WikiSysop: bnz

2022-04-13T02:32:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 02:32, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dinosauri'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = Dinosauri		\| naziv = Dinosauri

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:36:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Dinosauri
| raspon_fosila = [[Trijas]] – [[Kreda (period)|Kreda]]
| status = {{StatusFosili}}
| slika = Dinosauria diversity.png
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Gmazovi|Sauropsida]]
| superordo = '''Dinosauria'''
| superordo_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], 1842
| razdioba_stupanj = redovi i podredovi
| razdioba = <div>
* '''[[Saurischia]]'''
** [[Sauropodomorpha]]
** [[Theropoda]]
* '''[[Ornithischia]]'''
** [[Thyreophora]]
** [[Ornithopoda]]
** [[Marginocephalia]]
</div>
}}
'''Dinosauri''' su prapovijesne [[životinje]] koje su nastale prije otprilike 230.000.000 godina, a izumrle prije oko 65.000.000 godina. Bili su najbrojnija životinjska skupina u [[mezozoik]]u, koji se dijeli na trijas, juru i kredu.
Riječ ''dinosauria'' dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]], a znači ''strašni gušter''. U vrijeme dinosaura klima je bila blaga i topla, a visokih [[planina]] je bilo manje nego danas.

Osim dinosaura, postojali su i morski (plesiosauri i ihtiosauri) te leteći gmazovi (pterosauri). Dinosauri su živjeli pretežno u prostranim plodnim [[ravnica]]ma kroz koje su tekle velike spore rijeke. Za vrijeme dinosaura nije postojala trava. ''Dinosauri'' su naseljavali nepregledne šume papratnjača.<ref>http://www.didyouknow.org/dinosaurs.htm</ref>

== Obilježja ==
[[Datoteka:Anchiornis Huxleyi Scale.svg|mini|lijevo|100px|Anhiornis, u odnosu na čovjeka]]
Dinosauri su, uz [[kit]]ove, najveće životinje koje su ikad postojale na Zemlji. [[Diplodok]], čija je podvrsta ''D. hallorum'' vjerojatno mogla doseći dužinu od 30 metara, se dugo smatrao najdužim dinosaurom. Njegovi kasnije otkriveni srodnici ''[[Supersaurus]]'', ''[[Patagotitan]]'', ''[[Giraffatitan]]'' a posebno ''[[Argentinosaurus]]'' pokazali su se još duži. [[Mamenchisaurus]] je, pretpostavlja se, imao najduži vrat (duljine čak 11 m).

Najmanji zasada otkriveni dinosauri su ''[[Parvicursor]] remotus'', dug 39 cm, te malo duži, no lakši ''[[Anchiornis]] huxleyi'', mase do 110 g.<ref>http://z13.invisionfree.com/Hell_Creek/ar/t456.htm</ref>

Najvećim mesoždernim dinosaurom (Theropoda) se dugo smatrao popularni [[tiranosaur]], duljine 12-14 metara, sa [[zub]]ima od kojih su neki dosezali i duljinu od 30 cm. Međutim, postoje dokazi da su neki teropodi mogli narasti još i više; ''[[Carcharodontosaurus]]'', ''[[Giganotosaurus]]'' te posebice ''[[Spinosaurus]]'', za koje se pretpostavlja da su lako mogli premostiti duljinu od 15 metara. Premda je tiranosaur prikazan kao nezaustavljivo čudovište, postoje indikacije da nije bio osobito brz (29 km / h). Unatoč nezavidnoj pokretljivosti, vjerojatno je bio uspješan lovac (binokularni vid). Postoje teorije da je ovaj dinosaur bio i [[strvinar]] (razvijen njuh).

== Prehrana ==
=== Biljožderi ===
Dinosauri biljožderi su imali tupe zube koji su bili prilagođeni teško probavljivoj biljnoj hrani. Imali su i veći [[probavni sustav]] od mesoždera. Neki [[biljožderi]] su, kao današnje ptice gutali stijene (gastroliti) koje bi im se zaglavila u želucu, da bi se lakše usitnila hrana. Neki dinosauri biljožderi su: [[iguanodon]], [[diplodok]], [[supersaur]], [[triceratops]], [[ultrasaur]], [[seismosaur]], [[brahiosaur]] i mnogi drugi.

=== Mesožderi ===
Dinosauri [[mesožderi]] su imali jako duge noge, dobar vid i osjetilo sluha kako bi mogli uloviti plijen. Također su imali jako oštre [[zub]]e kako bi ubili i rastrgali plijen. Neki mesožderi su bili [[kanibali]], jeli su pripadnike svoje vrste. Nekoliko fosila dinosaura pronađeno je sa fosilom neke životinje unutar tijela. Neki mesožderi su: [[kampsognatus]], [[tiranosaur]], [[alosaur]], [[albertosaur]] i mnogi drugi.
[[Datoteka:Dino Beach, Croatia.JPG|mini|desno|200px|Okamenjeni tragovi dinosaura na plaži u blizini [[Rovinj]]a.]]

=== Svežderi ===
Samo nekoliko nama poznatih dinosaura su [[svežderi]], kao ornithomimus i oviraptor koji su jeli biljke, jaja, [[kukci|kukce]]... Dosta biljoždera kad jede biljke slučajno proguta kukce ili neke druge male životinje.<ref>http://www.dinosaurtypes.org/food/dinosaur_food.html</ref>

== Razmnožavanje ==
Malo toga se zna o razmnožavanju dinosaura. Poznato je da su se dinosauri razmnožavali jako rano, čak sa osam godina. [[Jaja]] su bila okrugla i izdužena, slična jajima gmazova, ptica i primitivnih sisavaca. Najveće jaje dinosaura je ono hipselosaurovo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dinoruss.com/de_4/5a6d7fd.htm |accessdate=28. listopada 2007. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071028132030/http://www.dinoruss.com/de_4/5a6d7fd.htm |archivedate=28. listopada 2007. }}</ref> Pronađeno je u [[Francuska|Francuskoj]] [[1869.]] Bilo je dugo 30 cm, 25 cm široko, obujma 2 l i teško 7 kg. Neki znanstvenici su utvrdili da su ženke imale proširenu cijev koja je služila za polaganje jaja.

== Evolucija ==
[[Datoteka:Brachiosaurus NT new.jpg|mini|200px|''Brachiosaurus altithorax'']]
[[Datoteka:Eoraptor NT small.jpg|mini|desno|200px|''Eoraptor lunensis'']]
[[Datoteka:Archaeopteryx NT.jpg|mini|desno|200px|Rekonstrukcija ''arhaeopteriksa'', dokaz spoja dinosaura i ptica]]
Evolucija dinosaura počinje u [[trijas]]u, prije skoro 250 000 000 godina, kada se od primitivnih tekodonta počinje razvijati dinosaur i neke druge grupe arhosaurija. Najstariji poznati predstavnik dinosaura ili je ''[[Eoraptor lunensis]]'' - što znači jutarnji kradljivac. Pronađen je u [[Argentina|Argentini]] 1991. Pronašao ga je [[Paul Sereno]], paleontolog iz Chicaga. Njegova starost se procjenjuje na oko 235 000 000 godina. Od tog vremena dinosauri počinju naglu ekspanziju i zauzimaju sve dijelove tadašnjeg kopna. [[Harry Seeley]] je 1887. podijelio dinosaure na dvije velike grupe:
* Saurischia, sa [[zdjelica|zdjeličnim]] pojasom kao kod gmazova ([[preponska kost|pubis]] je uperen prema naprijed).
* Ornitischia, sa zdjeličnim pojasom kao kod ptica (pubis je okrenut unazad).<ref>http://dinosaurs.about.com/od/famouspaleontologists/p/harryseeley.htm</ref>

Obje skupine daju niz ogranaka koji zauzimaju sva kopnena staništa i potiskuju [[sisavci|sisavce]] iz mnogih ekoloških niša. Preci sisavaca su se pojavili, približno, kad i prvi dinosauri ali su evoluirali u male, pretpostavlja se noćne životinje koje su 170 000 000 godina živjele u "sjeni" dinosaura i drugih gmazova, sve dok dinosauri nisu [[izumiranje|izumrli]]. U razdoblju jure, a možda još i u trijasu, Saurischia daje ogranak iz koga nastaju prve ptice. Dalja adaptivna radijacija dinosaura trajalo je i tijekom razdoblja krede kada su bili na vrhuncu svog razvoja, a onda nestaju ostavljajući za sobom jedino ptice kao najprilagođeniju grupu Theropoda celurosaurija.

== Rasprostranjenost fosila==
Kad su se pojavili prvi dinosauri, vjerojatno je postojao superkontinent [[Pangea]] u čiji su sastav ulazili današnji [[kontinenti]]. Kad se Pangea počela raspadati na današnje kontinente, dinosauri su bili naseljeni na svim njezinim dijelovima.<ref>OXFORD enciklopedija za mlade, svezak 2</ref> Zato se njihovi fosili mogu naći na svim kontinentima, čak i na [[Antarktika|Antarktici]]. Fosili kopnenih dinosaura se teže nalaze, jer poslije smrti dinosaur je morao upasti u vodu da bi mu se tijelo fosiliziralo.

== Otkriće ==
[[Datoteka:9119 - Milano, Museo storia naturale - Scipionyx samniticus - Foto Giovanni Dall'Orto 22-Apr-2007.jpg|mini|desno|200px|Okamenjeni dinosaur]]
[[Datoteka:Muzeum Ziemi - jaja PL.JPG|mini|lijevo|200px|Jaja dinosaura]]
[[Robert Plot]], engleski prirodoslovac, otkrio je [[1667.]] prvu kost dinosaura. Tada su ljudi mislili da je svijet nepromjenljiv. Znanstvenici su smatrali da se radi o kosti nekoga [[slonovi|slona]] ili čak [[div]]a. 145 godina poslije, žena engleskog liječnika, Mantella, nalazi ogromne zube u hrpi kamenja. Mantell je skupio toliko fosila da je svoju kuću pretvorio u [[muzej]]. Vidjeli su te velike zube i nisu znali odrediti kome pripadaju. Njegovi pomagači, znanstvenici, zaključili su da se radi o velikim [[sisavci]]ma. Mantell je primijetio da ti ogromni [[zub]]i nalikuju zubima južnoameričkih [[leguani]]ma (Iguanidae). Pomislio je da su to zubi [[fosil]]nog [[gušteri|guštera]] kojeg je nazvao iguanodon, što znači "leguanov zub". Znanstvenici su mislili da je riječ o zubima nekog [[krokodil]]a ili [[nosorog]]a.

Konačno, [[1841.]] godine, veliki stručnjak [[Richard Owen]] prvi put potvrđuje da je riječ o davno nestalim [[gmazovi]]ma. Nazvao ih je '''dinosauri''' što na grčkom znači "strašni gušteri". Od tada su dinosauri popularni.
1861. u pješčanim stijenama [[Bavarska|Bavarske]] je pronađen fosil praptice nazvane Archaeopteryx što znači "staro krilo". Ptica je imala obilježja dinosaura, a živjela je prije oko 100 milijuna godina. Dosta ljudi vjeruje da je arheopteriks dokaz veze ptica i dinosaura.<ref>http://mapmf.pmfst.hr/~adolic/fosili.html</ref> Preko 100 kostura dinosaura Coelophzis iz donjeg trijasa nađeno je u Novom Meksiku. To je trenutno najveći broj dinosaura nađenih zajedno.

== Neotkrivene tajne ==
:''Glavni članak: [[Fiziologija dinosaura]]''
Mnogi misle da su dinosauri hladnokrvni gmazovi, ali postoje neke indikacije da su bili [[toplokrvnost|toplokrvni]], slični više pticama, nego gmazovima. Također se ne zna koje su boje bili, a neki znanstvenici smatraju da su bili zeleni i smeđi, kao današnji gmazovi.<ref>http://www.worsleyschool.net/science/files/dinoskin/dinosaurskin.html</ref> Znanstvenici ne mogu odrediti kojeg je spola fosil dinosaura ni kako su se glasali dinosauri.<ref>http://www.enchantedlearning.com/subjects/dinosaurs/</ref>
=== Izumiranje ===
Otkad su dinosauri otkriveni mnogi znanstvenici se pitaju zašto su [[Masovna izumiranja|dinosauri izumrli u Kredi]]. To još nije otkriveno, a postoje brojne teorije o njihovu izumiranju. Nestanak dinosaura, drugih krupnih mezozoičkih gmazova i 65% tadašnjeg živog svijeta, dovodi se u vezu sa padom ogromnog asteroida ([[krater Chicxulub]]) koji je prije 65 000 000 godina pao na poluotok [[Yucatan]] u Meksiku <ref>http://web.ukonline.co.uk/a.buckley/dino.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080702011721/http://web.ukonline.co.uk/a.buckley/dino.htm |date=2. srpnja 2008. }}.</ref> Starije teorije zagovarale su sporije izumiranje dinosaura npr. jer su se uzdigle visoke [[planine]] i došlo je do promjena u klimi kojima se nisu mogli prilagoditi. Zbunjujuća je činjenica da su preživjeli neki organizmi vrlo bliski dinosaurima, kao što su i njihovi primitivniji srodnici [[krokodili]] i evolucijski potomci ptice.

== Podjela ==
{| border="1" width=100% style="text-align:center;border-collapse: collapse;border:1px solid #111;"
| rowspan="9" |[[Saurischia]]
| colspan="4" |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Herrerasauridae]]
| align=center|[[Datoteka:Herrerasil.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Herrerasaurus]] [[Staurikosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="4" align=center|[[Theropoda]]
| colspan="3" |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Coelophysoidea]]
| align=center|[[Datoteka:Coelophysis_silhouette.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Coelophysis]] [[Liliensternus]] [[Dilophosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="3" align=center|[[Neotheropoda]]
| colspan="2" |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Ceratosauria]]
| align=center|[[Datoteka:Ceratosil.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Ceratosaurus]] [[Majungasaurus]] [[Carnotaurus]]''
|}
|-
| rowspan="2" align=center|[[Tetanurae]]
|
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Megalosauroidea]]
| align=center|[[Datoteka:Spinosaurus_silhouette.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Spinosaurus]] [[Suchomimus]] [[Torvosaurus]]''
|}
|-
|
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Avetheropoda]]
| align=center|[[Datoteka:Tyrannosaurus_silhouette.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Allosaurus]] [[Tyrannosaurus]] [[Velociraptor]]''
|}
|-
| rowspan="4" align=center|[[Sauropodomorpha]]
| colspan="3" |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Prosauropoda]]
| align=center|[[Datoteka:Massospondylus_silhouette.jpg|100px]]
| bgcolor="#eeeecc" align=center width=130| ''[[Anchisaurus]] [[Plateosaurus]] [[Massospondylus]]''
|}
|-
| rowspan="3" align=center|[[Sauropoda]]
| colspan="2" |
{| border="0" width=100%
| align=center|Bazalni pripadnici Sauropoda
| align=center|[[Datoteka:Basal_sauropod_silhouette.jpg|100px]]
| bgcolor="#eeeecc" align=center width=130| ''[[Mamenchisaurus]] [[Shunosaurus]] [[Omeiosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="2" align=center|[[Neosauropoda]]
|
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Diplodocoidea]]
| align=center|[[Datoteka:Diplosil.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" align=center width=130|''[[Diplodocus]] [[Apatosaurus]] [[Amargasaurus]]''
|}
|-
|
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Macronaria]]
| align=center|[[Datoteka:Brachiosaurus_silhouette.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" align=center width=130|''[[Brachiosaurus]] [[Camarasaurus]] [[Ampelosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="8" | [[Ornithischia]]
| colspan="4" |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Heterodontosauridae]]
| align=center|[[Datoteka:Heterodontosaurus_silhouette.jpg|50px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Heterodontosaurus]] [[Abrictosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="7" align=center|[[Genasauria]]
| rowspan="3" align=center| [[Thyreophora]]
| colspan="2" |
{| border="0" width=100%
| align=center|Bazalni pripadnici Thyreophora
| align=center|[[Datoteka:Scelidosaurus_silhouette.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Scelidosaurus]] [[Scutellosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="2" align=center|[[Eurypoda]]
| align=right |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Stegosauria]]
| align=center|[[Datoteka:Stegosaurus_silhouette.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Stegosaurus]] [[Kentrosaurus]] [[Huayangosaurus]]''
|}
|-
| align=right |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Ankylosauria]]
| align=center|[[Datoteka:Ankylosaurus_silhouette01.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Euoplocephalus]] [[Edmontonia]] [[Ankylosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="4" align=center|[[Cerapoda]]
| rowspan="2" align=center| [[Marginocephalia]]
| align=right |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Pachycephalosauria]]
| align=center|[[Datoteka:Pachycephalosauria_silhouette.png|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Prenocephale]] [[Pachycephalosaurus]] [[Stegoceras]]''
|}
|-
| align=right |
{| border="0" width=100%
| align=center|[[Ceratopsia]]
| align=center|[[Datoteka:Protoceratops_silhouette.jpg|100px]]
| align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Triceratops]] [[Protoceratops]] [[Torosaurus]]''
|}
|-
| rowspan="2" align=center| [[Ornithopoda]]
| align=right |
{| border="0" width=100%
|align=center|Bazalni pripadnici Ornithopoda
|align=center|[[Datoteka:Hypsilophodon_silhouette.jpg|70px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Hypsilophodon]] [[Agilisaurus]] [[Leaellynasaura|Leællynasaura]]''
|}
|-
| align=right |
{| border="0" width=100%
|align=center|[[Iguanodontia]]
|align=center|[[Datoteka:Parasaurolophus_silhouette.jpg|100px]]
|align=center bgcolor="#eeeecc" width=130|''[[Iguanodon]] [[Edmontosaurus]] [[Parasaurolophus]]''
|}
|}

== U popularnoj kulturi ==
[[Datoteka:Jurassic Park poster.jpg|mini|lijevo|200px|''Jurski park'']]
Do 1960-ih godina dinosauri su prikazivani kao veliki gmazovi koji usamljeno hodaju po [[močvara|močvari]] i vuku svoje duge repove. Zatim se došlo do teorija da su sličniji pticama nego gmazovima. U animiranim filmovima dinosauri se najčešće dijele na ''dobre'' i ''zle'', koji se međusobno bore. Kao dobri su prikazani biljožderi - diplodok i srodnici, [[triceratops]], [[stegosaur]], [[parasaurolopus]] i sl. Zli su tiranosaur, [[alosaur]] i srodnici.

Sama pojava dinosaura mesoždera (poput tiranosaura) izaziva veliki [[strah]], pa se dobiva savršen lik za horor film. To je iskorišteno u filmu ''[[Jurski park]]'', gdje oživljeni tiranosaur dospjeva na slobodu i ljude gleda kao hranu.
Dinosauri se također pojavljuju u filmu iz [[2009.]] [[Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze]], gdje se već postojećim likovima pridružuju dinosauri.

== Vanjske poveznice ==
*[http://us.imdb.com/find?s=all&q=dinosaurs Popis filmova u kojima se pojavljuju dinosauri]

== Izvori ==
{{commons}}
{{wikivrste|Dinosauria}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Gmazovi]]
[[Kategorija:Dinosauri| ]]

Dinosauri - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica