WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-10T21:36:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Castle Dvigrad.JPG|400px|mini|desno|Stari grad Dvigrad]]
'''Dvigrad''' (tal. ''Duecastelli'', ''Docastelli'') su ruševine srednjovjekovnog grada smještene u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] u [[Limski kanal|Limskoj dragi]] blizu [[Kanfanar]]a.

Važan je povijesno-arheoleološki lokalitet u turističkoj ponudi općine [[Kanfanar]]. Najočuvanije su ruševine posljednje faze života grada smještenog na uzvisini ''Moncastello''. Na susjednoj stjenovitoj istaci ''Castel Parentin'' (zapadno od ''Moncastela'') nalazila se još jedna [[utvrda]], napuštena već u [[Rani srednji vijek|ranom srednjem vijeku]].

==Povijest==
[[Datoteka:Dvigrad 2018.jpg|280px|mini|desno|Dvigrad]]
Zahvaljujući izvanrednom strateškom položaju, blizini vode i obilju plodnoga tla, područje je naseljeno već u [[prapovijest]]i (oblik tipičnoga terasastoga [[Gradina (tip naselja)|gradinskoga naselja]], nalazi keramike). Arheolški nalazi potvrđuju kontinuitet naseljenosti Dvigrada u [[Antika|antici]] (keramika, oružje, predmeti svakodnevne upotrebe, [[numizmatika]], epigrafski spomenici). U to doba naselje je uključeno u sustav obrane sjeverne granice pulskog [[ager]]a. Podno dvigradskih zidina uočeni su i tragovi antičkog puta koji je od [[Pula|Pule]] preko [[Bale|Bala]] i Dvigrada vodio u unutrašnjost [[Istra|Istre]]. Nakon višestrukih [[epidemija]] [[Kuga|bubonske kuge]] potkraj [[6. stoljeće|6.]] i početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] naseljavaju se prve [[Slaveni|slavenske skupine]]. U povijesnim izvorima Dvigrad se prvi put spominje [[879.]], kada umjesto [[Pulska biskupija|pulske biskupije]] jurisdikciju nad dvigradskom crkvom dobiva [[Akvileja|akvilejski ]]patrijarhat. Patrijarsi preko svojih feudalnih ovlasti utječu na javni i administrativni život grada nekoliko sljedećih stoljeća. Potkraj [[13. stoljeće|13. stoljeća]] posjed nad Dvigradom dobivaju [[grof]]ovi Gorički, a patrijarh je prisutan samo kao nominalna vlast. Tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] postupno se mijenja etnička struktura stanovništva dvigradskoga područja, pa unatoč većem priljevu [[germani|germanskoga]] stanovništva dominantan uskoro postaje [[Slaveni|slavenski]] etnik. Tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] sve je veći utjecaj [[Mletačka republika|Mletačke republike]], ali ona administrativnu vlast preuzima tek [[1413.]], kada je donesen Statut Dvigradskoga komuna, kojim je stvarno dokinuta patrijarhova vlast. Nakon razdoblja napretka pod mletačkom upravom, potkraj [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dolazi do nove epidemije [[Kuga|kuge]], a na početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[Malarija|malarije]]. Istodobno pristiže novi val doseljenika, uglavnom izbjeglica pred [[Osmansko carstvo|osmanskim]] osvajanjima iz [[Zagora|Zagore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]]. U vrijeme [[Uskoci|Uskočkoga]] rata između [[Mletačka republika|Venecije]] i Austrije, Dvigrad [[1615.]] odolijeva višednevnoj opsadi, ali uništena su okolna sela. Zbog takvih su se prilika stanovnici postupno iseljavali u okolna područja. Oko sredine [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u Dvigradu živi svega nekoliko obitelji. Napuštanje crkve [[sv. Sofija|sv. Sofije]] [[1714.]] i preseljenje župe u [[Kanfanar]] značilo je i konačan kraj kaštela.

==Karakteristike grada==
[[Datoteka:Church ruin, Dvigrad, Croatia.jpg|mini|250px|Unutrašnjost ruševine crkve sv. Sofije u Dvigradu.]]
Danas vidljivi ostatci najveće su ruševine urbanoga naselja u [[Istra|Istri]] i pružaju jedinstvenu sliku potpuno očuvanoga tipičnoga srednjovjekovnog grada, tj. [[kaštel]]a. Grad je opasan dvostrukim [[Fortifikacija|obrambenim zidinama]], međusobno povezanim trima gradskim vratima. U sklopu unutarnjega zida nalaze se tri kule, koje su u sadašnjem obliku izgrađene tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Unutar zidina očuvani su ostatci više od 200 zdanja te pravci komunikacija među njima.

Središnjim dijelom naselja, koji je ujedno i njegova najviša točka, dominira crkva sv. Sofije. Istraživanjima je utvrđeno nekoliko građevnih faza crkve. U najstarijoj, [[Ranokršćanska crkva|ranokršćanskoj fazi]] (druga polovica [[5. stoljeće|5. stoljeća]]), crkva je bila [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]] zgrada s upisanom polukružnom [[Apsida|apsidom]]. Potkraj [[8. stoljeće|8. stoljeća]] svetišni se prostor dograđuje, te on dobiva tri upisane polukružne [[Apsida|apside]]. U isto vrijeme crkva je oslikana [[freska]]ma, a nešto poslije ([[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće]]) s južne su strane dograđeni [[kapela]] ([[krstionica]]) i [[zvonik]]. Svoj sadašnji izgled [[Brod (arhitektura)|trobrodnoga]] zdanja s trima polukružnim upisanim [[apsida]]ma crkva dobiva u doba [[Romanika|romanike]] ([[13. stoljeće]]). Tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] na sjevernoj strani je dograđena [[sakristija]]. [[Gotika|Gotičkom]] razdoblju pripada i šesterostrana, reljefno ukrašena [[propovjedaonica]] (danas u župnoj crkvi sv. Silvestra u [[Kanfanar]]u).

Ispred crkve nalazio se glavni gradski [[trg]], okružen reprezentativnim zgradama – gradskom palačom na istočnoj strani i prostorima koji su pripadali kaptolu na zapadnoj. Zapadno od bazilike nalazi se niz prostorija vezanih za [[Fortifikacija|fortifikacijski sustav]], a služile su za smještaj vojne posade. Jugozapadni dio naselja čini obrtnička zona, dok je ostali dio popunjen uglavnom stambenim prostorima. [[Kasna antika|Kasnoantičko]] i [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovno]] [[groblje]] koje je pripadalo naselju nalazilo se uz crkvicu [[sv. Petar|sv. Petra]] na lokalitetu [[Kacavanac]] južno od Dvigrada. Novije groblje, koje je i danas u funkciji, nalazi se podno sjeverne dvigradske padine uz crkvu [[sv. Marija|sv. Marije]] od [[Lakuć]]a. Crkva je [[Romanika|romanička]] zgrada s polukružnom upisanom apsidom i preslicom na pročelju. Unutrašnjost i zidani baldahin iznad ulaza oslikani su ciklusom [[Freska|fresaka]] [[Šareni majstor|Šarenoga majstora ]] (kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]]).

[[Datoteka:Dvigrad.jpg|280px|mini|lijevo|Dvigrad]]
Isti majstor oslikao je i crkvicu [[Sveti Antun Pustinjak|sv. Antuna Opata]] južno od Dvigrada. U srednjovjekovnom razdoblju na području Dvigrada nalazilo se više od 20 crkava, od kojih su očuvane samo neke. Romanička kapela [[Ilija prorok|sv. Ilije]] nalazi se istočno od Dvigrada. God. [[1492.]] na nadvratniku upućuje na izvedenu pregradnju svoda. Na groblju u [[Ladići]]ma nalazi se romanička crkva sv. Siksta, sa [[zvonik]]om na sjeverozapadnom uglu. Na sjevernoj strani Ladića nalaze se ruševine ranokršćanske crkve sv. Justa. Ranoromanička crkva sv. Agate između [[Vidulini|Vidulina]] i [[Kanfanar]]a jednobrodno je zdanje s poligonalnom izbočenom apsidom, u kojoj su očuvani ostatci fresaka. Zapadno od nje nalaze se ostatci romaničke crkve sv. Jakova, uz koju je, prema povijesnim izvorima, prolazila granica između teritorija Dvigrada i [[Žminj]]a.
Važnu ulogu u povijesti Dvigrada imali su i [[benediktinci]], čiji je red na dvigradski teritorij počeo djelovati u drugoj polovici [[10. stoljeće|10. stoljeća]]. Osim izgradnje nekoliko [[samostan]]a, među kojima je najvažniji sv. Petronila, [[benediktinci]] su oživjeli taj prostor kultivirajući napuštene terene. Ruševine samostanske crkve nalaze se uz cestu za [[Kanfanar]]. Crkva je [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]], s izbočenom pravokutnom apsidom i [[lezena]]ma na vanjskom zidnom plaštu. U temeljima je očuvana i crkva benediktinskoga samostana sv. Petra u Okovima u [[Fratrija|Fratriji]] na Ulišićevoj Stanciji južno od [[Barat]]a, a pripada rijetkim primjerima romaničkih crkava s trima polukružnim izbočenim apsidama.

== Galerija ==

<center><gallery>
Datoteka:Šareni majstor Bogorodica-zaštitnica plaštem natkriva vjernike.JPG|freska [[Šareni majstor|„Šarenoga majstora“]] iz XV. stoljeća, nad ulazom u crkvu sv. Marije od Lakuća u [[Dvigrad|Dvigradu]]
Datoteka:Šareni majstor, Sv.Sebastijan i sv.Rok u crkvi sv.Marije kod Dvigrada.JPG|freska [[Šareni majstor|„Šarenoga majstora“]] iz XV. stoljeća, s prikazom sv. Sebastijana i sv. Roka, u crkvi sv. Marije u [[Dvigrad|Dvigradu]]
Datoteka:Šareni majstor, unutrašnjost crkve sv.Marije od Lakuća kod Dvigrada.JPG|freske [[Šareni majstor|„Šarenoga majstora“]] iz XV. stoljeća, u crkvi sv. Marije od Lakuća u [[Dvigrad|Dvigradu]]
Datoteka:Frescoes, Dvigrad, Croatia..jpg|freska [[Šareni majstor|„Šarenoga majstora“]] iz XV. stoljeća, iz crkve sv. Antuna opata u Dvigradu</gallery></center>

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23102&pregled=1&datum=12.12.2008%208:35:23 Prilog u culturenet.hr]

*http://www.istrapedia.hr/hrv/608/dvigrad/istra-a-z/ pristupljeno, 14. listopada 2012.
*http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=773 pristupljeno, 14. listopada 2012.
{{istrapedia}}

[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Istarska županija]]

Dvigrad - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica