jedne tvari raste na površini kristala druge tvari. Kristal osnovice utječe pri tome na kristalizaciju paralelnog kristala.

==Kako nastaju pahulje snijega==
[[Pahulja|Pahulje]] [[snijeg]]a su svojstven oblik leda koji nastaje u [[oblaci]]ma, također jednom obliku [[vodena para|vodene pare]]. Kad je [[temperatura]] 0 [[Celzijev stupanj|°C]] ili niža, [[voda]] mijenja svoje [[Agregatna stanja|agregatno stanje]] i prelazi iz [[tekućine]] u [[Krutine|krutinu]]. Manja temperatura znači i manju [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[molekula]] i smanjenje stupnja slobode u njihovom [[Gibanje|gibanju]], pa molekule imaju dovoljno energije da privlačne sile budu nadvladane, pa struktura postaje kruta. Na stvaranje pahuljica utječe nekoliko čimbenika osim temperature, poput zračnih struja i [[Vlažnost zraka|vlažnosti]], te zrnaca prašine koje mogu pridonijeti ukupnom povećanju [[masa|mase]] pahuljice i uzrokovati razne napukline u strukturi kristala, a takav je kristal podložniji otapanju.

Obilnije snježne [[padaline]] realnije je očekivati pri temperaturama oko 0 °C, pa čak i malo iznad, jer tada u [[zrak]]u ima više [[vlaga|vlage]]. Većina oblaka prolazi kroz proces nazvan ekspanzijsko [[hlađenje]]. Masa zraka se diže u više slojeve [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] gdje se širi zbog manjeg [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] i pritom istovremeno hladi, čime se smanjuje i količina vodene pare koja se pretvara u oblak. Kad su temperature zraka blizu tla dovoljno niske, ekspanzijsko hlađenje započinje već i sa vrlo niskom količinom vodene pare. To znači da se oblaci koji se stvaraju pri hladnijim atmosferskim prilikama već imaju manje vlage u sebi, odnosno kristala [[led]]a. Da bi se mogao stvoriti snijeg potrebni su ti sitni kristalići kao klice kristalizacije (istu ulogu mogu imati i sitna zrnca prašine).<ref>[http://www.skijanje.hr/magazin/clanak/snijeg---carolija-s-neba?id=12867] "Snijeg - Čarolija s neba", autor: Željko Mihalić, www.skijanje.hr, 2011.</ref>

Ako je zrak prohladan, ali ne i prehladan, kristali leda počinju stvarati konglomerate koji stvaraju pahuljice. Ako je prehladno, neće nastati pahuljice, nego će kristali imati igličasti oblik. Ne postoji granica najniže temperature pri kojoj će se stvarati kristali leda, ali postoji granica temperature pri kojoj će se stvarati pahuljice. Takav je slučaj čest za [[Arktik]] na kojem se ovakva [[Meteorologija|meteorološka]] pojava naziva ledena magla. Dakle, za snijeg može biti prehladno, ali mora biti zaista jako hladno. Ako temperatura pri tlu padne na -20 °C postaje malo vjerojatno da će pasti snijeg.

Općenito heksagonalni kristali nastaju u visokoj naoblaci, igličasti ili šesterokutni plošni kristali nastaju u nižoj naoblaci na višim [[tlak]]ovima. Hladnije vrijeme potencira nastanak pahuljica sa oštrijim vrhovima i nastanak '''dendrita''' (grana na kristalu). Kristali nastali u toplijim uvjetima rastu sporije i manje razgranati. Također niži tlakovi uzrokuju stvaranje manje razgranatih dendrite, jer je dodir među kristalima sveden na veći prostor, tj. [[Gustoća|razrjeđenje]] je veće.

Za razliku od kristala leda u snijegu, [[mraz]] također nastaje smrzavanjem vodene pare ili [[Rosa|rose]], samo što se formira blizu [[tlo|tla]]. Vrlo čest oblik na snježnim obroncima je površinsko [[inje]]. Oni su vrlo očiti po refleksijama [[svjetlost|svjetla]] sa površina tih sitnih kristala koji se obično brzo tope na [[Sunčeva svjetlost|sunčevoj svjetlosti]]:
* od 0 do -4 °C – tanki šesterokutni plošni kristali
* od -4 do -6 °C – igličasti kristali
* od -6 do -10 °C – šuplji stupasti kristali
* od -10 do -12,5 °C – šesterokutni nazubljeni kristali
* od -12,5 do -16 °C - '''dendriti'''

Iako izgleda da su kristali snijega jednaki sa svih strana, to nije točno, jer na oblik kristala djeluju promjene [[temperatura]], različita zrnca prašine i sl. Istina je da su mnogi kristali [[Simetrija|simetrični]], a razlog je u tome što oblik kristala reflektira raspored molekula vode u kristalu ,koje su međusobno povezane [[Vodikova veza|vodikovim vezama]] između [[atom]]a [[vodik]]a i [[kisik]]a, koje tako stvaraju šesterokutne oblike orijentirajući se za vrijeme kristalizacije tako da se što više smanje odbojne sile između atoma, a privlačne sile čim više ojačaju.<ref>[http://eskola.hfd.hr/clanci/pahuljice/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204751/http://eskola.hfd.hr/clanci/pahuljice/ |date=4. ožujka 2016. }} "Fizika snježnih kristala", piše dr. sc. Zlatko Vučić, Institut za fiziku, Zagreb, eskola.hfd.hr, 2011.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Slitine]]
[[Kategorija:Kristalografija]]

Dendrit - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica