Deobe - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnih znakova

2022-03-14T00:29:03Z

brisanje nepotrebnih znakova

←Starija inačica		Inačica od 00:29, 14. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Deobe'''-->~~{{Infobox knjiga		{{Infobox knjiga
	\| naziv = Deobe		\| naziv = Deobe
	\| naziv_izvornika =		\| naziv_izvornika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T07:31:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 07:31, 2. siječnja 2022.
Redak 32:		Redak 32:
	==O djelu==		==O djelu==
	[[Slika:Dobrica Ćosić2.jpg\|180px\|thumb\|lijevo\|[[Dobrica Ćosić]] (1921.-2014.)]]		[[Slika:Dobrica Ćosić2.jpg\|180px\|thumb\|lijevo\|[[Dobrica Ćosić]] (1921.-2014.)]]
	Središnja tema [[roman]] je dioba u narodu na [[Partizani\|partizane]] i [[Jugoslavenska vojska u otadžbini\|četnike]] i posljedice ove podjele. Sa umjetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina: dominaciju unutrašnjeg [[monolog]]a, ispoljavanje mase kao književnog junaka u obliku poliloga (višeglasnog dijaloga), unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i slojevitu leksiku.<ref name=":0">{{~~Cite book~~\| url = http://www.lektire.me/prepricano/dobrica-cosic-deobe_475\| title = Dobrica Ćosić - Deobe}}</ref>		Središnja tema [[roman]] je dioba u narodu na [[Partizani\|partizane]] i [[Jugoslavenska vojska u otadžbini\|četnike]] i posljedice ove podjele. Sa umjetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina: dominaciju unutrašnjeg [[monolog]]a, ispoljavanje mase kao književnog junaka u obliku poliloga (višeglasnog dijaloga), unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i slojevitu leksiku.<ref name=":0">{{Citiranje knjige\| url = http://www.lektire.me/prepricano/dobrica-cosic-deobe_475\| title = Dobrica Ćosić - Deobe}}</ref>

	Na prvi pogled to je povijesni roman sa temom o četničkom ravnogorskom pokretu u [[Srbija\|Srbiji]], o njegovom putu od kompromisne suradnje sa partizanima u prvim ustaničkim danima 1941. godine, pa sve do njegove vojne, [[Povijest\|povijesne]] i moralne kapitulacije. U taj vremenski okvir od nekoliko godina pisac je ugradio najtipičnije pojave i vidove srpskog četništva u njegovoj kontrarevolucionarnoj akciji. Ilustrovan pažljivo odabranim događajima, srpski nacionalistički pokret i četništvo u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] naslikani su kao očajničko opiranje buržoasko-seljačke stihije, preplašene blizinom proleterske revolucije.		Na prvi pogled to je povijesni roman sa temom o četničkom ravnogorskom pokretu u [[Srbija\|Srbiji]], o njegovom putu od kompromisne suradnje sa partizanima u prvim ustaničkim danima 1941. godine, pa sve do njegove vojne, [[Povijest\|povijesne]] i moralne kapitulacije. U taj vremenski okvir od nekoliko godina pisac je ugradio najtipičnije pojave i vidove srpskog četništva u njegovoj kontrarevolucionarnoj akciji. Ilustrovan pažljivo odabranim događajima, srpski nacionalistički pokret i četništvo u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] naslikani su kao očajničko opiranje buržoasko-seljačke stihije, preplašene blizinom proleterske revolucije.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:15:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 00:15, 22. prosinca 2021.
Redak 50:		Redak 50:

	== Citati ==		== Citati ==
	{{Citat\|Ovo je danas agonija mašinske civilizacije. Ovo je vek slobode zla. Gladi za brzinom. A brzina, to je strah da ostanemo sami sa sobom, pustoš nam je u duši: brzina, to je sumnja u sve oko nas, sumnja u lepotu, u misao, u božansko srodništvo s prirodom, stvarima i ljudima; brzina, to je očajničko bežanje, uvek ukrug. Brzina, to je izgubljena vera u večnost, sine. Govori se da je priroda pobeđena. Bednici. Kakva je to pobeda čoveka koji samo vešto krade ono što je Tvorac stvorio. Istina je drukčija. Čovek je sebe zarobio i osudio na propast.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://sr.bookmate.com/books/bVt5vLjw/quotes\|title=Deobe\|publisher=sr.bookmate.com\|accessdate=3. travanj 2021.}}</ref>\|Deobe}}		{{Citat\|Ovo je danas agonija mašinske civilizacije. Ovo je vek slobode zla. Gladi za brzinom. A brzina, to je strah da ostanemo sami sa sobom, pustoš nam je u duši: brzina, to je sumnja u sve oko nas, sumnja u lepotu, u misao, u božansko srodništvo s prirodom, stvarima i ljudima; brzina, to je očajničko bežanje, uvek ukrug. Brzina, to je izgubljena vera u večnost, sine. Govori se da je priroda pobeđena. Bednici. Kakva je to pobeda čoveka koji samo vešto krade ono što je Tvorac stvorio. Istina je drukčija. Čovek je sebe zarobio i osudio na propast.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://sr.bookmate.com/books/bVt5vLjw/quotes\|title=Deobe\|publisher=sr.bookmate.com\|accessdate=3. travanj 2021.}}</ref>\|Deobe}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T22:50:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox knjiga
| naziv = Deobe
| naziv_izvornika =
| prijevod =
| slika = [[Datoteka:Deobe Ćosić.jpg|200px]]
| opis_slike = ''Korice srpskog izdanja <br> romana Deobe iz 2017. godine''
| autor = [[Dobrica Ćosić]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država = {{ZD+X/S|SRB}}
| jezik = [[srpski jezik]]
| žanr = povijesni roman,<br> psihološki roman
| vrsta_djela = [[roman]]
| izdavač =
| datum_izdanja = [[1961.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = [[Beograd]]
| vrsta_korica =
| broj_stranica = 848
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje = [[Drugi svjetski rat]]
| mjesto_radnje =
| glavni_lik = Dušan Katić
| vrhunac =
| teme =
| isbn =
}}

'''Deobe''' ([[Hrvatski jezik|hr.]]: ''Diobe'') je [[trilogija]] [[Srbija|srpskog]] književnika [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], objavljen [[1961.]] godine.
Kronološki, ono je nastavak Ćosićeve trilogije [[Vreme zla]], sa radnjom koja se odvija tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ovo djelo nagrađeno je [[NIN-ova nagrada|NIN-ovom nagradom]] za 1961. godinu.<ref>{{harvnb|Ćosić|2017|pp=}}</ref>

==O djelu==
[[Slika:Dobrica Ćosić2.jpg|180px|thumb|lijevo|[[Dobrica Ćosić]] (1921.-2014.)]]
Središnja tema [[roman]] je dioba u narodu na [[Partizani|partizane]] i [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|četnike]] i posljedice ove podjele. Sa umjetničkog stanovišta, ovaj roman donosi niz novina: dominaciju unutrašnjeg [[monolog]]a, ispoljavanje mase kao književnog junaka u obliku poliloga (višeglasnog dijaloga), unošenje dokumentarnog materijala, stilsku raznovrsnost i slojevitu leksiku.<ref name=":0">{{Cite book| url = http://www.lektire.me/prepricano/dobrica-cosic-deobe_475| title = Dobrica Ćosić - Deobe}}</ref>

Na prvi pogled to je povijesni roman sa temom o četničkom ravnogorskom pokretu u [[Srbija|Srbiji]], o njegovom putu od kompromisne suradnje sa partizanima u prvim ustaničkim danima 1941. godine, pa sve do njegove vojne, [[Povijest|povijesne]] i moralne kapitulacije. U taj vremenski okvir od nekoliko godina pisac je ugradio najtipičnije pojave i vidove srpskog četništva u njegovoj kontrarevolucionarnoj akciji. Ilustrovan pažljivo odabranim događajima, srpski nacionalistički pokret i četništvo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] naslikani su kao očajničko opiranje buržoasko-seljačke stihije, preplašene blizinom proleterske revolucije.

Međutim, Deobe su istovremeno i socijalni, ratni i psihološki roman, koji opisuje i objašnjava jednu složenu nacionalnu pojavu sa dubokim korjenima u prošlosti i tradiciji. Ćosić istovremeno traži odgovor na suštinska pitanja rata i revolucije:
* Može li se zločinom ići dobru?
* Kada, zašto i kako dolazi do toga da se jedan nacionalni mit degeneriše u zločin i samouništenje?
* Kakva je uloga mladih generacija kada se suoče sa saznanjem o preživjelosti mita nacije kojoj pripadaju?

Ćosićeve Deobe suprotstavljaju srpske romantičarske ideale i slavne četničke tradicije, zasnovane na stoljetnoj borbi srpskih hajduka i komita za oslobođenje od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], četničkom držanju u Drugom svjetskom ratu: od služenja diktatorskom režimu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u nasilju nad političkim protivnicima, do suradnje sa okupatorom u borbi protiv svog naroda.

U romanu je jasno istaknuta svjesna i organizirana zloupotreba četnika-seljaka i vojnika - od [[Buržoazija|buržoazije]] i predratnih političkih partija u borbi za vlast protiv nastupajućeg [[Komunizam|komunizma]].

Iako pisan od Dobrice Ćosića, odlikovanog partizanskog borca i komuniste, roman ne slika revolucionare, već drugu stranu u građanskom ratu, onoliko objektivno koliko je to moguće iz perspektive pobjednika. Zato je ravnogorski pokret, iako je korjenima bio vezan za jednu pozitivnu nacionalnu tradiciju, povijesno nužno zakoračio u zločin i uništio se u svojoj kontrarevolucionarnoj borbi protiv naroda.

Realističkim opisima nasilja i zločina seljačkog, buržoaskog i oficirskog četničkog pokreta u romanu, Ćosić je dao odgovor na egzistencijalno pitanje: nacionalni mit gubi svoj moralni značaj kada se okrene protiv vlastitog naroda.<ref name=":0" />

== Citati ==
{{Citat|Ovo je danas agonija mašinske civilizacije. Ovo je vek slobode zla. Gladi za brzinom. A brzina, to je strah da ostanemo sami sa sobom, pustoš nam je u duši: brzina, to je sumnja u sve oko nas, sumnja u lepotu, u misao, u božansko srodništvo s prirodom, stvarima i ljudima; brzina, to je očajničko bežanje, uvek ukrug. Brzina, to je izgubljena vera u večnost, sine. Govori se da je priroda pobeđena. Bednici. Kakva je to pobeda čoveka koji samo vešto krade ono što je Tvorac stvorio. Istina je drukčija. Čovek je sebe zarobio i osudio na propast.<ref>{{cite web|url=https://sr.bookmate.com/books/bVt5vLjw/quotes|title=Deobe|publisher=sr.bookmate.com|accessdate=3. travanj 2021.}}</ref>|Deobe}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
[https://www.laguna.rs/n3426_knjiga_deobe_laguna.html Deobe] {{sr icon}}
{{Dobrica Ćosić}}

[[Kategorija:Dobrica Ćosić]]