WikiSysop: bnz

2022-04-13T02:55:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 02:55, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Diopsid'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = Diopsid		\| ime = Diopsid
	\| kategorija = Mineral		\| kategorija = Mineral

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T06:20:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Diopsid
| kategorija = Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Diopside Aoste.jpg
| slika_velicina = 250px
| naslov =
| formula = <tt>CaMg[Si2O6]</tt>
| molarna_masa =
| boja = bijela, siva, zelenkastosiva
| habitus = kratkoprizmatičan
| sustav = monoklinski, k.r. 2/''m''
| sraslaci = dvojci, a i polisintetički po {100}
| kalavost = dobra po {110}
| lom =
| zilavost =
| tvrdoca = 5 - 6
| sjaj = staklast
| polish =
| indeks_loma = ''Np'' = 1,665 – 1,732; ''Ng'' = 1,692 – 1,757
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 3,3 - 3,5
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost = proziran do poluproziran
| drugo =
| reference =
}}

'''Diopsid''' je mineral iz grupe monoklinskih [[pirokseni|piroksena]], s kemijskom formulom <tt>MgCa[Si2O6]</tt>. Zajedno s [[augit]]om i [[hedenbergit]]om (<tt>FeCa[Si2O6]</tt>) tvori kompletnu seriju čvrstih otopina, a djelomičnu seriju tvori s [[ortopiroksen]]om i ''pigeonit''om. Tvori tipične sivozelene prizmatične kristale u [[monoklinski kristalni sustav|monoklinskom]] sustavu. Ima dva sustava kalavosti pod kutevima od 87°i 93°, tipične za piroksensku seriju. Tvrdoća mu iznosi 5-6, a gustoća 3.3 - 3.5. Transparentan je ili polutransparentan s indeksom loma nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728. Optički kut je 58° do 63°.

Diopsidi koji se mogu koristiti kao dragulju mogu se naći u dva oblika: crni diopsid i krom-diopsid (koji u sebi sadrži [[krom]] koji mu daje žarko zelenu boju). Krom-diopsid je relativno mekan (tvrdoća 5.5-6.5) i lako ga je zagrebati. ([[Mohsova skala tvrdoće]] ne pokazuje ni rasteznu čvrstoću, ni otpor na lomove.)

== Ležišta i nalazišta ==

Diopsid se može naći u ultramafitnim [[magmatske stijene|magmatskim]] stijenama ([[kimberliti]] i [[peridotiti]]), a diopsidom bogat augit čest je u mafitnim stijenama, kao što su [[olivin]]ski [[bazalt]]i te neutralnim poput [[andezit]]a. Diopsida također ima u različitim [[metamorfne stijene|metamorfnim]] stijenama, kao što su [[metamorfoza (geologija)|metamorfozirani]] [[skarn]]ovi, razvijeni iz [[dolomit]]a bogatih [[silicij]]em. Važan je mineral [[Zemlja|Zemljina]] plašta, a čest je u peridototnim [[ksenoliti]]ma unutar kimberlita i alkalijskih bazalta. Ima ga u [[željezo]]m bogatim [[meteoriti]]ma.

Dolazi uz minerale kao što su neki [[granati]], [[fluorit]], [[dolomit]], [[klorit]], [[vezuvijan]], [[flogopit]], [[aktinolit]], [[olivin]], [[kalcit]].

Krom-diopsid (<tt>(Ca,Na,Mg,Fe,Cr)2[(Si,Al)2O6]</tt>) čest je sastojak peridotitnih ksenolita, a raspršena zrna pronađena su u kimberlitnim žilama, i kao takva su dobar indikator za [[dijamant]]e.

Poznata nalazišta diosida su u [[Kanada|Kanadi]], [[JAR]]-u, [[Rusija|Rusiji]] te na mnogim drugim lokacijama u svijetu.

== Postanak i izmjene ==
Pri relativno visokim [[temperatura]]ma, postoji praznina u serijskom nizu između diopsida i pigeonita, a pri nižim temperaurama, između diopsida i ortopiroksena. Odnos kalcij/(kalcij+magnezij+željezo) u diopsidu koji je nastao uz jedan od ova druga dva prioksena djelomično je osjetljiv na temperature iznad 900 °C, pa je struktura diopsida iz peridotitnih ksenolita važna u rekonstrukciji temperatura iz Zemljina plašta.

Ovi pirokseni mogu prijeći u [[amfiboli|amfibole]]. Procesom ''uralitizacije'', koji počinje najprije na rubovima, ako na njega djeluju hidroterme, diopsid (i hedenbergit) prelazi u [[kloriti|klorite]] i [[serpentini|serpentine]], a uz njih se mogu razviti i drugi minerali (npr. [[epidot]]). Takvu pojavu nazivamo ''retrogradna metamorfoza''.

== Porijeklo imena ==

Diopsid je prvi put opisan oko [[1800.]] godine, a ime mu dolazi od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''{{polytonic|δίς}}'' (''dís''), ''dva puta'', ''dvostruko'' te ''{{polytonic|ὄψις}}'', (''ópsis''), ''gledanje'', ''opažanje'', ''pogled'', ''pojavnost'' u skladu s dva načina orijentacije njegove vertikalne prizme.

Plavi varijetet diosida nazivamo ''violan''.

== Vidi još:==
* [[Pirokseni]]
* [[Augit]]
* [[Hedenbergit]]

== Vanjske poveznice ==

* Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, ''Manual of Mineralogy'', 20th ed., Wiley, pp 403–404, {{ISBN|0-471-80580-7}} {{eng oznaka}}
* [http://www.mindat.org/min-1294.html Diopsid - Mindat.org] {{eng oznaka}}
* [http://www.mindat.org/min-1033.html Chromian diopside - Mindat.org - nalazišta] {{eng oznaka}}
* [http://www.webmineral.com/data/Diopside.shtml Webmineral] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20081222193305/http://mineral.galleries.com/minerals/silicate/diopside/diopside.htm Mineral galleries] {{eng oznaka}}
* ''Handbook of Mineralogy'', Mineral Data Publishing, 2001, [http://www.minsocam.org/msa/Handbook/Diopside.PDF Diopside PDF] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Minerali]]

Diopsid - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica