https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Dvogrba_devaDvogrba deva - Povijest promjena2026-05-22T23:47:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Dvogrba_deva&diff=35688&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-19T07:21:13Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Dvogrba deva'''-->{{Taksokvir <br />
| boja = pink<br />
| naziv = Dvogrba deva<br />
| slika = Camel seitlich trabend.jpg<br />
| slika_širina = 240px<br />
| status = odomaćeni<br />
| regnum = [[Životinje|Animalia]]<br />
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]<br />
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]<br />
| ordo = [[Artiodactyla]] <br />
| familia = [[Deve|Camelidae]]<br />
| genus = ''[[Deve starog svijeta|Camelus]]''<br />
| species = '''''C. bactrianus'''''<br />
| dvoimeno = ''Camelus bactrianus''<br />
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]]<br />
| karta_raspon = Leefgebied kameel.JPG<br />
| karta_raspon_širina = 240px<br />
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost dvogrbih deva<br />
}}<br />
'''Dvogrba''' ili '''baktrijska [[deve|deva]]''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Camelus bactrianus'') krupni je [[parnoprstaši|parnoprstaš]] iz porodice [[deve|deva]] kojemu su prirodno stanište stepe istočne [[Azija|Azije]]. Za razliku od [[dromedar]]a s jednom grbom, ova vrsta ima dvije grbe<ref>Za mnemotehničko pamćenje, dobro je zapamtiti da ime "baktrijska" počinje s "B", slovom s dvije izbočine, a "dromedar" s "D", koje ima samo jednu izbočinu</ref>.<br />
<br />
Gotovo sve od oko 1,4 milijuna dvogrbih deva su [[domesticiranje|domesticirane]], no procjenjuje se da još ima oko 950 divljih jedinki u [[Kina|Kini]] i [[Mongolija|Mongoliji]]. Zato su ove koje još žive u divljini sjeveroistočne [[Kina|Kine]] i u [[Mongolija|Mongoliji]] svrstane u skupinu [[Kritično ugrožena vrsta|krtično ugroženih životinja]]<ref>[http://www.iucnredlist.org/details/63543 Crvena lista IUCN-a kritično ugroženih životinja][[IUCN]] 2007.</ref>. U nekim sistematikama ove životinje se smatraju zasebnom vrstom odnosno podvrstom ''Camelus bactrianus ferus''.<br />
<br />
==Obilježja==<br />
Baktrijske deve se već na prvi pogled od [[dromedar]]a razlikuju sa svoje dvije grbe. Dosežu dužinu tijela do 3 metra, visinu u ramenima do 180&nbsp;cm, a prosječno su teške 450 do 500&nbsp;kg. Rep od 35 do 55&nbsp;cm je relativno kratak. Boja [[krzno|krzna]] im se kreće od pješčano sive do tamno smeđe. a najduže dlake su im na potiljku i grlu.Zimi imaju izrazito dugo i gusto krzno koje, s porastom temperature, tako brzo odbacuju, da često izgledaju otrcano i zapušteno. Od domesticiranih životinja, divlje se između ostalog razlikuju svjetlijom bojom krzna (najčešće boje pijeska) i tanjim dlakama u krznu, zbog čega im tijela izgledaju vitkija, a grbe šiljastije.<br />
<br />
Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore široko, žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Pored toga, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljujaju.<br />
<br />
Životinje imaju dugačak vrat i izduženu, relativno malu glavu. Gornja usna im je rascijepljena, a radi zaštite od oluje [[oko|oči]] imaju dvostruki red dugih trepavica i obrva<ref name=Zivotinje>Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač Mozaik knjiga Zagreb, {{ISBN|953-196-088-7}}</ref>, a [[nos]]nice su dva proreza koje u vrijeme pješčane oluje mogu zatvoriti. Želudac im, kao kod svih deva a slično želucima [[preživači|preživača]], ima više odjeljaka što olakšava [[probava|probavu]] biljne hrane, a za razliku od preživača, u želucu imaju [[žlijezda|žlijezde]] koje luče probavne sokove.<br />
<br />
Grbe devama, usprkos uvriježenom mišljenju, ne služi za pohranu vode, nego za masnoću. Pored toga, razvile su i neke posebnosti koje im omogućavaju preživljavanje u teškim uvjetima koji vladaju u područjima gdje žive: građa [[bubreg]]a omogućuje visoku koncentraciju [[urin]]a, a u odnosu na druge sisavce, i [[izmet]] im je iznimno gust. Posebnost kod njih je da, kao sve [[deve]]. Sljedeća njihova posebnost je i ovalni oblik [[eritrociti|eritrocita]]. Takav oblik omogućuje devama pijenje velikih količina vode odjednom bez opasnosti od razvodnjavanja organizma ([[trovanje vodom]], hiperhidracija), a devama omogućuje podnošenje velikih tjelesnih napora jer njihovi eritrociti imaju veći afinitet prema [[kisik]]u.<br />
<br />
Tjelesna temperatura deva može varirati više nego kod većine drugih sisavaca. Razlika tjelesne temperature može biti oko 6 - 8&nbsp;°C što bitno smanjuje [[znoj]]enje. Pored toga, podnose i velike razlike vanjskih temperatura, od -30° do +40&nbsp;°C.<br />
<br />
==Rasprostranjenost i životni okoliš==<br />
Prvobitno područje nastanjivanja dvogrbih deva pružalo se velikim područjima [[Srednja Azija|Srednje Azije]], od [[Kazahstan]]a sve do [[Mongolija|Mongolije]] i do sjeverne [[Kina|Kine]], a prema sjeveru, dvogrbu devu može se sresti sve do [[Omsk]]a, na [[Bajkalsko jezero|Bajkalskom jezeru]], što je oko 55 stupnjeva [[geografska širina|sjeverne geografske širine]].<br />
<br />
Dvogrbe deve prilagođene su izrazito suhim [[stanište|staništima]]. Zimi se zadržavaju duž rijeka, a ljeti odlaze u područja sušnih [[stepa]] i [[polupostinja]].<br />
<br />
==Podvrste==<br />
Neki znanstvenici vjeruju da postoje dokazi da je baktrijsku devu moguće podijeliti na različite [[podvrsta|podvrste]]. Istraživana je naročito [[populacija]] baktrijskih deva koja živi u Gašun Gobi, dijelu [[Gobi|pustinje Gobi]]. Od domesticiranih, ova populacija razlikuje se i tvorbom [[gen]]a i ponašanjem. Vjerojatno postoje najmanje tri segmenta u tvorbi gena koji se razlikuju od domesticiranih i najmanje 3% razlike u osnovi genetskog koda. No, s tako malim brojem divljih dvogrbih deva teško je utvrditi kakva bi prirodna genetska raznolikost unutar populacija mogla biti.<br />
<br />
Na temelju razlika u građi tijela i boljeg korištenja slankaste vode neki istraživači smatraju divlje dvogrbe deve zasebnom vrstom, ili najmanje podvrstom i nazivaju ju ''Camelus bactrianus ferus''. Riječ je nedvojbeno o jednoj već dugo vremena odvojenoj populaciji koja je danas snažno ugrožena. Genetička istraživanja profesora Han Đianlina (Gansu Agricultural University, Kina) i profesora Oliviera Hanottea (International Livestock Research Institut u [[Nairobi]]ju, Kenija) pokazala su, da se geni ovih životinja od domesticiranih razlikuju za 3%. Radi usporedbe, geni čovjeka razlikuju se od gena [[čimpanze|čimpanza]] za 5%.<br />
<br />
==Način života==<br />
===Socijalno ponašanje i vrijeme aktivnosti===<br />
Dvogrbe deve su dnevno aktivne životinje i žive u [[harem]]skim skupinama od najčešće 15 jedinki. Čine ih jedan mužjak, više ženki i njihovih mladunaca. No, neke jedinke žive i solitarno. Prosječna gustoća populacije je 5 jedinki na 100&nbsp;km<sup>2</sup>.<br />
<br />
===Hrana===<br />
[[Datoteka:Velbloudice s mladetem.JPG|mini|250px|Odrasla životinja s mladuncem u zoološkom vrtu u [[Prag]]u]] <br />
Kao sve deve, i dvogrbe deve su [[biljojed]]i i jedu sve vrste biljne hrane, i bodljikave i slane. Hrana, samo neznatno sažvakana, dolazi u prednji dio [[želudac|želuca]] kako bi bila probavljena tek nakon ponovnog žvakanja (vidi [[preživači]]). Ovim procesom nalikuju na preživače (Ruminantia), no zoološki gledano, ne uvrštava ih se u tu skupinu. [[Probavni sustav]] deva razvio se nezavisno od onog kod preživača, što je vidljivo, između ostalog, i po tome, da u prednjem odjeljku želuca imaju žlijezde.<br />
<br />
Dvogrbe deve mogu izdržati bez vode više dana, a prema potrebi, mogu u nekoliko minuta popiti i više od 100 litara. Navedene prilagodbe im pomažu da krajnje štedljivo postupaju s vodom, a pored toga mogu piti i [[bočata voda|bočatu]] odnosno čak i slanu vodu.<br />
<br />
===Razmnožavanje===<br />
Nakon 12 do 14 mjeseci [[gestacija|gestacije]] ženka donosi na svijet najčešće jedno mladunče, rijetko dva. To se događa najčešće tijekom ožujka i travnja. Mladunci dvogrbih deva su [[potrkušci]] i već nakon par sati mogu trčati. [[Sisanje|Sišu]] godinu i pol, a nakon tri godine su spolno zreli. Očekivani životni vijek procjenjuje se na oko 40 godina.<br />
<br />
==Ljudi i baktrijske deve==<br />
Smatra se, da je baktrijska deva bila domesticirana (neovisno od [[dromedar]]a) negdje u vrijeme prije 2500. pr. Kr.<ref name="Encyclopædia Britannica">"camel." Encyclopædia Britannica 2007. Encyclopædia Britannica Online. 11 Feb. 2007 <[http://www.britannica.com/eb/article-9018795]>.</ref> vjerojatno u sjevernom [[Iran]]u, sjeveroistočnom [[Afganistan]]u<ref name="Encyclopædia Britannica"/> odnosno jugozapadnom dijelu [[Turkestan]]a<ref>[http://www.thehatchreport.com/information/myths-about-camels.html Informacije i mitovi o devama]</ref>. Za [[dromedar]]a se vjeruje da je domesticiran između [[4. tisućljeće pr. Kr|četvrtog]] i [[2. tisućljeće pr. Kr|drugog tisućljeća pr. Kr.]]<ref name="Al-Swailem">Al-Swailem et al. 2007. Classification of Saudi Arabian camel (Camelus dromedarius) subtypes based on RAPD technique.Journal of Food, Agriculture & Environment Vol.5 (1) : 143-148. [http://www.world-food.net/scientficjournal/2007/issue1/pdf/agriculture/a4.pdf Online pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326200930/http://www.world-food.net/scientficjournal/2007/issue1/pdf/agriculture/a4.pdf |date=26. ožujka 2009. }}</ref> u [[Arabija|Arabiji]].<br />
<br />
Izvorno dvogrbe deve bile su domesticirane vjerojatno prije svega kao tegleće životinje. Izviješća o njihovoj izdržljivosti navode, da mogu nositi od 170 do 270&nbsp;kg dnevno na udaljenost od 47&nbsp;km. No, koriste se i različiti njihovi "proizvodi": pije se mlijeko, jede meso, masnoća iz "grbe" se koristi za kuhanje, a [[krzno]] za izradu odjevnih predmeta ili kao pokrivač.<br />
<br />
Baktrijska deva kroz povijest je vrlo često bila predmet zanimanja umjetnika. Na primjer, stranci sa zapada, koji su dolazili od [[Tarimska zavala|Tarimske zavale]] ili iz drugih predjela bili su prikazani na brojnim [[:Datoteka:Westerner on a camel.jpg|keramičkim figuricama]] u razdoblju [[Dinastija Tang|dinastije Tang]] (618. - 907.).<br />
<br />
===Otkriće divljih dvogrbih deva i njihova zaštita===<br />
Prvi znanstveni opis dvogrbih deva proveo je [[Carl von Linné]] 1758. na temelju domesticiranih životinja. Prvi zapadni znanstvenik koji je sreo divlje dvogrbe deve bio je [[Rusija|ruski]] putnik i prirodoslovac [[Nikolaj Prževaljski]]. Sreo ih je 1876. na jezeru [[Karakošun]] u Tarimskoj zavali između pustinja [[Taklamakan]] i Kuruktaga u kineskoj provinciji [[Šinđiang]]. Pošlo mu je za rukom uhvatiti nekoliko životinja i prvi ih je znanstveno opisao. U istom području na njih je naišao i [[Sven Hedin]] 1901. godine. Dok je čitavo područje između pustinja Gobi i Taklamakan još u 19. stoljeću bilo nastanjeno ovim životinjama, u prvim desetljećima 20. stoljeća došlo je do razbijanja tog područja na više manjih, međusobno razdvojenih dijelova gdje ih se danas još može sredti. Razlog je bio, prije svega, lov.<br />
<br />
Prema službenim procjenama iz 2001. godine, u Kini je živjelo oko 600 a u mongolskoj pustinji Gobi, u zaštićenom području ''Southern Altay Gobi Nature Reserve'' (Veliki Gobi rezervat A), još oko 350 divljih dvogrbih deva. U zatočeništvu - koliko je poznato - u Kini i Mongoliji se drži još 15 ovih jedinki.<br />
<br />
Osnovan je veći broj zaštićenih rezervata, lov je najstrože zabranjen, no broj jedinki i dalje opada, i nije izvjesno da će broj ovih životinja doista doseći povećanje od 84% do 2033. godine kao što je planirano i uspjeti preživjeti.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Literatura==<br />
* Xia Xuncheng + Hu Wenkang (Hrsg.): ''The Mysterious Lop Lake. The Lop Lake Comprehensive Scientific Expedition Team, the Xinjiang Branch of the Chinese Academy of Sciences.'' Science Press, Beijing (Peking) 1985.<br />
* Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. Johns Hopkins University Press, Baltimore 1999. {{ISBN|0801857899}}<br />
* [[Bernhard Grzimek]]: ''Grzimeks Tierleben. Enzyklopädie des Tierreichs.'' Bechtermünz 2001. {{ISBN|3828916031}}<br />
* John Hare: ''Auf den Spuren der letzten wilden Kamele. Eine Expedition ins verbotene China.'' Predgovor [[Jane Goodall]]. Frederking & Thaler, München 2002. {{ISBN|3-89405-191-4}} <br />
* Don E. Wilson, DeeAnn M. Reeder: ''Mammal Species of the World''. 3. izdanje. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 2005, {{ISBN|0-8018-8221-4}}.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
;Sestrinski projekti<br />
{{WProjekti<br />
|commonscat = Camelus bactrianus<br />
|commonscathr = Dvogrba deva<br />
|wikivrste = Camelus bactrianus<br />
|wikivrstehr = Dvogrba deva<br />
}}<br />
<br />
[[Kategorija:Deve]]</div>WikiSysop