<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Diglosija</id>
	<title>Diglosija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Diglosija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Diglosija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-20T19:13:11Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Diglosija&amp;diff=430389&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: zamjena teksta</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Diglosija&amp;diff=430389&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-16T10:45:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;zamjena teksta&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 10:45, 16. ožujka 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Diglosija'''--&amp;gt;'''&lt;/del&gt;Diglosija''' je sociolingvistički termin, koji potječe s kraja pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, kada ga je prvi put u suvremenom smislu uporabio američki jezikoslovac Charles Albert Ferguson. Naravno da je sama riječ postojala i prije Fergusona, jer ona zapravo potječe iz helenističkog grčkog jezika (διγλωσσία). Međutim, Ferguson je otac sadašnjeg sociolingvističkog koncepta diglosije, jer je 1959. objavio članak, koji je odlično prihvaćen u svijetu jezikoslovlja i u kojem je diglosiju odredio na sljedeći način:&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Diglosija''' je sociolingvistički termin, koji potječe s kraja pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, kada ga je prvi put u suvremenom smislu uporabio američki jezikoslovac Charles Albert Ferguson. Naravno da je sama riječ postojala i prije Fergusona, jer ona zapravo potječe iz helenističkog grčkog jezika (διγλωσσία). Međutim, Ferguson je otac sadašnjeg sociolingvističkog koncepta diglosije, jer je 1959. objavio članak, koji je odlično prihvaćen u svijetu jezikoslovlja i u kojem je diglosiju odredio na sljedeći način:&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;quot;Diglosija je relativno postojana jezična situacija u kojoj uz temeljne dijalekte jezika (što može uključivati standardni jezik ili regionalne standarde) postoji i jedan vrlo raznolik, visoko kodificiran, odozgo nametnut idiom (često i gramatički složeniji idiom), koji je prenosilac velikog i cijenjenog korpusa zapisane književnosti, što potječe ili iz nekog ranijeg razdoblja ili iz druge jezične zajednice i koji se uči kroz formalno obrazovanje, te služi za pismene i formalno izgovorene svrhe, ali ga jezična zajednica ni u jednom svom segmentu ne rabi u svakodnevnoj konverzaciji.&amp;quot;&amp;lt;ref&amp;gt;Ferguson, Charles (1959). &amp;quot;Diglossia&amp;quot;. Word. 15 (2):str. 325–340.&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;quot;Diglosija je relativno postojana jezična situacija u kojoj uz temeljne dijalekte jezika (što može uključivati standardni jezik ili regionalne standarde) postoji i jedan vrlo raznolik, visoko kodificiran, odozgo nametnut idiom (često i gramatički složeniji idiom), koji je prenosilac velikog i cijenjenog korpusa zapisane književnosti, što potječe ili iz nekog ranijeg razdoblja ili iz druge jezične zajednice i koji se uči kroz formalno obrazovanje, te služi za pismene i formalno izgovorene svrhe, ali ga jezična zajednica ni u jednom svom segmentu ne rabi u svakodnevnoj konverzaciji.&amp;quot;&amp;lt;ref&amp;gt;Ferguson, Charles (1959). &amp;quot;Diglossia&amp;quot;. Word. 15 (2):str. 325–340.&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Diglosija&amp;diff=45534&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Diglosija&amp;diff=45534&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-21T05:55:22Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Diglosija'''--&amp;gt;'''Diglosija''' je sociolingvistički termin, koji potječe s kraja pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, kada ga je prvi put u suvremenom smislu uporabio američki jezikoslovac Charles Albert Ferguson. Naravno da je sama riječ postojala i prije Fergusona, jer ona zapravo potječe iz helenističkog grčkog jezika (διγλωσσία). Međutim, Ferguson je otac sadašnjeg sociolingvističkog koncepta diglosije, jer je 1959. objavio članak, koji je odlično prihvaćen u svijetu jezikoslovlja i u kojem je diglosiju odredio na sljedeći način:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;quot;Diglosija je relativno postojana jezična situacija u kojoj uz temeljne dijalekte jezika (što može uključivati standardni jezik ili regionalne standarde) postoji i jedan vrlo raznolik, visoko kodificiran, odozgo nametnut idiom (često i gramatički složeniji idiom), koji je prenosilac velikog i cijenjenog korpusa zapisane književnosti, što potječe ili iz nekog ranijeg razdoblja ili iz druge jezične zajednice i koji se uči kroz formalno obrazovanje, te služi za pismene i formalno izgovorene svrhe, ali ga jezična zajednica ni u jednom svom segmentu ne rabi u svakodnevnoj konverzaciji.&amp;quot;&amp;lt;ref&amp;gt;Ferguson, Charles (1959). &amp;quot;Diglossia&amp;quot;. Word. 15 (2):str. 325–340.&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moglo bi se reći da zajednica govornika upotrebljava paralelno dvije bitno različite varijante istoga [[jezik]]a ili čak dva različita jezika, ovisno o komunikacijskom kontekstu. Pojam se diglosije zanimljivo razvijao, pa je u početku uključivao samo dvije bitno različite varijante istoga jezika, e da bi kasnije uključio i dva različita jezika, od kojih se jedan smatra &amp;quot;višim&amp;quot; i prestižnijim, a drugi &amp;quot;nižim&amp;quot; i prirodnijim u funkcionalnoj razdiobi. Diglosija je pojava koja zahvaća čitavu zajednicu, dok je [[dvojezičnost]] (bilingvizam) individualna pojava. Primjeri diglosijskih jezika su: [[češki]], švicarski [[njemački]] i standardni njemački u Švicarskoj, [[arapski]], [[tamilski]], [[flamanski]], [[brazilski portugalski]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
* [[Digrafija]]&lt;br /&gt;
* [[Policentrični standardni jezik]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Mrva-jezik}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Diglosija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>