<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dr%C5%BEava_%28Platon%29</id>
	<title>Država (Platon) - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dr%C5%BEava_%28Platon%29"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Dr%C5%BEava_(Platon)&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-23T22:44:30Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Dr%C5%BEava_(Platon)&amp;diff=6366&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Dr%C5%BEava_(Platon)&amp;diff=6366&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-12T03:04:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Država (Platon)'''--&amp;gt;'''Država''' je ime [[Platon|Platonove]] knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji ''dobrog grada'' (u Platonovo vrijeme [[Grčka]] država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim '''[[polis]]ima''').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Platonova idealna država ==&lt;br /&gt;
Po misliteljima stare Grčke, čovjek je društveno i političko biće ('''zoon politikon''') - kako ga je [[Aristotel]] definirao. Svatko je obvezan sudjelovati u političkome životu svoga grada. Državna vlast se u ono vrijeme definirala kao '''javna vlast''' u ''polisima'' u kojoj su sudjelovali svi slobodni građani. Vlast je u ono vrijeme imala i aparat prisile kojim je štitila pravni poredak. Vlast je bila ograničena ustavom. Za razliku od javne vlasti postojala je i tzv. '''vlast u domaćinstvu''' odn. ''oikos''. Ovdje vlast ima ''pater familias'', te postoje odnosi muškarac-žena, otac-dijete i '''gospodar-rob'''. Naime, u prva dva odnosa ''pater familias'' vlada nad djetetom i ženom zbog njihove dobrobiti. Robom vlada radi dobrobiti domaćinstva tzv. ekonomije domaćinstva, njime vlada despotski - što znači da rob nema ni socijalne, ni ekonomske, ni političke slobode, odn. on je usko vezan za svojeg gospodara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
On u svojoj knjizi opisuje '''idealnu''' državu, inače je bio iz aristokratske obitelji, no zbog sukoba s dotadašnjom vlasti prestaje se baviti politikom, nego je bio samo zaokupljen teorijom države, ali ne i političke zbilje. Živi u vrijeme [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] (431. - 404. pr. Kr.), te kasnije za vrijeme oligarhije, [[Vladavina Tridesetorice|vladavine Tridesetorice]] (404. pr. Kr.), među kojima su neki bili i Platonovi rođaci. Nakon toga dolazi do povrata demokracije u Ateni, te je smaknut njegov učitelj [[Sokrat]] jer je &amp;quot;kvario mlađež&amp;quot; odn. jer je bio optužen da je surađio sa Tridesetoricom. Platon se povlači iz politike svojoj poznatom izrekom: &amp;quot;Treba se baviti politikom samo dok ti život ne postane u opasnosti.&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelj njegove ideje o idealnoj državi jest ideja '''pravednosti'''. To je nešto sličnoj [[legitimnost]]i u današnje vrijeme, no zapravo je riječ o pravednoj raspodijeli rada prema sposobnostima svakoga čovjeka. Na to su se ugledali i marksistički filozofi kao [[Karl Marx]] ili [[Friedrich Engels]]. Tako svatko treba raditi ono za što je sposoban. Tako postoje dijelovi države, kao i kod čovjeka dijelovi tijela: '''glava (umni dio)''', '''prsa (voljni dio)''' i trbuh (požudni dio), što je Platon rasporedio prema dolje navedenim klasama. Tako bi umni dio čovjeka trebao voditi ostala dva, tako je isto i u državi, gdje će umni dio države voditi ostala dva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
On je podijelio ljude prema klasama (ali ne [[kaste|kastama]], te klase označavaju sposobnosti za koje su određeni ljudi sposobni. Tako postoje tri klase:&lt;br /&gt;
* '''proizvoditelji ili zanatlije (požudni dio)'''&lt;br /&gt;
* '''ratnici ili čuvari (voljni dio)'''&lt;br /&gt;
* '''vladari ili filozofi (umni dio)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako bi '''proizvoditelji''', da bi država bila pravedna, trebali imati osobinu '''umjerenosti'''. Oni proizvode i pružaju obrtničke usluge ostalima, s tim da je njima život dosta lagan i smiren, jer za razliku od čuvara, ne moraju se izlagati opasnosti, i mogu imati obitelj i živjeti ugodno. Jedina im je mana '''gramzljivost''' tj. ako postanu pohlepni, te si žele priuštiti više dobara i novca nego im je potrebno. &amp;lt;br /&amp;gt;&lt;br /&gt;
Ratnike ili čuvare ''polisa'' trebala bi krasiti vrlina '''hrabrosti'''. Oni se odriču ugodnoga života da bi drugi mogli uživati u sigurnosti i miru, odn. u idealima prava slobodi i pravednosti. Njihova mana je '''častoljublje''' koje se može očitati kao vladavina timokracije što svakako nije dobro. &amp;lt;br /&amp;gt;&lt;br /&gt;
Na kraju '''vladari''' za koje Platon smatra da moraju biti '''mudri''', te misli da vladati trebaju samo najjmudriji i najbolji odn. '''filozofi''' i to još iz aristokratskih krugova. Znači najpoželjniji oblik vladavine bila bi '''aristokracija'''. Oni ne bi trebali imati nikakve mane ili poroke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background:silver; color:black&amp;quot;&lt;br /&gt;
! POROCI            &lt;br /&gt;
! KLASA              &lt;br /&gt;
! VRLINE            &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|gramzljivost         &lt;br /&gt;
|'''proizvoditelji'''      &lt;br /&gt;
|umjerenost&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|                    &lt;br /&gt;
|(požudni dio)&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|častoljublje         &lt;br /&gt;
|'''čuvari'''              &lt;br /&gt;
|hrabrost&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|(voljni dio)&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|nemaju porok&lt;br /&gt;
|'''filozofi'''&lt;br /&gt;
|mudrost&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|(umni dio)&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, država kakvu Platon zamišlja je idealna država, bez mana, i jednostavno je neostvariva. [[Karl Popper]] kaže da je Platon začetnik '''totalitarne''' države, jer je sve podređeno državnoj vlasti, pa čak i odgoj djece.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Filozofska djela]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Politika stare Grčke]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>