WikiSysop: bnz

2022-04-13T01:16:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:16, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dimni plin'''-->~~[[Datoteka:Plomin2.JPG\|mini\|300px\|desno\|[[Termoelektrana Plomin]].]]		[[Datoteka:Plomin2.JPG\|mini\|300px\|desno\|[[Termoelektrana Plomin]].]]
	[[Datoteka:Generator pare 2.png\|300px\|mini\|desno\|Glavni dijelovi [[generator pare\|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao gorivo.]]		[[Datoteka:Generator pare 2.png\|300px\|mini\|desno\|Glavni dijelovi [[generator pare\|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao gorivo.]]
	[[Datoteka:Carbon sequestration-2009-10-07.hr.png\|mini\|300px\|desno\|Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen.]]		[[Datoteka:Carbon sequestration-2009-10-07.hr.png\|mini\|300px\|desno\|Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T13:16:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Plomin2.JPG|mini|300px|desno|[[Termoelektrana Plomin]].]]
[[Datoteka:Generator pare 2.png|300px|mini|desno|Glavni dijelovi [[generator pare|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao gorivo.]]
[[Datoteka:Carbon sequestration-2009-10-07.hr.png|mini|300px|desno|Shematski prikaz hvatanja ugljikovog dioksida iz termoelektrane na ugljen.]]
[[Datoteka:cntrcrtspraytow.jpg|mini|desno|300px|[[Ispirač plinova |Protustrujno mokro otprašivanje]] s raspršivanjem.]]

'''Dimni plin''' je [[plin]] nastao kao proizvod [[gorenje|izgaranja]] u [[peć]]i, [[generator pare|generatoru pare]] ([[termoelektrana]]), [[Kotao|kotlu]] ili bilo kojem [[Ložište (kotao)|ložištu]], a prestavlja smjesu plinova nastalih [[oksidacija|oksidacijom]] gorivih sastojaka u [[goriva|gorivu]], te [[dušik]]a i viška [[kisik]]a koji ne sudjeluju u toj [[Kemijska reakcija|kemijskoj reakciji]]. Pritom se ukupni [[obujam]] dimnog plina sastoji od suhog dimnog plina i [[Vlaga|vlage]], koja se dovodi samim gorivom ili nastaje izgaranjem sadržanog [[vodik]]a. Ako se zanemari sadržaj [[Pepeo|pepela]], koji je u većini [[Loživa ulja|loživih ulja]] zanemarivo malen, tada je masa produkata izgaranja, odnosno dimnog plina, jednaka zbroju mase goriva i [[zrak]]a, koji sudjeluju u postupku izgaranja. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_energetski_uredaji/01.%20Poglavlje,%20UVOD.pdf ] "Brodski generatori pare – uvod", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2013.</ref>

Fizikalno-kemijska svojstva dimnog plina, kao proizvoda izgaranja, prije svega ovise o vrsti (sastavu) goriva, o načinu izgaranja s obzirom na pretičak zraka i o njihovoj [[temperatura|temperaturi]]. Glavni sastojci dimnog plina su [[ugljikov dioksid]] CO2 koji nastaje potpunim izgaranjem [[ugljik]]a, [[vodena para]] H2O koja nastaje izgarajem vodika H i isparavanjem sadržane vlage u gorivu, [[sumporov dioksid]] SO2 koji nastaje izgaranjem [[sumpor]]a S, [[dušik]] N2 koji se sastoji od dušika sadržanog u gorivu i dušika iz zraka za izgaranje i [[kisik]] O2 koji je ostao neutrošen kao višak zraka za izgaranje.

== Gubici dimnog plina ==

=== Gubitak zbog osjetne topline izlaznog dimnog plina ===
Dimni plin pri izlasku iz generatora pare (ili bilo kojeg ložišta) ima uvijek veću temperaturu od temperature okoline, pa nastaje gubitak zbog neiskorištene osjetne [[toplina|topline]]. To je najveći gubitak koji nastaje u pogonu [[termoelektrana|termoelektrane]], a ovisi uglavnom o dvjema veličinama: temperaturi izlaznog dimnog plina i o koeficijentu pretička zraka za izgaranje. Što je viša izlazna temperatura dimnog plina, veći su izlazni gubici zbog njihove osjetne topline. Ujedno, što je veći pretičak zraka za izgaranje, veća je količina nastalog dimnog plina pa, prema tome, i ukupna toplina koju on iznosi u okolinu. Valja nastojati da se [[konstrukcija|konstrukcijskom]] izvedbom izlazna temperatura dimnih plinova što više snizi, a to se postiže ugradnjom naknadnih ogrjevnih površina ([[zagrijač vode]] i [[predgrijač zraka]]). Osim toga u pogonu treba da je pretičak zraka što manji, ali i dovoljan da se osiguraju uvjeti za potpuno izgaranje [[goriva]].

=== Gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja ===
Kemijski nepotpuno izgaranje obilježeno je sadržajem [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]] u dimnom plinu. Na prisustvo ugljikovog monoksida uglavnom utječu :
* sastav isparivih dijelova, a radi se uglavnom lakšim [[ugljikovodici|ugljikovodicima]]; potpunost izgaranja bit će veća ako je manje teških ugljikovodika,
* učinkovitost miješanja zraka za izgaranje s gorivom,
* opterećenje [[Ložište (kotao)|ložišta]]; što je opterećenje ložišta veće, raspoloživo vrijeme za stvaranje gorive smjese je manje, pa je i učinkovitost izgaranja manja, odnosno veća je mogućnost da se pojavi ugljikov monoksid u dimnom plinu.

=== Gubitak zbog pojave čađe ===
[[Čađa]] se pojavljuje uglavnom kod generatora pare s nižim radnim [[tlak]]om, jer su [[napojna voda]] i temperatura ogrjevnih površina niže, što pogoduje taloženju [[ugljik]]a u obliku čađe. Nastaje zbog dodira neizgorenih čestica ugljika s hladnim ogrjevnim površinama, i može biti od 0 do 1 %.

=== Ostali gubici ===
Njima pripada gubitak zbog letećeg [[koks]]a, gubitak zbog propadanja goriva kroz rešetku, gubitak zbog sadržaja izgorivih dijelova u [[troska|troski]], te gubitak osjetne topline ostatka iz ložišta. Ti gubici nastaju samo pri korištenju krutih goriva, a ovise uglavnom o vrsti goriva, načinu izgaranja i konstrukciji ložišta.

== Provjetravanje ==
Da bi se omogućilo stalno izgaranje, treba osigurati odvođenje dimnog plina iz ložišta (npr. [[generator pare]]), uz istovremeno dovođenje dovoljne količine zraka za izgaranje, što se jednim imenom naziva provjetravanje. Prema načinu kojim se ostvaruje strujanje dimnog plina i zraka, provjetravanje može biti prirodno ili umjetno.

Prirodno provjetravanje nastaje zbog djelovanja [[uzgon]]a, a kao posljedica razlike [[tlak]]a okolnog zraka i dimnog plina. Razlika tlaka koja nastaje zbog djelovanja uzgona izravno ovisi o visini [[dimnjak]]a i temperaturi izlaznog dimnog plina. Što je veća visina dimnjaka i temperatura izlaznog dimnog plina, veća je razlika tlaka, što omogućuje veće brzine strujanja dimnog plina i zraka, odnosno izgaranje veće količine goriva. Međutim, povećanjem visine dimnjaka rastu otpori strujanja dimnog plina, a istovremeno se zbog povećanja površine povećava hlađenje dimnog plina, što nepovoljno djeluje na učinkovitu razliku tlaka. Zbog toga se prirodnim provjetravanjem mogu postići samo ograničeni učinci, pa se zbog toga danas vrlo rijetko koristi, odnosno samo u pojedinim slučajevima kod pomoćnih generatora pare.

Umjetno provjetravanje ostvaruje se djelovanjem [[ventilator]]a. Ako postoji samo ventilator za zrak, takvo provjetranje je tlačno; ako je ugrađen samo ventilator za dimne plinove, tada se radi o isisnom provjetravanju; a ako je ugrađen ventilator za zrak i ventilator za dimni plin, takvo se provjetravanje naziva uravnoteženo ili kombinirano.

== Smanjenje štetnih sastojaka dimnog plina ==
U tehnike smanjenja štetnih sastojaka dimnog plina ubrajaju se izdvajanje i spremanje ugljikovog dioksida, ispiranje plinova (uključujući mokro otprašivanje), odsumporivanje, elektrostatsko odvajanje čestica i druge.

=== Izdvajanje i spremanje ugljikovog dioksida ===
{{Glavni|Izdvajanje i spremanje ugljikovog dioksida}}

Izdvajanje i spremanje ugljikovog dioksida ([[Engleski jezik|eng]]. '''Carbon capture and storage''' - '''CCS''') je [[tehnologija]] za smanjenje emisije CO2 u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] nastalog uporabom [[Fosilna goriva|fosilnih izvora energije]]. <ref>[http://www.globalccsinstitute.com/ccs/what-is-ccs] Global CCS Institute 2011-10-05</ref> Njome se ublažava utjecaj korištenja fosilnih goriva na [[globalno zatopljenje]]. <ref>[http://www.ipcc.ch/pdf/special-reports/srccs/srccs_summaryforpolicymakers.pdf] Special Report Carbon Dioxide Capture and Storage Summary for Policymakers,Intergovernmental Panel on Climate Change 2011-10-05</ref> [[Ugljikov dioksid]] (CO2) se izdvaja iz dimnih plinova koncentriranih izvora, kao što su [[termoelektrane]] na [[fosilna goriva]] i sprema tako da ne ulazi u atmosferu. Elektrane CCS-om mogu smanjiti emisiju CO2 80-90%. Takav oblik smanjenja emisije CO2 je relativno nov, prvi komercijalni primjer datira iz 2000. i nalazi se u Weyburnu. Izdvajanje i komprimiranje CO2 zahtijeva mnogo [[energije]] i time povećava potrošnju goriva, procijenjeno je da bi potrošnja termoelektrane na ugljen porasla za 25-40%, a time bi porasla i cijena proizvedene energije za 21-91% (ovo su procjene za elektrane koje su blizu mjesta na kojem će se spremati CO2, s povećanjem udaljenosti cijena bi dodatno rasla).

=== Ispiranje plinova ===
{{Glavni|Ispirač plinova}}

Ispirač plinova ili skruber je [[uređaj]] koji omogućuje prikupljanje krutih čestica uslijed dodira [[Onečišćavanje zraka|onečišćenog]] [[plin]]a s odgovarajućom [[Tekućine|kapljevinom]]. Najpoznatiji način ispiranja plinova je '''mokro otprašivanje''', a to je [[tehnologija|tehnološka]] operacija koja se zasniva na stvaranju vodene zavjese kroz koju prolazi onečišćeni plin ili stvaranje tankog sloja tekućine preko koje prolazi onečišćeni plin (obično [[voda]]). U oba slučaja čvrste čestice se vežu ("lijepe") za tekućinu, postaju veće i lakše ih je ukloniti, a plin odlazi prema odvodnom kanalu, odnosno izlazu. Pri raspršivanju nastaju kapi promjera od 0,1 do 1,0 [[metar|mm]].

Glavna primjena postupka ispiranja plinova je pri obradi otpadnog dimnog plina, a najčešće se uklanjaju plinoviti dijelovi dimnih plinova (vodikovi [[halidi]], [[sumporov dioksid]] SO2, [[amonijak]] NH3, [[sumporovodik]] H2S ili hlapljivi kemijski spojevi), ali se mogu ukloniti i krute čestice malih dimenzija. Ispirači plinova omogućavaju razdvajanje (separaciju) dimova, [[para]] i [[Suspenzija (kemija)|suspendiranih]] čestica iz otpadnih plinova pomoću neposrednog dodira otpadnog plina s odgovarajućim [[otapalo]]m. Nastali spojevi vrlo sitnih čestica i kapi otapala mogu se ukloniti iz struje plina pomoću [[tromost|inercijskih]] sila (npr. [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]]). Razlika u izvedbi ispirača plinova nastaje zbog različitog načina raspršivanja (dispergiranja) otapala. Uobičajena primjena je za uklanjanje [[kiselina|kiselih]] plinova i mirisa, ali je primjena ograničena na uklanjanje jako topljivih plinova. <ref> "Skrubiranje (pranje plinova i mokro otprašivanje)", www.fkit.unizg.hr, 2013.</ref>

=== Odsumporivanje dimnog plina ===
{{Glavni|Odsumporivanje dimnog plina }}

Postoji više načina odsumporivanja dimnog plina:
* mokri postupak,
* suhi postupak,
* postupak s alkalnim ispiranjem dimnog plina. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/Inzenjerstvo_zastite_okolisa/6.pdf] "Tehnike za smanjenje emisije štetnih sastojaka u atmosferu", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2013.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Parni strojevi i uređaji]]
[[Kategorija:Ekologija]]

Dimni plin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica