WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T03:52:55Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 03:52, 15. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Književnik~~		{{Infookvir književnik
	\|Ime = Dimitrija Demeter		\|Ime = Dimitrija Demeter
	\|boja = #B0C4DE		\|boja = #B0C4DE

WikiSysop: bnz

2022-04-13T01:09:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:09, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dimitrija Demeter'''-->~~{{Književnik		{{Književnik
	\|Ime = Dimitrija Demeter		\|Ime = Dimitrija Demeter
	\|boja = #B0C4DE		\|boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T09:52:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
|Ime = Dimitrija Demeter
|boja = #B0C4DE
|slika = Dimitrije Demeter.jpg
|veličina = 220px
|opis slike = Dimitrija Demeter
|puno ime = Dimitrija Demeter
|rođenje = [[21. srpnja]] [[1811.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[24. lipnja]] [[1872.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|nagrade =
|utjecao =
|utjecali =
|period = [[Romantizam]]
|djela = ''Grobničko polje'', ''Ljubav i zloba'', ''Otac i sin'', ''Teuta'', ''Porin''
|period pisanja = [[1836.]] – [[1845.]]
|potpis =
|supruga =
|djeca =
}}

'''Dimitrija Demeter''' ([[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1811.]] - [[Zagreb]], [[24. lipnja]] [[1872.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[dramatičar]], [[prevoditelj]], [[publicist]], kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.

== Životopis ==
Dimitrija Demeter rodio se u Zagrebu [[1811.]] godine. Potječe iz trgovačke obitelji [[Grci|grčkoga]] podrijetla<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/17300/ Proleksis enciklopedija: Demeter, Dimitrija], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_3.nsf/AllWebDocs/Hrvatsko_pjesnistvo_kroz_stoljeca Dušan Karpatský: Hrvatsko pjesništvo kroz stoljeća], prevela Dubravka Sesar, ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', 3, 2008., preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> (neki izvori navode i [[Cincari|cincarsko]] i [[Vlasi|vlaško]] podrijetlo). Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1827. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 910., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Bio je pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, a među kulturnim djelatnicima svojega doba posebice je zaslužan za razvitak novijega hrvatskoga kazališta, kojem je od [[1840.]] godine pa do sredine šezdesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio neprijepornim vođom. Studirao je filozofiju u [[Graz]]u (1827.-1829.), a medicinu u [[Beč]]u (1829.-1834.) i [[Padova|Padovi]] (1834.-1836.) gdje je i doktorirao radnjom o meningitisu [[1836.]] godine.<ref name="Frangeš">[http://dc314.4shared.com/doc/MBzp164R/preview.html Ivo Frangeš: ''Povijest hrvatske književnosti'': Ivo Frangeš, Ivan Martinčić, Nedjeljko Mihanović, Vesna Frangeš, Milorad Živančević: Leksikon pisaca: Dimitrija Demeter], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref><ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4526 Demeter, Dimitrija (Dimitrije)], nap. [[Vinko Brešić]] (1993.), pristupljeno 18. siječnja 2017.</ref> Za vrijeme studija bavio se književnim radom, a nakon povratka sa studija u domovinu priključuje se [[Ilirski pokret|Ilirskom pokretu]]. Isprva je radio kao [[liječnik]], a od [[1841.]] godine bavi se samo književnošću. U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare hrvatske knjiženosti s tendncijama u europskoj drami. Služio se najčešće povijesnim temama kako bi izrazio svoje domoljubne težnje i progovorio o aktualnim društvenim prilikama. Za vrijeme boravka u Beču Demeter je bio, [[1850.]] godine, sudionik i potpisnik [[Bečki književni dogovor|Bečkog književnog dogovora]], a kasnije tiskani rječnik smatrao se temeljem hrvatskog i srpskog književnojezičnog jedinstva.

Demeter je jedan od utemeljitelja [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK-a]], na njegov poticaj [[Hrvatski sabor]] utemeljio je stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg.<ref name="proleksis" /> Osim njegova književnog i kazališnog rada treba spomenuti da je [[1849.]] godine Demeter zamijenio [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] u Beču u odboru za izradu rječnika pravnih i političkih naziva (''Juridisch-politische Terminologie''). Nakon revolucionarne [[1848.]] godine u skladu s načelom ravnopravnosti naroda i jezika, trebalo je prevesti popis njemačkih pravnih i političkih naziva na sve jezike Austrijskog carstva. Zbog sličnosti slavenskih jezika osnovana je zajednička komisija s posebnim sekcijama za pojedine jezike. Demeter je najviše doprinio za [[hrvatski jezik]] i pri završetku posla imenovan je glavnim urednikom hrvatskoga dijela toga rječnika. Rječnik je dovršen potkraj [[1849.]] godine. Najprije je tiskano njemačko-češko, njemačko-poljsko te njemačko-rutensko izdanje, a zajedničko njemačko-hrvatsko-srpsko-slovensko izdanje (''Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe'') tiskano je tek [[1853.]] godine. Bio je odbornik [[Matica hrvatska|Matice ilirske]].<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/knjigeMHdemeter Matica hrvatska: Dimitrija Demeter (1811-1872)], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> Uređivao je almanah ''Iskra'', ''Südslavische Zeitung'', ''Danicu'', ''Narodne novine'', ''Hrvatski sokol''.<ref name="proleksis" />

Demeter umro je u Zagrebu [[24. lipnja]] [[1872.]] godine i pokopan je na pravoslavnom groblju na [[Pantovčak]]u, a [[15. listopada]] [[1885.]] godine njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja na [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=274 Mirogoj: Povijest: Početak gradnje arkada], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
Pisao je pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ''Ljubav i zloba'' i ''Porin'' te [[drama|drame]] ''Dramatička pokušenja I.'' (1838.) i ''Dramatička pokušenja II.'' (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj. U ranoj dobi pisao je na novogrčkome jeziku a nakon povratka sa studija aktivno se uključuje u preporod i piše na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]].<ref name="Frangeš" />

=== Grobničko polje ===
Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je [[Romantizam|ranoromantička]] [[poema]] ''Grobničko polje'', nastala [[1842.]] godine u povodu 600. obljetnice bitke na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]], gdje su prema [[Legenda|legendi]] [[Hrvati]] porazili [[Tatari|Tatare]] ([[Mongoli|Mongole]]). To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj, iako mu je to bio literalni prvijenac.

U njemu se isprepleću dva osnovna [[motiv]]a: motiv krajolika i motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na [[George Gordon Byron|Byrona]] u ''Grobničkom polju'' pojavljuje se pojam svjetske boli. Demeter se koristi [[deseterac|desetercima]] i [[dvanaesterac|dvanaestercima]] kako bi izbjegao monotonu šablonu narodne pjesme, a ističući u prvi plan slikanje snažnih karaktera junaka i njihove strasti, on svojoj poemi umjesto narativne epske tendencije daje jaku dramatsku notu, posjećajući nas na Byronovo stvaralaštvo.

Temeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje općeljudskog problema: borbe između dobra i zla, pri čemu dobro uvijek na kraju pobjeđuje, pa taj Demetrov spjev-poema u mnogočemu, i stihom i temom, najavljuje najznačajnije djelo toga književnog razdoblja, spjev ''Smrt Smail-Age Čengića'' Ivana Mažuranića. Unutar poeme posebno mjesto zauzima ''Pjesma Hrvata'', osmeračka budnica danas najpoznatija po svom početnom stihu "Prosto zrakom ptica leti". Uglazbio ju je [[Vatroslav Lisinski]] i bila je iznimno popularna u razdoblju ilirizma.<ref name="proleksis" />

Pri pisanju ''Grobničkog polja'' koristio je sljedeće izvore:
* [[Ivan Tomašić]], ''Ljetopis'', napisan [[1582.]] godine.
* [[Antun Vramec]], ''Hrvatska kronika'', napisana [[1588.]] godine.
* [[Pavao Ritter Vitezović]], ''Kronika aliti spomen vsega svita vikov'', napisana [[1696.]] godine.
* [[Andrija Kačić Miošić]], ''Korabljica'', napisana [[1760.]] godine.

=== Teuta ===
U svojoj najpoznatijoj drami ''Teuta'' (1844.), zagovara ideju o ilirskom podrijetlu južnih Slavena. Teuta je drama o ilirskoj kraljici i tragičnoj neslozi u njezinoj zemlji zbog koje je propala i njezina država i sloboda naroda.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/knjigeMHdramatickapokusenja Matica hrvatska: Knjige], preuzeto 21. prosinca 2011.</ref>

== Kazališna kritika ==
Dimitrija Demeter napisao je prvu hrvatsku kazališnu kritiku. Njegova kazališna kritika o prvoj profesionalnoj predstavi na hrvatskome jeziku ([[Ivan Kukuljević Sakcinski]] ''Juran i Sofija'') objavljena je u ''[[Danica (časopis)|Danici ilirskoj]]'', [[13. lipnja]] [[1840.]] godine.<ref name="HDKKT">[https://www.hdkkt.hr/demetrova-nagrada O Demetrovoj nagradi za životno djelo HDKKT], Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, hdkkt.hr, pristupljeno 29. rujna 2020.</ref>

== Djela ==
* ''Dissertatio inauguralis Medica de Meningitide, quam publicae disquisitioni submittit Demetrius Demetter Croata Zagrabiensis'', Patavii, 1836.<ref name="hbl"/>
* ''Dramatička pokušenja'', I, Zagreb, 1838., II Beč, 1844.
* ''Grobničko polje'', Kolo, I, Zagreb, 1842.
* ''Ljubav i zloba: izvorna opera u dva čina / u muziku stavio Vatroslav Lisinski'', Zagreb, 1845.
* ''Otac i sin. Crta iz petnajstog vieka'', Zagreb, 1882.
* ''Teuta: tragedija u pet čina ; Grobničko polje: pjesan / Dimitrija Demeter ; uvodom popratili Vlad. Mažuranić i Fr. Marković'', Zagreb, 1891.
* ''Porin: opera V. Lisinskoga / rieči od Dimitrije Demetra'', Zagreb, 1897.
* ''Teuta'', Zagreb 1919.
* ''Porin: junačka opera u 5 činova / spjevao Dimitrije Demeter ; preradio Mirko Polić'', Osijek, 1921.
* ''I. Mažuranić, M. Mažuranić, D. Demeter: Djela'', Zagreb, 1958.
* ''Grčke lirske pjesme D. Demetra'', Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 28, Zagreb, 1962.
* ''Članci, Grobničko polje, Teuta'', [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 31, Zagreb, 1968.
* ''Dimitrija Demetra Grobničko polje'', (kritičko izd. priredio M. Živančević), Zagreb 1973.
* ''Izabrana djela / Dimitrija Demeter'', (priredio Nikola Batušić, prijevod pjesama s novogrčkog Šime Jurić), Zagreb, 1997.
* ''Izbor iz djela / Dimitrija Demeter'', (priredila Helena Peričić), Vinkovci, 1999.

== Spomen ==
* Godine [[1906.]] utemeljena je ''[[Demetrova nagrada]]''.
* Godine [[2012.]] utemeljena je ''[[Demetrova nagrada za životno djelo]]''.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=info&id=19401 ''Teuta: tragedija u pet čina'' ; ''Grobničko polje: pjesan''], elektroničko izd. izvornika objavljenog 1891., digitalnezbirke.kgz.hr

{{Romantistički književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Demeter, Dimitrija}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Dimitrija Demeter - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica