WikiSysop: bnz

2022-04-13T23:47:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:47, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobro'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	'''Dobro''' je najveća [[moralna vrijednost]]. To je ljudska osobina koja odgovara biti [[čovjek]]a. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, [[ljubav]] i [[dostojanstvo]] osobe.		'''Dobro''' je najveća [[moralna vrijednost]]. To je ljudska osobina koja odgovara biti [[čovjek]]a. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, [[ljubav]] i [[dostojanstvo]] osobe.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T05:25:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
'''Dobro''' je najveća [[moralna vrijednost]]. To je ljudska osobina koja odgovara biti [[čovjek]]a. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, [[ljubav]] i [[dostojanstvo]] osobe.

Razlikujemo dobro u sebi i korisno dobro. Dobro u sebi ne zavisi od drugog bića, nema vanjsku svrhu, nema za cilj neku korist ili interes. To je čisto dobro. Kada govorimo o dobru u sebi, mislimo na vrijednost, vrlinu, ono čemu se teži, ideal dobra. Korisno dobro ima za svrhu neku korist, neki interes. Sva pojedinačna dobra teže da se približe najvišem dobru, i zbog toga je moguće stupnjevito mjerenje dobra, hijerarhija dobra (dobar-bolji-najbolji).

Dobro je tumačeno i sa [[Filozofija|filozofskog]] i sa [[religija|religijskog]] aspekta. U [[Kršćanstvo|kršćanskoj]], [[judaizam|židovskoj]] i [[islam]]skoj [[religija|religiji]] najviše je dobro [[Bog]]. Sve velike religije poručuju dobra djela kao put do vrhunskog dobra. U svakoj monoteističkoj religiji nalazimo pravila, upute za ponašanje. Religija smatra da suštinu dobrog čovjeka čini ljubav prema Bogu i prema čovjeku. Dobro je jedan od centralnih etičkih, to jest, filozofskih pojmova. S tim u vezi je i dobro djelovanje koje nas približava vrhunskom dobru. Mnogi filozofi su se bavili pitanjem vrline i dobra. [[Sokrat]] je smatrao da se vrlina može naučiti, odnosno da je ona znanje. Tvrdio je da čovjek mora znati što je dobro (ideja dobra), da bi isto i činio. I [[Platon]] vidi dobro kao vrhovnu ideju prema kojoj svi teže. Prema njemu za dobru [[Država|državu]] potrebne su četiri vrline: [[mudrost]], [[pravednost]], [[hrabrost]] i umjerenost. [[Aristotel]] ne govori o općoj ideji dobra nego o pojedinačnom dobru čovjeka. Za njega je najveća vrlina sredina između dviju krajnosti (zlatna sredina).

U [[Etika|etici]] je poznato hedonističko i utilitarističko shvaćanje dobra. [[Hedonizam]] ističe ugodu, osjećaj zadovoljstva, kao najveće dobro. Smatra da taj osjećaj upravlja našim životom i da sve što mislimo i činimo je usmjereno prema osjećaju ugode. J. S. Mill, predstavnik utilitarističkog shvaćanja, dobra smatra da nije važna količina ugode, nego kvaliteta, zbog toga je krajnji cilj korist (lat. utilis = koristan). Ovo gledište smatra da svako djelo procjenjujemo prema posljedicama, štetnosti i korisnosti, jer to dovodi do sreće pojedinca, a time i do sreće cijele zajednice. Ovakvo mišljenje izaziva dilemu: kada i koliko individualne koristi mogu biti i koristi društva?

[[Kategorija:Etički pojmovi]]

Dobro - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica