WikiSysop: bnz

2022-04-12T22:00:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22:00, 12. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Deve'''-->~~{{preusmjerava\|Deva}}		{{preusmjerava\|Deva}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T03:14:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Deva}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Deve
| raspon_fosila = Srednji [[eocen]] - recentni
| slika = Camel seitlich trabend.jpg
| slika_širina = 230px
| slika_opis = [[Dvogrba deva]] u snijegu
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
| subordo = [[Tylopoda]]
| familia = '''Camelidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1821.
| razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]]
| razdioba =
[[Gvanako|Lama guanicoe]]<br>
[[Vikunja|Vicugna vicugna]]<br>
[[Dvogrba deva|Camelus bactrianus]]<br>
[[Jednogrba deva|Camelus dromedarius]]
| karta_raspon = Camelid origin and migration.png
| karta_raspon_širina = 230px
| karta_raspon_opis = Karta svjetske rasprostranjenosti deva. Crna crta pokazuje mogući put migracije.
}}
[[Datoteka:Vicugna vicugna 1 AB.jpg|mini|230px|Vikunje su najmanje živuće deve]]
[[Datoteka:Camelus dromedarius in Singapore Zoo.JPG|mini|230px|Jednogrba deva]]
'''Deve''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Camelidae'') su porodica [[sisavci|sisavaca]] iz reda [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda [[Tylopoda]]. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, [[deve starog svijeta]] (Camelus) s dvije vrste, [[jednogrba deva|jednogrbom]] (dromedarom) i [[dvogrba deva|dvogrbom devom]] (baktrijskom devom), i deve novog svijeta s dvije vrste koje žive u divljini, [[gvanako]] (''Lama guanacoe'') i [[vikunja]] (''Vicugna vicugna'').

==Obilježja==
===Općenito===
Deve su generalno velike životinje obilježene dugim, tankim vratom, malom glavom i relativno dugačkim, vitkim nogama. U odnosu na veličinu, postoje značajne razlike između [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] i deva novog svijeta. Dok su vrste iz novog svijeta teške između 35 i 150 kg, deve starog svijeta teže od 300 pa do 700 kg.

Naziv podreda, [[Tylopoda]], potječe od građe stopala ovih životinja (prijevod je, od prilike, "žuljevito stopalo"). Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore široko žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Suprotno od većine drugih parnoprstaša, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljujaju.

Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. [[Usta|Gornja usna]] im je rascijepljena, a [[nos]]nice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 [[zub]]a. U svakoj polovici gornje [[čeljust]]i imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva [[dijastema]].

===Probavni sustav===
Iako deve nisu svrstane u podred [[preživači|preživača]], preživaju i kao i preživači imaju [[želudac]] s više odjeljaka što služi boljoj [[probava|probavi]], no razvio se najvjerojatnije nezavisno od želuca preživača. Želudac deva ima samo tri dijela. U dva preodjeljka imaju [[žlijezda|žlijezde]] koje nedostaju preživačima, i nakon toga pravi želudac.

===Prilagodba ekstremnim životnim uvjetima===
Kako deve žive pretežno u sušnim područjima, kod njih se razvio niz prilagodbi za bolje korištenje vode. [[Urin]] im je vrlo koncentriran, a i [[izmet]] je gušći nego kod drugih sisavaca. Njihova posebnost je i ovalni oblik [[eritrociti|eritrocita]]. Takav oblik omogućuje devama uzimanje velikih količina vode bez opasnosti od razvodnjavanja organizma, a devama novog svijeta omogućuje život u razrijeđenom zraku na velikim visinama i iznad 5000 metara nadmorske visine jer njihovi eritrociti imaju veći afinitet prema [[kisik]]u.

Tjelesna temperatura deva može varirati više nego kod većine drugih sisavaca. Razlika može biti oko 6 - 8 °C što bitno smanjuje [[znoj]]enje. Pored toga, podnose vanjsku temperaturu od -29° do +38 °C.

Značajno obilježje [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] su njihove [[grba|grbe]]. Suprotno raširenom vjerovanju, one nisu namijenjene spremanju vode, nego služe za zalihu [[masti]], i mogu prihvatiti do 40 litara. Za vrijeme dužih kretanja [[pustinja|pustinjom]], gotovo uopće ne nalaze hranu. Tada njihove grbe gube oblik i počinju ličiti na mlitave vreće. Uz to, dok druge životinje raspodjeljuju masne zalihe u čitavom tijelu, masnoća skupljena u grbama deva dobro ih štiti i od snažnog podnevnog sunca.

==Rasprostranjenost i okoliš==
Deve starog svijeta potječu, vjerojatno, iz [[Azija|Azije]] - [[jednogrba deva|jednogrbe]] s područja [[Arapski poluotok|Arabije]], a [[dvogrba deva|dvogrbe]] iz [[Središnja Azija|Središnje Azije]], no kao "korisne" [[domaće životinje]] ljudi su ih doveli svuda gdje su ih mogli koristiti. Tako ih se može naći u Sjevernoj Africi, pa čak i veliki broj podivljalih u [[Australija|Australiji]]. Životni prostor su im stepe, polupustinje i pustinje. Deve novog svijeta uglavnom nastanjuju visoka planinska područja u zapadnim i južnim dijelovima [[Južna Amerika|Južne Amerike]] gdje žive na suhim, otvorenim područjima do visine od 5700 metara iznad morske razine.

==Način života==
[[Datoteka:Guanako.jpg|mini|230px|Kao i ostale deve, [[gvanako]] isto živi u skupinama]]
===Socijalno ponašanje i prehrana===
Deve su dnevno aktivne životinje i u prirodi žive u [[harem]]skim skupinama koje se sastoje od jednog mužjaka, više ženki i njihovog zajedničkog potomstva. Mladi mužjaci, protjerani iz skupine u kojoj su došli na svijet u vrijeme spolnog sazrijevanja, tvore grupe samaca. Može doći do vrlo žestokih, ogorčenih borbi između dva mužjaka oko vodeće uloge u haremskoj skupini.

Deve su [[biljojed]]i koji se hrane pretežno [[trava]]ma. Deve starog svijeta su naročito poznate i po tome da mogu jesti i trnovito bilje kao i takvo s visokom koncentracijom soli.

===Razmnožavanje===
Nakon [[gestacija|gestacije]] od 360 pa do 440 dana ženka koti u pravilu jedno mladunče. Mladunci su [[potrkušci]] i već nakon najkraćeg vremena samostalno hoda. Prestaje sisati u dobi od godinu dana, a spolno su zreli nakon dvije do tri godine. Deve novog svijeta doživljavaju do 28 godina, dok one iz starog svijeta žive 40 do 50 godina.

==Sistematika i razvojna povijest==
===Vanjska sistematika i razvojna povijest===
Uz [[preživači|preživače]] (Ruminantia) i [[nepreživači|nepreživače]] (svinjolike [[Suina]]), deve se uvrštavaju u [[parnoprstaši|parnoprstaše]] (Artiodactyla). (Prema [[kladistika|kladističkom]] gledanju, u ovu skupinu se moraju ubrojati i [[kitovi]]). Ranije se smatralo, da su deve bliski srodnici preživača, no novija molekularnogenetička istraživanja stavljaju ih u bazu [[Cetartiodactyla]] (zajednički [[takson]] parnoprstaša i kitova). To je izraženo u sljedećem dijagramu:
[[Cetartiodactyla]] ([[Parnoprstaši]] i [[kitovi]])
|--'''Deve''' ([[Tylopoda]])
|--N.N.
|--Suoidea ([[prave svinje]] i [[pekari]])
|--N.N.
|--[[Preživači]] (Ruminantia)
|--Cetancodonta
|--[[Vodenkonji]] (Hippopotamidae)
|--[[Kitovi]] (Cetacea)
[[Datoteka:Alpaka Lama pacos RB3.jpg|mini|upright=1.2|[[Alpaka]] (''Lama pacos'')]]

Porijeklo Tylopoda je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], (prije oko 40 do 50 milijuna godina) i tada su živjeli samo na tom kontinentu. U vrijeme dok je postojao kopneni prijelaz preko današnjeg [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] životinje su prešle u [[Azija|Aziju]], a preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] su se proširile u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. U Sjevernoj Americi su izumrli prije relativno kratkog vremena, rod ''Camelops'' je preživio do prije oko 10.000 godina. Sporno je, da li je njihovo [[izumiranje]] bilo posljedica [[klima]]tskih promjena ili intenzivnog [[lov]]a ljudi koji su došli na kontinent.

===Unutrašnja sistematika===
Danas postoji potpuna suglasnost o podjeli ove porodice samo kada je riječ o [[deve starog svijeta|devama starog svijeta]]. To su dvije vrste, obuhvaćene rodom [[Camelus]]. Takva suglasnost ne postoji kad je riječ o devama novog svijeta. Prema dijelu autora <ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina), {{ISBN|953-6036-33-9}} (dio)</ref> postoje dvije divlje vrste, [[vikunja]] (''Vicugna vicugna'') i [[gvanako]] (''Lama guanicoe''), i dva [[domesticiranje|domaća]] oblika, oba potomci gvanaka: [[ljama]] (''Lama glama'') i [[alpaka]] (''Lama pacos''). Prema ovom pristupu, podjela izgleda kako slijedi:

* [[Deve starog svijeta]] (Camelus)
:* [[Jednogrba deva]] (''C. dromedarius'')
:* [[Dvogrba deva]] (''C. bactrianus'')
* [[Ljame]] (Lama)
:* [[Gvanako]] (''L. guanicoe'')
:* [[Ljama]] (''L. glama'')
:* [[Alpaka]] (''L. pacos'')
* Vikunje (Vicugna)
:* [[Vikunja]] (''V. vicugna'')

Drugi autori <ref>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, {{ISBN|953-196-088-7}}</ref> smatraju, da je ljama potomak gvanaka, a alpaka vikunje. No, sve podjele su vrlo nesigurne, jer se sve vrste mogu pariti između sebe, i imati plodne potomke. Za sada, niti [[DNK]] analize nisu dale konačne odgovore na pitanje porijekla domesticiranih životinja.

==Domesticiranje==
Pretpostavke o prvom domesticiranju deva su različite i kreću se od prije 4000 do 6000 godina unatrag, no smatra se prihvaćenom pretpostavka, da je domesticiranje počelo najkasnije u trećem tisućljeću p. n. e. Korištene su prvenstveno kao teretne životinje i za vuču, ali i za dobivanje [[vuna|vune]], [[mlijeko|mlijeka]] i mesa, a u jednake svrhe koriste se i danas. Jednogrba deva danas postoji još samo u domesticiranom obliku, divlje su izumrle vjerojatno još prije oko 2000 godina. Dvogrbe deve žive u divljini još samo u u [[Kina|Kini]] i [[Mongolija|Mongoliji]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commonscat = Camelidae
|commonscathr = Deve
|wikivrste = Camelidae
|wikivrstehr = Devama
}}

[[Kategorija:Deve| ]]
[[Kategorija:Parnoprstaši]]

Deve - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica