WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T11:32:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Edmond Halley
| slika = Edmond Halley Royal Greenwich Observatory Museum.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[8. studenog]] [[1656.]]
| mjesto_rođenja = [[Haggerston]], [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[14. siječnja]] [[1742.]]
| mjesto_smrti = [[Greenwich]], [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Englezi|Englez]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astronomija]], [[geofizika]] <br> [[Matematika]], [[meteorologija]] <br> [[Fizika]], [[kartografija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Oxfordu]], <br> Opservatorij u [[Greenwich]]u
| alma_mater = [[Sveučilište u Oxfordu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Halleyjev komet]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]]
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|desno|300px|Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986.]]

'''Edmond Halley''' ([[Haggerston]] kraj [[London]]a , [[8. studenog]] [[1656.]] - [[Greenwich]], [[14. siječnja]] [[1742.]]), [[engleska|engleski]] [[astronom]] i [[geodet]]. Predavao [[geometrija|geometriju]] na [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordskom sveučilištu]], bio ravnatelj [[opservatorij]]a u [[Greenwich]]u (Kraljevski astronom od 1720. do smrti). Predvidio je povratak kometa godine [[1758.]] koji je po njemu dobio ime [[Halleyjev komet]].<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32</ref> Na primjeru [[komet]]a koji je nazvan po njemu ([[Halleyjev komet]]), otkrio vlastito [[gibanje]] [[zvijezda]] i [[period]]ičnost pojava kometa; tomu je kometu s pomoću [[Newtonov zakon gravitacije|Newtonove zakona gravitacije]] odredio elemente staze ([[Putanja|putanje]]). Razradio metodu za određivanje [[Sunce|Sunčeve]] [[Paralaksa|paralakse]] prolaskom [[Venera|Venere]] ispred Sunca. Ispitivao je staze planeta (otkrio je vlastito gibanje zvijezda što je ukazalo da zvijezde nisu statični objekti.), izradio [[Zvjezdani katalog|katalog zvijezda]] južnoga neba (katalogirizirao je 341 zvijezdu), opažao [[polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] i [[Zemljino magnetsko polje]]. Izradio prvu kartu [[vjetar|vjetrova]] iznad [[ocean]]a. Godine 1703. istraživao pogodnost [[Jadransko more|Jadranskog mora]] za zimovanje britanske flote, pa je tom prilikom obavljao [[Hidrografija|hidrografska]] [[mjerenje|mjerenja]] u [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom]] i [[Bakarski zaljev|Bakarskom zaljevu]]. <ref> '''Halley, Edmond''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24187] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Na temelju [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije Halley je 1705. objavio rad o ponavljajućoj pojavi sjajnog kometa svakih 75 i 76 godina, tvrdeći da se radi o istom tijelu, čija staza leži između Sunca i [[Jupiter]]a. Predvidio je ponovni prolazak kometa 1758. ili 1759. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojio godine. No, 86. godina bila je kraj njegova života. Komet je prvi spazio njemački astronom amater [[Johann Palitzch]] u prosincu 1758. što je potvrdilo Halleyjeve proračune te je to [[nebesko tijelo]] njemu u čast nazvan Halleyev komet.

Godine [[1690.]] dizajnirao je Halleyjevo zvono, koje je [[Ronjenje|roniocima]] omogućilo duži ostanak pod vodom.

Najvažnija su mu djela ''Katalog južnih zvijezda'' i ''Pregled astronomije kometa''. Dobar prijatelj bio mu je [[John Harrison]].

== Halleyjev komet ==
{{glavni|Halleyjev komet}}

'''Halleyjev komet''' je prvi [[komet]] koji je prepoznat kao stalan član [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Nazvan prema E. Halleyju koji ga je opažao 1682. te povezao s prethodnim pojavama iz god. 1531. i 1607., za koje je utvrdio da ih je bilo oko 30, počevši od 476. pr. Kr. Prosječan [[Ophodno vrijeme|period obilaska]] iznosi 76 godina, a mijenja se od 74 do 79 godina. Giba se [[Retrogradno gibanje|retrogradno]] (nagib prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]] 162,262°) veoma izduženom stazom ([[ekscentricitet]] 0,967), pa se Suncu približi na 0,586 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]], odnosno udalji na 35,082 astronomskih jedinica. Posljednji put prošao je kroz [[perihel]] 9. veljače 1986. Izbliza su ga proučavale [[svemirske letjelice]] [[Giotto]], Sakigake, Suisei i Vega. Snimka s Giotta pokazuje izduženu [[Jezgra kometa|jezgru]] izmjera 7,2 [[km]] × 7,2 km × 15,3 km. Iz vrlo tamnog tla na osunčanoj površini jezgre izbijali su mlazovi isparene tvari ([[led]]a i prašine) u obliku [[gejzir]]a. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. <ref> '''Halleyjev komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24188] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Kao i drugi kometi, i Halleyjev je potekao iz sferičnog roja bilijuna kometa što okružuju [[Sunčev sustav]]. Taj se [[Oortov oblak]] (nazvan tako prema nizozomskom astronomu [[Jan Hendrik Oort|Janu Hendriku Oortu]]), nalazi otprilike [[Svjetlosna godina|godinu svjetlosti]] daleko od [[Sunce|Sunca]] te se vjerojatno sastoji od razmjerno gustog unutrašnjeg i rjeđe naseljenog vanjskog oblaka. Povremeno poneki oblak međuzvjezdanoga plina u prolazu iz [[Oortov oblak|Oortova oblaka]] izbaci komet i tako on počinje svoj polagani dugi pad prema Suncu. Kometi Suncu prilaze sa svih strana, poneki od njih i eliptičnim stazama tako dugim da im za jedan obilazak trebaju milijuni godina. Drugi se pak, poput Halleyjeva, gibaju po razmjerno kratkim putanjama.

Halleyjev komet se giba retrogradno, to jest u smjeru kazaljke na satu, dok se planeti gibaju obratno. Njegova jezgra se okreće - to je zapravo prljava gruda snijega duga oko 15 kilometara i široka oko 10. Površina mu je išarana brdima i dolinama, a kora mu je tako tamna da je to jedno od najcrnijih tijela u Sunčevu sustavu, jer odražava samo oko 4% pristiglog svjetla. Kad se komet približi Suncu, džepovi leda u [[Jezgra kometa|jezgri]] pretvaraju se u [[plin]], pa izlijeću skupa s oblacima prašine. Ti se plinovi i prašina drže jezgre kao magla te stvaraju komu (kosu) kometa koja se širi i preko 100 000 kilometara u svemir. Ta koma izgleda gusta kao dim, ali je tako rasplinuta da je punih 300 milijardi puta rjeđa od zraka. Još je rjeđa aureola vodika koja okružuje glavu i proteže se milijunima kilometara.

Sljedeće pojavljivanje Halleyjeva kometa u unutarnjem [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] predviđa se 2061.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Halley, Edmond}}
[[Kategorija:Britanski astronomi]]
[[Kategorija:Životopisi, Engleska]]
[[Kategorija:Otkrivači kometa]]

Edmond Halley - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica