WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T23:19:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Edessa
|izvorno ime= Έδεσσα
|latinično ime=
|slika= 07Edessa01.jpg
|periferija= Središnja Makedonija
|prefektura= Pella
|pokrajina=
|stanovništvo= 18253
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo= 25619
|godina popisa šireg stanovništva= 2001
|gustoća stanovništva= 80
|šira gustoća stanovništva=
|površina= 38.9
|šira površina=321.2
|visina= 320
|z. širina = 40.48
|z. dužina = 22.03
|širina-stupnjevi= 40
|širina-minute= 48
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 22
|dužina-minute= 03
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 582 00
|pozivni broj= 23810
|registarska oznaka= ΕΕ
|gradonačelnik=
|stranica= [http://www.edessacity.gr www.edessacity.gr]
}}
'''Edessa''' (grčki: ''Έδεσσα'', [[makedonski]]: Воден, ''Voden'') je glavni grad [[prefektura Pella|prefekture Pella]] na sjeverozapadu [[Periferija Središnja Makedonija|periferije Središnje Makedonije]] u [[Grčka|Grčkoj]].

To je grad čija prošlost seže u vrijeme [[antika|antike]], danas je trgovački i administrativni centar kraja bogatog jezerima, vodoskocima i brojnim vodotocima.

==Porijeklo imena==

Ime grada ''Edessa'' po jednoj teoriji, vjerojatno potječe od frigijske (''frigijski jezik'') riječi ''bedu'' (voda).<ref>Hammond N.G.L., A history of Macedonia, Historical geography and prehistory, Vol. 1, Oxford 1979</ref> Edessa je grad voda, zbog brojnih izvora i vodopada kojih ima i po centru mjesta. Najstarije slavensko(makedonsko) ime mjesta bilo je ''Vodeno''(mjesto na vodi), koje je deriviralo do današnjeg ''Voden''. [[Turci]] su ovo mjesto zvali ''Edessa'' , ''Vodine'' ili ''Vodina'', a [[Vlasi]] su ovaj grad nazivali ''Edessa'' , ''Vudena'' ili ''Vodina''. Ime ''Edessa'' upotrijebio je makedonski vojskovođa [[Seleuk I. Nikator]] za novoosnovani grad u sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] [[Edessa, Mezopotamija|Edessa]].

==Povijest==

[[Datoteka:Old Voden 3.JPG|mini|270px|lijevo|Pogled na ostatke antičke Edesse]]
[[Arheologija|Arheološki]] ostatci starijeg [[antika|antičkog]] grada, nalaze se ispod današnje ''Edesse''.
Grad je dobio na značaju u I st.n.e. kada je pored njega prolazila važna antička prometnica [[Via Egnatia]]. Vrlo se malo zna o životu naselja poslije 500 g.n.e., zabilježeno je da je mitropolit ''Edesse'', ''Issidoros'' sudjelovao na ekumenskom koncilu [[692.]]
Nakon doseljavanja Slavena u ove krajeve VI-VIII st.n.e., ime ''Edessa'' se gubi a ostatci utvrde na brijegu(''akropoli'') prezvani su u ''Vodena''. Grad je bio pod [[srbija|srpskom]] vlašću od [[1340.]] (car Dušan), pao je pod [[otomansko carstvo|otomansku]] vlast kad i ostala [[Makedonija]] oko [[1390.]]
Od [[1860.]] nadalje, grad je bio poprište velikih sukoba između [[grčka|grčke]] i [[bugarska|bugarske]] crkve za utjecaj među vjernicima.<ref>Vacalopulos, Konstandinos A. Modern history of Macedonia, Thessaloniki 1988, p. 52, 57, 64</ref>

Nakon 500 godina provedenih pod otomanskom vlašću, ''Edessa'' Grčka vojske oslobodila 18. listopada, [[1912.]] za[[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]). Od tog vremena ''Edessa'' postaje značajan industrijski centar(tekstilna industrija), jer su se brojni vodopadi počeli koristiti za pokretanje strojeva.
Stanovnici ''Edesse'' su se naročito specijalizirali u proizvodnji svile, tako da su uživali relativno visok standard u međuratnom periodu ([[1922.]] – [[1940.]]).
To je i doba velike promjene etničkog karaktera ovog grada, jer su mnogi bivši stanovnici ovog kraja, osobito oni [[islam]]ske vjeroispovjesti, ali i oni [[slaveni|slavenske]]([[Makedonci]], [[Bugari]]) nasilno protjerivani (Grčko-Turska razmjena stanovništva) grčkim izbjeglicama iz [[Mala Azija|Male Azije]]. U ''Edessi'' je bila brojna [[Vlasi|Vlaška]] zajednica, koja se danas gotovo izgubila.
Grad je proživio teške dane u vrijeme [[njemačka|njemačke]] okupacije za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Godine [[1944.]] kao odmazdu za napad na svog vojnika, kojega su ubili [[partizani|pripadnici pokreta otpora]], [[nacizam|nacisti]] su zapalili ''Edessu''. Pola grada je izgorilo, uključujući katedralu i mjesnu školu, a tisuće stanovnika ostalo je bez domova.

Za vrijeme [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]], ''Edessa'' je bila pod vlašću [[ELAS]]-a, i [[KKE|grčkih komunista]]. U ovom kraju je osobito bio snažan saveznik [[ELAS]]-a [[SNOF]](kasnije samo NOF), koji je bio sastavljen većinom od makedonskih boraca.<ref>Η Τραγική αναμέτρηση, 1945-1949 – Ο μύθος και η αλήθεια. Ζαούσης Αλέξανδρος" ({{ISBN|9607213432}}).</ref>
Tijekom [[1946.]] jedanaest [[makedonci|makedonskih]] partizanskih jedinica operiralo je na teritoriju ''Edesse''. [[SNOF|NOF]] je imao područni komitet u ''Edessi'', ali grad je bio pod kontrolom desničarskih provladinih skupina.

Nakon poraza [[ELAS]]-a [[1949.]], mnogi članovi i simpatizeri komunista su protjerani iz grada i njegove okolice. Dobar dio makedonskog stanovništva (osobito onaj koji je imao učešća u [[SNOF|NOF]]-u) prebjegao je na teritorij [[FNRJ|Jugoslavije]] ili ostalih [[socijalizam|socijalističkih]] zemalja i ostao tako trajno bez domovine.
Nakon svih ovih ratnih zbivanja, ''Edessa'' više nije povratila svoj predratni industrijski položaj. Sve je to rezultiralo iseljavanjem stanovništva i stagnacijom grada. Danas se većina stanovnika ''Edesse'' bavi uslužnim djelatnostima (grad je turističko središte zbog obližnjih jezera i vodopada) ili radi u upravi.

==Stanovništvo==

{| border="1" cellspacing="1" cellpadding="1"
| colspan="7" style="text-align:center;font-size:100%; background:#ccccff;"| '''<big>Povijesno kretanje broja stanovnika</big>'''
|-
| colspan="7" style="text-align:center;font-size:100%; background:"|(<small>Statistički podatci 1913-2001</small>)
|-
| style="background:#efefef;" color:|Godina || style="background:#efefef;" color:|Stanovništvo || style="background:#efefef;" color:|Promjene || style="background:#efefef;" color:|Gustoća || style="background:#efefef;" color:|Stanovništvo okruga|| style="background:#efefef;" color:|Promjene || style="background:#efefef;" color:|Gustoća

|-
| 1913. || 8.846 || - || 227/km² || - || - || -
|-
| 1920. || 9.441 || +595 || 243/km² || - || - || -
|-
| 1928. || 13.115 || +3,674 || 337/km² || - || - || -
|-
| 1940. || 12.000 || - || /km² || - || - || -
|-
| 1951. || 14.940 || - || 384/km² || - || - || -
|-
| 1961. || 15.534 || +594 || 399/km² || - || - || -
|-
| 1971. || 13.967 || -1,567 || 359/km² || - || - || -
|-
| 1981. || 16.642 || +2,675 || 428/km² || - || - || -
|-
| 1991. || 17.659 || +1,017 || 454/km² || 25.051 || - || 78/km²
|-
| 2001. || 18.253 || +594 || 469/km² || 25.619 || +568 || 80/km²
|}

== Značajni građani==

* [[Vangel Ajanovski - Oče]] ''(1909 - 1996)'' - tajnik [[SNOF]]
* Marietta Chrousala ''(1983 - )'' - manekenka i tv voditeljica

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.edessacity.gr/ Službene stranice grada Edesse]
* [https://web.archive.org/web/20040924091719/http://www.pella.gr/ Službene stranice prefekture Pella, korisne informacije o Edessi]
* [http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=1762 Grčko ministarstvo kulture: Stara katedrala u Edessi]

{{Glavni gradovi grčkih prefektura}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

Edessa, Grčka - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica