https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Du%C5%A1a_svijetaDuša svijeta - Povijest promjena2026-09-24T00:02:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Du%C5%A1a_svijeta&diff=177959&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T12:50:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Duša svijeta'''-->'''Duša svijeta''' ([[grčki jezik|grč.]] ''ψυχή κόσμου'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Anima mundi''), u [[filozofija|filozofiji]], pojam za sveprožimajuću [[duh]]ovnu silu koja oživljava svijet.<br />
<br />
Postanak ove [[metafizika|metafizičke]] koncepcije potječe iz drevne mitološke [[kozmologija|kozmologije]], a preko [[Pitagora|pitagorizma]] dospio je do [[Platon]]a koji joj daje prvo sustavno tumačenje u "Timeju" predstavljajući je [[ontologija|ontološki]] i kao kozmološki princip koji oživljava svijet.<br />
<br />
U Platonovom dijalogu "[[Timej]]" svijet je shvaćen kao živi organizam kojeg je tvorac ([[demiurg]]) obdario dušom. Ona objašnjava sklad nebeskih kretanja, i model je za vraćanje harmonije dušama ljudi. Ideju duše svijeta su prihvatili stoici i Plotin, a kasnije i [[Giordano Bruno|Bruno]], [[Goethe]], [[Johann Gottfried Herder|Herder]] i [[Schelling]].<ref name="Philosophy, 2005">The Oxford Companion to Philosophy, ''Anima mundi'', ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 38 {{ISBN|0-19-926479-1}}</ref> U [[stoicizam|stoicizmu]], ona je božanski princip i kozmička inteligencija na kojoj sudjeluje i individualna ljudska [[duša]], dok je kod [[Plotin]]a i u [[novoplatonizam|novoplatonizmu]], duša svijeta treća hipostaza koja proizvodi život sviju stvari, uređuje ih i njima vlada. [[renesansa|Renesansni]] filozofi smatraju da je duša svijeta univerzalna i oživljujuća forma bića, unutarnji aktivni princip svega živog.<ref name="filozofija.org">[http://www.filozofija.org/rjecnik-filozofskih-pojmova/ Rječnik filozofskih pojmova, ''Duša svijeta'', Filozofija.org, ur. M. Borić, A. Jergovski]</ref><br />
<br />
[[Aristotel]] nije prihvatio ideju o duši svijeta i zamjenjuje je naukom o ''prvom nepokrenutom pokretaču''.<ref name="filozofija.org"/><br />
<br />
Duša svijeta je srodna [[Hegel]]ovom pojmu svjetskog duha (njem. ''Weltgeist'', engl. ''world spirit'').<ref name="Philosophy, 2005"/> Slični koncepti postoje i u učenjima [[Paracelsus]]a, [[Spinoza|Spinoze]] i [[Leibniz]]a, te u [[Istočnjačka filozofija|istočnjačkoj filozofiji]]. Američki esejist i pjesnik [[Ralph Waldo Emerson]] bavi se pitanjima ljudske i univerzalne duše u eseju "Nad-duša" ("The Over-Soul", 1841.), nastalom pod utjecajem hinduističke filozofije i zapadnog mišljenja.<br />
<br />
==Vidi još==<br />
*[[Idealizam]]<br />
*[[Panpsihizam]]<br />
*[[Hilozoizam]]<br />
<br />
== Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*{{hr icon}} [http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=125&Itemid=58 Rječnik filozofskih pojmova]<br />
*{{eng icon}} [https://plato.stanford.edu/archives/spr2014/entries/plato-timaeus/ Zeyl, Donald, "Plato's Timaeus", The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2014 Edition), Edward N. Zalta (ur.)]<br />
<br />
[[Kategorija:Duhovnost]]<br />
[[Kategorija:Filozofske teorije]]<br />
[[Kategorija:Hermetizam]]<br />
[[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]]<br />
[[Kategorija:Metafizički pojmovi]]<br />
[[Kategorija:Misticizam]]<br />
[[Kategorija:Novoplatonizam]]<br />
[[Kategorija:Povijest filozofije]]<br />
[[Kategorija:Stoicizam]]</div>WikiSysop