WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T11:43:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dukljanska crkva''' ([[latinski|lat.]] ''Dioclitana ecclesia''), '''Dukljanska nadbiskupija''' ([[latinski|lat.]] ''Dioecesis Docleensis'') ili '''Arhiepiskopija Dukljanske crkve''' (''Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae'') bila je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[nadbiskupija]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

Visoki status dobila je u razdoblju [[Dukljansko Kraljevstvo|Dukljanskoga Kraljevstva]].

== Sjedište ==
[[Arhiepiskopija|Arhiepiskopsko sjedište]] Dukljanske crkve bilo je u [[Bar (grad)|gradu Baru]].<ref>[http://books.google.me/books?id=ciHWn9L9kW4C&pg=PR37&dq=diocliensis&hl=en&sa=X&ei=FfxSUeHiJefi4QSZnYGICg&ved=0CEcQ6AEwBQ#v=onepage&q=diocliensis&f=false Jean Hardouin, ''Acta Conciliorum et Epistolae decretales ac Constitutiones summorum Pontificum'']</ref>

Znameniti ''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' započinje riječima (''[[crnogorski|citati na crnogorskom]]''):

{{citat2|Budući da ste me zamolili, voljena braćo u [[Krist|Hristu]] i poštovani svećenici svetog sjedišta [[arhiepiskopija|Arhiepiskopije]] '''Dukljanske crkve'''...}}<ref name="Ljetopis">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina'']</ref><ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_popa_dukljanina_na_latinskom.htm U latinskom izvorniku: "Rogatus a vobis dilectis in Christo fratribus, ac venerabilibus sacerdotibus sanctae sedis ''Archiepiscopatus'' Dioclitanae ecclesiae..."]</ref>

=== Titula poglavara Dukljanske crkve ===
Službena je titula poglavara Dukljanske crkve u [[pape|papskim]] [[bula|bulama]] glasila:

:::'''''Archiepiscopus diocliensis atque antibarensis ecclesiae''''' ([[1067.]] godine)

:::'''''[[Petar I., arhiepiskop dukljanski i nadbiskup barski|Petro]], Doclensis sedis arhiepiscopo''''' ([[1089.]] godine)

:::'''''sancte Dioclitane atque Antibarensis ecclesiae archiepiscopo''''' ([[1121.]] godine)

[[Arhiepiskop]], odnosno [[arhiepiskopija]], nominacija koja potječe iz razdoblja prije [[šizma|šizme]] i koja se u pravoslavnoj crkvi zadržala do danas, a u [[Katolička crkva|rimokatoličkoj crkvi]] stanovito vrijeme nakon šizme, u rangu je s nadbiskupijom, [[Arhidijeceza|arhidijecezom]] ili [[Metropolija|metropolijom]]. Specifična titula poglavara Dukljanske crkve splet je političkih, crkvenih i kulturnih odnosa koji su u i prije a i poslije [[11. stoljeće|11. st.]] vladali na teritoriju [[duklja|dukljanske države]].

== Kristijaniziranje dukljanskih Slavena ==
Na proputovanju za [[Rim]] [[Konstantin Ćiril|Ćiril]] je, prema ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]''<ref name="Ljetopis"/>, u [[kršćanstvo]] preveo slavenskog [[kralj]]a ''Svetopeleka''.

Uslijedilo je (''[[crnogorski|citati na crnogorskom jeziku]]'') "... veliko veselje i hrišćani, silazeći sa planina i skrivenih mjesta, đe su se bili raspršili, počeše hvaliti i blagosiljati ime Gospoda".<ref name ="Ljetopis"/>

Tada je, navodno, "Svetopelek odobrio hriršćanima koji se 'služahu [[latinski]]m jezikom' da se povrate u svoja mjesta i da obnove sela i [[grad]]ove, porušene od [[pagani|pagana]]".<ref name="Radojević">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/hriscanstvo_u_cg_od_pocetka_do_crnojevica.htm Dr. Danilo Radojević, ''Hrišćanstvo u Crnoj Gori od početka do Crnojevića'']</ref>

No, o svemu tome nema potvrde u drugim izvorima.<ref name="Radojević"/>

[[Konstantin Porfirogenet]] ističe prvenstvo [[Bizant]]a u širenju kršćanstva među Slavenima. On kaže da je još [[car]] Heraklije ([[610.]] – [[641.]]) uputio [[misionarstvo|misionare]] među [[Slaveni|Slavene]]. Na osnovu toga je insistirano da južnoslavenske zemlje pripadaju pravoslavnom [[Carigradska patrijaršija|ekumenskoj carigradskoj patrijaršiji]].

[[Datoteka:Peter of Diokleia.jpg|mini|290px|desno|[[Arhont Petar|''Pečat dukljanskoga arhonta Petra na kome je prikazan lik Bogorodice sa Kristom'']]]]

Kristijaniziranje [[Dukljani|Dukljana]] izgleda da je u potpunosti dovršeno do [[9. stoljeće|9. stoljeća]]:

{{citat2|Dukljanski (crnogorski) Sloveni bili su u jednom stepenu hristijanizirani i prije [[9. stoljeće|9. st.]], a u vrijeme [[Arhont Petar|dukljanskog arhonta Petra]] ([[10. stoljeće|10. st.]]), čiji je [[pečat]], na kome je prikazan lik [[Bogorodica|Bogorodice]] sa [[Krist|Hristom]], sačuvan, proces prevođenja slovenskih doseljenika u kršćansku religiju bio je već značajno dovršen.}}<ref name="Radojević"/>

Došlo je, za vladavine [[Mihailo|Mihaila]] [[dukljansko kraljevstvo|dukljanskom kneževinom]], do konačne [[šizma|šizme]] između [[Pravoslavna crkva|Istočne]] i [[Katolička crkva|Zapadne crkve]] ([[1054.]] godine). Duklja je ostala podijeljena u pravoslavnoj i [[katolička crkva|katoličkoj sferi]].

== Povijest Dukljanske crkve ==
'''<u>Napomena</u>:''' Dosadašnja historiografska saznanja o povijesti [[Crkva|Crkve]] na teritoriju današnje [[Crna Gora|Crne Gore]] umnogome će, po svemu sudeći, biti proširena, dijelom i opovrgnuta, nakon tiskanja 19 svezaka edicije ''[[Monumenta Montenegrina]]''<ref>{{cg oznaka}} [http://www.iicg.ucg.ac.me/monumenta_m.htm ''Monumenta Montenegrina'', Službene stranice Istorijskog instituta Crne Gore]</ref> (nakladnik IICG, [[Podgorica]], 2001.-2009.) sa stotinama novih povijesnih izvora koje je po inozemnim arhivima prikupio i priredio [[crnogorci|crnogorski]] [[znanstvenik]] [[Vojislav D. Nikčević]].

=== U najranijoj povijesti ===
Dukljanska biskupija konstituirana je i prije naseljavanja [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na područje nekadašnje [[Stari Rim|rimske provincije]] [[Prevalis]].

Dukljanska biskupija spomenuta je [[451.]] godine, kada i njezin [[biskup]] Evander, također i u aktima [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabora]].<ref name="Jovović">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/povijest_dukljansko_barske_nadbiskupije.htm Ivan Jovović, ''Povijest Dukljansko-barske nadbiskupije'', na crnogorskom jeziku]</ref>

Pretpostavlja se da je sjedište bilo u Martinića gradini blizu [[Spuž]]a, u [[Lontodokla|Lontodokli]], tj. ''Novoj Duklji'', nedaleko od [[Duklja (grad)|grada Duklje]].<ref name="Jovović"/>

=== Pod Carigradskom patrijaršijom ===
Godine [[732.]] bizantski car [[Leon III. Izaurijski|Lav III. Mudri]] izuzeo je biskupiju ''Iliricum Orientale'' iz [[papa|papine]] nadležnosti i podredio je [[Carigradska patrijaršija|Carigradskoj patrijaršiji]], a tada se u popisu [[sufragan]]a [[Dračka nadbiskupija|Dračke nadbiskupije]] našla i Dukljanska biskupija, pored [[barska biskupija|Barske biskupije]], [[ulcinjska biskupija|Ulcinjske]] i [[skadarska biskupija|Skadarske biskupije]].<ref name="Jovović"/>

=== Prvo podizanje u rang nadbiskupije ===
[[Datoteka:Svac, katedrala ze 14. stoleti - mesto zaniklo poc. 17. stol.jpg|mini|130px|desno|''[[Svač|Ostaci Katedrale Sv. Jovana u Svaču]]'']]

Prema tekstovima [[kronika]] i radovima povjesničara, npr. ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'' i [[Daniele Farlati]], Dukljanska biskupija je podignuta na razinu nadbiskupije u vrijeme [[bizant]]skog [[car]]a [[Leon III. Izaurijski|Lava Mudrog]].

Tako je prema popu Dukljaninu u [[8. stoljeće|8. stoljeću]], točnije na [[Ljetopis popa Dukljanina#Duvanjski sabor|Duvanjskom saboru]] oko [[750.]] godine, Dukljanska biskupija uzdignuta na razinu [[nadbiskupija|nadbiskupije]], a njezini [[sufragan]]i bile su [[biskupija|biskupije]]:

* ''[[Budvanska biskupija|Budvanska]], [[Kotorska biskupija|Kotorska]], [[Barska biskupija|Barska]], [[Svačka biskupija|Svačka]], [[Drivastska biskupija|Drivastska]], [[Pilotska biskupija|Pilotska]], [[Ulcinjska biskupija|Ulcinjska]], [[Skadarska biskupija|Skadarska]]'' te crkve u [[Zahumlje|Zahumlju]], [[Bosna|Bosni]] i [[Srbija|Srbiji]]<ref name="Jovović"/>.

[[Danilo Radojević]] navodi da neki crkveni povjesničari (D. Farlati, J. Coleti, I. Marković, I. Ostojić i dr.)

{{citat2|... misle da su na tom [[Ljetopis popa Dukljanina#Duvanjski sabor|spornom saboru na Duvanjskom polju]], papini poslanici rukopoložili dukljanskog i [[splitska nadbiskupija|solinskog]] [[arhiepiskop]]a, a da su crkve koje su bile porušene i oskvrnute, ponovo sagrađene i posvećene nakon sabora.}}<ref name="Radojević"/>

=== Položaj dukljanske kneževine nakon šizme ===
[[Granica]] između [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog Istoka]] i [[Katolička crkva|katoličkog Zapada]] [[1054.]] išla je zamišljenom crtom posred Duklje. Nakon [[šizma|šizme]], [[Rim]] i [[Carigrad]]a će se konfrontirati oko crkvene supremacije, no Duklja će, za svo vrijeme svoga postojanja (do [[1186.]] – [[1189.]] godine), imati većinski katolički vjerski karakter, naročito u primorju.

=== Kontroverzno priznanje iz 1067. godine ===
<gallery>
Datoteka:Papa alessandro II.jpg|[[Aleksandar II., papa|''Papa Aleksandar II. priznao je 1067. u spornoj buli Dukljansku crkvu'']]
Datoteka:Pope_Gregory_I_illustration.jpg|[[Grgur VII.|''Papa Grgur VII. najavio je 1078. u pismu kralju Mihailu priznanje Dukljanske crkve'']]
Datoteka: Clement III - Antipope.jpg|[[Klement III., protupapa|''Protupapa Klement III. (na crtežu u sredini) priznao je 1089. Dukljansku crkvu'']]
</gallery>
U [[bula|buli]] [[Aleksandar II., papa|pape Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine, koja je u historiografiji osporavana, Dukljanska crkva tretira se kao [[nadbiskupija]]. Nabrojani su, kao [[sufragan]]i Arhiepiskopije Dukljanske crkve, sljedeći [[biskup]]i:

* ''dukljanski, barski, svački, drivastki, pilotski, srpski, bosanski, palački, travunjski''.

Što se tiče ''ulcinjskog biskupa'' koji nije spomenut, neki povjesničari misle da je pogrješno napisano ''palački'' mjesto ''ulcinjski''.<ref name="Radojević"/>

Iz popisa [[sufragan]]a izostao je i ''humski biskup'' čije je sjedište bilo u [[Ston]]u, mada je teritorij [[Zahumlje|Zahumlja]], u nekim razdobljima, bio u sastavu [[Dukljansko kraljevstvo|dukljanske države]]. Postoji mišljenje da je ''humski biskup'' tada bio sufragan [[splitska nadbiskupija|Splitskoj nadbiskupiji]].

Kao poglavar Dukljanske crkve u buli je imenovan [[Petar I., barski nadbiskup|Petar I.]]

Papa ga oslovljava: ''Arhiepiscopus diocliensis atque antibarensis ecclesiae''.

No, neki povjesničari spore vjerodostojnost [[bula|bule]] [[Aleksandar II., papa|pape Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine, ili joj uopće ne pridaju važnost u radovima o dukljanskoj crkvenoj povijesti.<ref name="Jovović"/>

I zaista, [[papa]] [[Grgur VII.]] u svom pismu [[Mihailo|dukljanskom kralju Mihailu]] [[1078.]] godine očito još nije priznavao stanje "crkvene reorganizacije" u Duklji.

=== Pismo pape dukljanskom kralju ===
[[Datoteka:Pismopapemihailuvojislavljevic.jpg|mini|270px|desno|[[Grgur VII.|''Pismo pape. Grgura VII. u kojem je 1078. Mihailu priznao kraljevsku krunu, obrativši mu se kao "Mihailu, kralju Slavena"'']]]]

Naime, [[Grgur VII.]] je [[Mihailo|Mihaila]], uvrstivši ga u red "požrtvovanih prijatelja svete crkve",<ref name="Jovović"/> najkasnije [[1078.]] godine priznao za [[kralj]]a - [[titula|titulirajući]] ga kao ''Kralja Slavena''.

Obraća se Mihailu sa:

:::''Michaeli Sclavorum Regi''
:::''Mihailo, kralj Slavena''<ref name="Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/papa_grgur7_pise_mihailu_vojislavljevicu.htm Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.]</ref>

No, pismo tek nagovješćuje konstituiranje Dukljanske crkve. U cijelosti glasi (''[[crnogorski|crnogorski prijevod]], [[Radoslav Rotković|R. Rotković]]''):

:::''Kralju Slovena''

:::''Grgur, papa, sluga Božji, Mihailu, kralju Slovena, pozdrav i apostolski blagoslov.''

:::''Neka zna tvoja dužna odanost Apostolskoj Stolici da još nije prispio izvještaj našega dragog legata [[Petar I., arhiepiskop dukljanski i nadbiskup barski|Petra]] koji je trebao ispitati cjelokupnu situaciju posebno što se tiče zahtjeva za osnivanjem samostalne crkvene organizacije za Duklju, jer postoje razmimoilaženja između [[Splitska nadbiskupija|splitskog nadbiskupa]] i [[Dubrovnik]]a. Da bi se slučaj što prije okončao, predlažemo ti da pošalješ u [[Rim]] barsko-dubrovačkog biskupa Petra ili nekog drugog sposobnog izaslanika koji će posebno izložiti situaciju u vezi sa crkvenom reorganizacijom. Nakon toga ću, po nalogu pravde, donijeti odluku o dodijeli [[palij]]a predragom bratu Petru i [[kralj]]evskih [[kruna|insigija]] za tebe samoga.''

:::''Dano u Rimu, V [[ida|ide]] [[siječanj|januara]], indikcije prve''.<ref name="Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g."/>

Ipak, brojni južnoslavenski latinisti ([[Franjo Rački|F. Rački]], S. Stanojević, A. Milošević, I. Marković...) smatraju da je bula [[Aleksandar II., papa|pape Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine posve autentična, čak da je ona prijepis starije bule iz [[1062.]] godine.

No drugi (K. Jiriček, [[Milan Šufflay|M. Šufflay]], V. Ćorović, [[Radoslav Rotković|R. Rotković]]...) insistiraju da je u pitanju falsifikat, jer bi bula [[Grgur VII.|Grgura VII.]] "iz 1089. bila suvišna, ako je ona prva (iz [[1067.]]) autentična".<ref>Radoslav Rotković, ''Najstarija crnogorska država: Kraljevina Vojislavljevića, XI-XII vijeka - Izvori i legende'', Podgorica, 1999. str. 47.</ref>

=== Priznanje iz 1089. godine ===
[[Datoteka:Bula klimenta3 barskom nadbiskupu petru.jpg|mini|110px|desno|[[Klement III.|''Bula Klementa III. kojem potvrđuje titulu Petru I. titulu i priznaje Dukljansku crkvu'']]]]

Konačno je u [[Rim|Rimu]] [[8. siječnja]] [[1089.]] godine izdata [[bula]] kojom je [[barska biskupija|čelnom barskom prelatu]] [[Bodin#Priznanje Dukljanske crkve|potvrđen arhiepiskopstvo i status Dukljanske crkve u cijelosti]].

== Sadašnji status ==
Danas Dukljanska crkva ili Dukljanska nadbiskupija postoji kao ''naslovna nadbiskupija'', [[biskup]] je [[Pier Luigi Celata]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/d2d58.html Catholic-Hierarchy]</ref>, a podređene su joj također naslovne biskupije [[Budvanska biskupija|Budvanska]], [[Danjska biskupija|Danjska]], [[Drivastska biskupija|Drivastska]], [[Ulcinjska biskupija|Ulcinjska]], [[Novljanska biskupija|Novljanska]] (Novensis), [[Risanska biskupija|Risanska]] i [[Sardska biskupija|Sardska]].

== Također pogledajte ==
* [[Duklja]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Duklja]]
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Crne Gore]]

Dukljanska crkva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica