WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T04:30:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dvojno nazivlje''' ili '''binarna nomenklatura''' u [[biologija|biologiji]] označava službenu metodu imenovanja [[vrsta]] koju je uveo [[Linnaeus]]. Kao što i sama riječ sugerira, znanstveni naziv se oblikuje kombinacijom dvaju izraza: imena roda i vrsnog atributa. Pri tome su općenito prihvaćene sljedeće stavke:
* Znanstveno nazivlje se ispisuje u kurzivu; npr. ''Homo sapiens''. Rukom pisani naziv se <u>podcrtava</u>.
* Prvi izraz (ime roda, rodno ime) se prema aktualnom [[hrvatski pravopis|hrvatskom pravopisu]] i međunarodnom dogovoru ''uvijek'' piše velikim, dok se svojstveni atribut uvijek piše malim početnim slovom, čak i ako je izveden iz vlastitog imena; npr. ''Canis lupus'' ili ''Anthus hodgsoni''.
* Općeprihvaćeni naziv je obično popraćen znanstvenim nazivom u zagradama; npr. "kineski aligator (''Alligator sinensis'') je ugrožena vrsta."
* Znanstveni naziv se pri prvoj upotrebi u tekstu ili pri popisivanju više vrsta istoga roda treba pisati u punom obimu. Kasnije se može kratiti korištenjem početnog slova s točkom umjesto imena roda; npr. ''Canis lupus'' će biti ''C. lupus''. Iznimke su slučajevi kada je skraćeni naziv prerastao u opću upotrebu; npr. bakterija ''Escherichia coli'' se najčešće navodi kao ''[[E. coli]]'', a ''[[Tyrannosaurus rex]]'' je poznatiji po nazivu ''T. rex''.
* Kratica "sp." (ili "spec.") se koristi kada nije poznato pravo znanstveno ime; npr. ''Canis'' sp. znači "vrsta roda ''Canis''". Kratica "spp." (množina) zamjenjuje "više nepoznatih vrsta".
* Kratica "cf." se koristi kada nije potvrđena identifikacija: npr. ''Corvus cf. splendens'' označava upitnost vrste.
* Kada je ime autora u zagradi vrsta je stavljena u drugi rod ili je ime roda promijenjeno.
* Pravo autorstva: Ako vrsta ima više imena, pripada joj prvo i najstarije ime koje joj je dao neki stručnjak.
== Povijest ==
Prihvaćanje sustava dvojnog nazivlja dugujemo švedskom botaničaru i liječniku [[Carl Linné|Carlu Linnéu]] (1707–1778) koji je u želji da opiše čitav poznati živi svijet svakoj vrsti (mineralu, biljki ili životinji) pripisao dvostruki naziv. Dvojno je nazivlje u raznim oblicima postojalo i prije (primjerice za vrijeme [[Bauhin]]a), no tek se pojavom Linnéa raširilo među taksonomima.

== Važnost dvojnog nazivlja ==
Sustav dvojnog nazivlja je na cijeni prvenstveno zbog svoje ekonomičnosti, široke upotrebe i stabilnosti prihvaćenog nazivlja:
* Svaka vrsta se može nedvosmisleno imenovati upotrebom samo dviju riječi.
* Jedinstveni naziv je raširen u čitavom svijetu, i prelazi jezične barijere pri prevođenju.
* Iako je daleko od savršenstva, raznim postupcima teži potpunoj stabilnosti. Npr. dolaskom do novih saznanja i prebacivanjem između skupina, prijašnje ime vrste ili vrsni atribut ostaju isti.

No u praksi često naiđemo na vrstu koja nosi više znanstvenih imena, ovisno o točki gledišta pojedinog biologa. Osnovni izvor nestabilnosti je širenje zaboravljenih naziva kroz publikacije, kada se pristupa imenskim kodovima.

== Izvedenice ==
Ime roda i atribut vrste, kao ni imena viših [[takson]]a, nisu ograničeni izvorom, ali se najčešće izvode iz [[latinski jezik|latinske]] ili [[starogrčki jezik|starogrčke]] riječi, imena mjesta, prirodoslovca (sufiksalni nastavak ''-i'' za muškarce i ''-ae'' za žene), lokalnih jezika, šala itd. Bez obzira na izvor, imenima se pristupa po pravilima latinske gramatike, pa je u tom duhu ime vrste i "latinsko ime", iako znanstvena zajednica više teži izrazu '''znanstveni naziv'''.

U Linnéovo doba je u zapadnoj [[Europa|Europi]] latinski bio jezik [[znanost]]i, no ta se praksa nije očuvala do danas. Taj mrtvi jezik, izuzev doprinosa klasičara, [[botanika|botaničara]] i [[rimokatolička crkva|rimokatoličke crkve]], čuva upravo sustav znanstvenog nazivlja. Često je ime roda i vrste latinska ili grčka riječ, no takvi su slučajevi pojedinačni.

Grčki je, za razliku od latinskog, živi jezik. No, sistematika se oslanja prvenstveno na latinski pravopis, češće koristeći [[starogrčki]] nego suvremeni grčki vokabular. To, osim za biološke, ne vrijedi nužno i za ostale znanosti. U, primjerice, [[medicina|medicini]] 80% riječi potječe iz grčkog leksika, dok se taj broj u biologiji kreće do 65%.

''Na priloženom popisu su navedeni najčešći izvorni atributi imenice i dodaci pomoću kojih se izvode znanstveni nazivi većine organizama. I vi možete pridonijeti dodavanjem novih izvornih riječi ili dopunjavanjem postojećih primjerima iz biološke klasifikacije.''

{| border=1 border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 0.5em 1em 0.5em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;"
|-
|style="background:#f3f3f3;"|'''Latinski/Grčki'''
|style="background:#f3f3f3;"|'''Jezik'''
|style="background:#f3f3f3;"|'''Hrvatski'''
|style="background:#f3f3f3;"|'''Primjer'''
|-
|albus || L || bijeli
|-
|archaeos || G || drevni
|-
|arctos || G || sjeverni
|-
|argentatus || L || srebrenkasti
|-
|arvensis || L || poljski
|-
|australis || L || južni
|-
|borealis || L || sjeverni
|-
|brachy || G || kratki
|-
|bradus || G || spori
|-
|brevis || L || kratki
|-
|canadensis || L || kanadski
|-
|cauda || L || repni
|-
|caulos || G || stabljika
|-
|cephalus || G || glava
|-
|chilensis || L || [[čile]]anski
|-
|chloreus || G || zeleni
|-
|cola || L || stanovnik
|-
|cristatus || L || grivasti
|-
|cyanos || G || plavo-zeleni
|-
|dactylus || G || prst
|-
|deca || G || deset
|-
|dermis || G || koža
|-
|di- || G || dvo-
|-
|diplo- || G || dvostruki || [[Diplodocus]]
|-
|dodeca || G || dvanaest
|-
|dolicho- || G || produženi
|-
|domesticus || L || domaći, kućni
|-
|dorsum || L || leđa
|-
|dulcis || L || slatki
|-
|echinus || G || bodljika
|-
|ennea || G || devet
|-
|erectus || L || uspravni || izumrla podvrsta [[čovjek]]a: ''[[Homo erectus]]''
|-
|erythro || G || crveni
|-
|familiaris || L || domaći || [[Domaći pas]], ''Canis familiaris''
|-
|flora || L || [[cvijet]]
|-
|folius || L || [[list]]
|-
|fuscus || L || tamno-smeđi
|-
|fulvus || L || žuti
|-
|gaster || G || trbuh
|-
|glycis || G || slatki
|-
|hexa || G || šest
|-
|hirsuta || L || dlakavi || ''[[Cardamine hirsuta]]''
|-
|homo || L || [[čovjek]] || [[Rod (taksonomija)|rod]] [[Homo (rod)|''Homo'']]
|-
|hortensis || L || vrtni || ''[[Atriplex hortensis]]''
|-
|indicus || L || indijski
|-
|lateralis || L || postranični
|-
|leucus || G || bijeli
|-
|lineatus || L || s linijama ili prugama
|-
|lutea || L || žuti
|-
|maculatus || L || točkasti
|-
|major || L || veći
|-
|maximus || L || najveći
|-
|melanus || G || crni
|-
|minimus || L || najmanji
|-
|minor || L || manji
|-
|mono- || G || jedno-
|-
|montanus || L || planinski
|-
|morphos || G || oblik
|-
|mauro- || G || tamni
|-
|niger || L || crni
|-
|nona || L || devet
|-
|nothos || G || krivi
|-
|notos || G || južni
|-
|novaehollandiae || L || [[Nova Holandija (Australija)|novoholandski]]
|-
|novaeseelandiae || L || [[Novi Zeland|novozelandski]]
|-
|noveboracensis || L || [[New York|njujorški]]
|-
|obscurus || L || tamni ||
|-
|occidentalis || L || zapadni ||
|-
|octa || G || osam || [[Hobotnica]] (Octopus)
|-
|oeos- || G || cjevasti
|-
|officinalis || L || obrtni; medicinski
|-
|oleum || L || uljni
|-
|orientalis || L || istočni
|-
|ortho- || G || ravni
|-
|pachys || G || debeli
|-
|palustris || L || močvarni
|-
|parvus || L || mali
|-
|pedis || L || stopalni
|-
|pelagius || G || oceanski
|-
|penta- || G || peto-
|-
|petra || G || kameni
|-
|phyllo || G || lisni
|-
|phyton || G || biljka
|-
|platy || G || ravni ili široki
|-
|pratensis || L || livadni
|-
|protos || G || prvi
|-
|pteron || G || krilo
|-
|punctatus || L || točkasti
|-
|rhiza || G || korijen
|-
|rhynchos || G || kljun ili gubica
|-
|rhytis || G || naborani
|-
|rubra || L || crveni
|-
|rostra || L || kljun
|-
|rufus || L || crveni
|-
|sapiens || L || razumni || posljednja podvrsta [[čovjek]]a: ''[[Homo sapiens sapiens]]''
|-
|sativus || L || uzgojeni, kultivirani
|-
|saurus || G || gušter
|-
|sinensis || L || kineski
|-
|sperma || L || sjemenka
|-
|spheno- || G || klinasti
|-
|stoma || G || usta, otvor
|-
|striatus || L || prugasti
|-
|silvestris || L || šumski; divlji || [[Divlja mačka]], ''Felis silvestris''
|-
|tetra- || G || četvero-
|-
|tinctorius || L || za bojenje
|-
|tomentosus || L || krzneni
|-
|tres, tris || LG || tri
|-
|trich-, thrix || G || dlaka
|-
|-ura || G || rep
|-
|unus || L || jedan
|-
|variabilis || L || promjenjivi
|-
|variegatus || L || šareni
|-
|velocis || L || brzi
|-
|ventrus || L || trbuh
|-
|verrucosus || L || hrapavokožni
|-
|viridis || L || zeleni || zeleni bičaš ''Euglena viridis''
|-
|volans || L || leteći
|-
|vulgaris || L || obični
|-
|xanthos || G || žuti
|-
|zygos || G || opna
|}

[[Kategorija:Sistematika]]

Dvojno nazivlje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica