WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:15:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir njemački grad
|ime = Dresden
|izvorno ime =
|slika = Dresden Garnisonkirche gp.jpg
|slika grba = Dresden_Stadtwappen.svg
|slika karte =
|geslo =
|pokrajina = [[Datoteka:Flag of Saxony.svg|19px|border|Zastava Saske]] [[Saska (pokrajina)|Saska]]
|upravno područje =
|okrug =
|stanovništvo = 548.800
|godina popisa = 2015.
|izvor popisa =
|gustoća stanovništva = 1671,6
|površina = 328,31
|visina = 113
|širina-stupnjevi = 51
|širina-minute = 03
|širina-oznaka = N
|dužina-stupnjevi = 13
|dužina-minute = 44
|dužina-oznaka = E
|iso-regija = DE-SN
|poštanski broj = 01001-01462
|pozivni broj = 0351
|registarska oznaka = <tt>DD</tt>
|gradonačelnik = Dirk Hilbert ([[Slobodna demokratska stranka (Njemačka)|FDP]])
|stranica = [http://www.dresden.de/ dresden.de]
}}

'''Dresden''' ([[Lužičkosrpski jezik|lužičkosrpski]]: ''Drježdźany'',<ref>izvedenica od starolužičkosrpskog ''Drežďany'' za stanovnike močvara, odnosno bjelogoričnih šuma na močvarnim riječnim obalama</ref> [[Češki jezik|češki]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i općeslavenski naziv: ''Drážďany''/''Dražđane'', [[Poljski jezik|poljski]]: ''Dresno'') glavni je i najveći grad [[njemačke savezne pokrajine]] [[Saska (pokrajina)|Saske]]. Smješten je u dolini rijeke [[Laba|Labe]]. S više od pola milijuna stanovnika, odnosno gotovo 1,2 milijuna računajući cjelokupnu [[aglomeracija|gradsku aglomeraciju]], Dresden je jedno od glavnih gradskih središta na istoku [[Njemačka|Njemačke]].

Od [[Reunifikacija Njemačke|ponovnog njemačkog ujedinjenja]] Dresden je značajno kulturno, gospodarsko i političko središte istočnoga dijela Njemačke. Osim toga, on je i sastavni dio [[metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] [[Saski trokut]] (Dresden - [[Leipzig]] - [[Chemnitz]]), koje ima više od 3,2 milijuna stanovnika.

==Povijest==
Prva naselja na prostoru grada datiraju iz [[neolitik]]a (7500. g. pr. Kr). U [[12. stoljeće|12. st.]] su [[Slaveni]] osnovali grad Drežďany, koji je ubrzo postao najveći grad u okolici, najviše zahvaljujući razvoju rudarstva na [[Rudna gora|Rudnoj gori]] u okolici grada. U grad se većinom naseljavalo njemačko stanovništvo. Od [[1206.]] privremeno je sjedište grofa, a od [[1270.]] glavni grad Markgrofovije Meissen i naziva se ''Civitas Dresdene''. Od [[1485.]] u gradu je stolovao vojvoda Saske koji je od [[1547.]] bio [[izborni knezovi|izborni knez]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] (imao je pravo birati cara).

Za Fridrika Augusta, kneza Saske i kralja Poljsko-litvanske unije (August II. Jaki), početkom [[18. stoljeće|18. st.]] u gradu se naročito razvija umjetnost. Knez je dovodio umjetnike iz cijele Europe te je grad nazvan ''[[Firenca|Firencom]] na Labi''.<ref>[http://www.coastlinevideo.com/Documentaries/dresden1.html DRESDEN, East Germany: The Rebuilding of a City]</ref>
U Dresdenu je [[Friedrich Schiller]] napisao tekst [[Oda radosti|Ode radosti]].

Grad je pretrpio značajna oštećenja u Sedmogodišnjem ratu 1756.-1763. Za vrijeme [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] ratova Dresden je bio baza francuske vojske i u blizini grada vodila se jedna od bitaka.

Godine [[1806.]] Dresden postaje glavni grad samostalne Kraljevine Saske, koja je od [[1871.]] dio [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjene Njemačke]]. Dresden je bio jedan od glavnih centara Njemačke revolucije 1848./1849. (svibanjski ustanak u kojem je oštećen centar grada). U to se vrijeme grad brzo industrijalizira, zbog čega se naglo povećava broj stanovnika.

[[Datoteka:Dresda Semperoper.jpg|lijevo|220px|mini|Semperoper]]
Dresden je doživio svoje najgore razdoblje u povijesti tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svj. rata]], kada je bio [[Bombardiranje Dresdena|najbombardiraniji]] grad u Europi. Britanske i američke zračne snage su između [[13. veljače|13.]] i [[15. veljače]] [[1945.]] provele [[Bombardiranje_Dresdena|masovno bombardiranje]] u kojem je grad razoren do temelja. Prve su procjene govorile o 250.000 poginulih, ali se danas smatra da je brojka ipak mnogo manja.

Nakon rata je grad postao dio [[Demokratska Republika Njemačka|Demokratske Republike Njemačke]] i jedan od njezinih najvažnijih industrijskih centara. Grad se obnavlja u [[Real-socijalizam|real-socijalističkom]] stilu, ali su ipak vjerno rekonstruirani značajni kulturno-povijesni spomenici i veći dio grada je obnovljen prema predratnom izgledu. Ruševine iz rata u gradu su postojale sve do kraja 20. st.

Nakon reunifikacije Njemačke, Dresden dobiva nove poticaje za razvoj. Godine [[2002.]] pogodila ga je velika poplava rijeke [[Laba|Labe]] koja je bila 9 metara viša od normalne razine. Poplava je učinila velike štete.

==Zemljopis==

[[Datoteka:Dresden Frauenkirche Saint Mary october 2005.jpg|mini|220px|Frauenkirche]]
Dresden je smješten u istočnom dijelu Njemačke, oko 30 km sjeverno od granice s [[Češka|Češkom]]. Nalazi se na rijeci [[Laba|Labi]] (njem. ''Elbe'') u podnožju [[Rudna gora|Rudne gore]] (''Erzgebirge''). Jugozapadno od grada je gora [[Elbesandstein]]. Rijeka Laba kod Dresdena čini dolinu ([[Dresdensko proširenje doline Labe]]) čiji je kulturni krajolik od 2004. do 2009. bio na listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a (status ukinut zbog izgradnje novog mosta preko Labe). Klima je umjereno-kontinentalna.

Rudna gora je, kao što joj i ime govori, bogata [[rude|rudama]]. [[Rudarstvo]] (posebno [[ugljen]]a) temelj je razvoja industrije i gradova u prostoru Saske. Osim Dresdena, u blizini su industrijski centri [[Leipzig]] i [[Chemnitz]] (Saski industrijski trokut). Dresden je autocestama povezan s ostalim gradovima u Saskoj, kao i s [[Prag]]om u Češkoj.

==Znamenitosti==
Dresden je poznat kao grad umjetnosti i kulture. Mnogi su kulturni spomenici obnovljeni nakon 2. svj. rata. Najpoznatija je zgrada opere ''Semperoper''. Najpoznatija [[Protestantizam|protestantska]] crkva ''Frauenkirche'' obnovljena je tek [[2005.]] (obnova je počela [[1993.]] jer komunistička vlast nije brinula za obnovu sakralnih objekata uništenih u ratu). Značajna je i [[Katolicizam|katolička]] [[katedrala]] ''Hofkirche''. Sačuvan je dresdenski dvorac iz 15. st. koji je bio sjedište saskih vojvoda, knezova i kraljeva.

U gradu su djelovali brojni poznati umjetnici kao npr. [[Richard Wagner]], [[Ernst Ludwig Kirchner]], [[Otto Dix]], [[Oskar Kokoschka]], [[Richard Strauss]], [[Gottfried Semper]] i [[Gret Palucca]]. Danas nastaju moderne građevine koje grade poznati arhitekti [[Daniel Libeskind]] i [[Norman Foster]].

Značajna je nova Palača kulture, sagrađena u modernom stilu. Glavni je kolodvor također moderniziran. Zanimljiv je i plavi most preko Labe, građen krajem 19. st. i nazvan "Plavo čudo" (''Blaues Wunder''). U gradu postoji zlatni kip Augusta II. Jakog, kojeg su 1736. godine načinili François Coudray i Jean-Joseph Vinache.
[[Datoteka:TyDresden20050921i0636.jpg|lijevo|750px|thumb|Panorama grada]]

==Bilješke==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.dresden.de/ Službena stranica] {{de icon}} {{eng oznaka}}
* [http://www.dresden.info Dresden.info] {{eng oznaka}}
* [http://www.messe-dresden.de/ Dresdenski velesajam] {{de icon}} {{eng oznaka}} {{it icon}} {{es icon}} {{cz icon}} {{pl icon}}
* [http://www.loc.gov/exhibits/dres/dresphot.html Fotografije Dresdena] {{eng icon}}
* [http://www.destination360.com/europe/germany/dresden.php Destinations360.com] {{eng icon}}
* [http://www.coastlinevideo.com/Documentaries/dresden1.html Coastlinevideo] {{eng icon}}
* [http://hr.webcams.travel/webcam/1230028306-Weather-Frauenkirche-Dresden-Dresden Web kamere] {{eng icon}} {{hr icon}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Dresden
|commonscathr=Dresden
}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Dresden| ]]

Dresden - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica