WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:43:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

*'''Elektronski afinitet''' je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, ''e−''.

Afinitet prema elektronu jednak je [[energija|energiji]] '''''E''a''' <ref name="Fil"/> (ili '''''E''ea'''), koja se oslobađa ili koju treba dovesti kada neki [[atom]] ili ion primi [[elektron]].

Razlikujemo dva stupnja elektronskog afiniteta:
:::Prvi stupanj: <math>\qquad \quad\mathrm{X(g)+e^-(g)\rightarrow X^-(g)}</math>
:::Drugi stupanj: <math>\qquad \mathrm{X^-(g)+e^-(g)\rightarrow X^{2-}(g)}</math>

Kada atom primi elektron, nastaje negativno nabijeni ion jer je u elektronskom omotaču jedan elektron više nego što ima protona u jezgri i dobivena čestica više nije neutralna. Porastom protonskog broja afinitet prema elektronu se unutar periode povećava, a unutar skupine smanjuje. Atomi nemetala imaju gotovo popunjenu valentnu ljusku i primanjem elektrona mogu postići energetski povoljniju [[Elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] [[Plemeniti plinovi|plemenitog plina]]. Zato nemetali lako tvore negativne ione i imaju velik elektronski afinitet.

Elektronski afinitet mjeri se kao promjena energije, najčešće [[Entalpija|entalpije]], koja se oslobađa ili troši kada atom ili negativno nabijeni ion u plinovitom stanju primi elektron. Postupak određivanja je složen zbog čega su točno određeni afiniteti samo malog broj elemenata.<ref name="Fil">Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.189-190</ref>
Najveći afinitet prema elektronu imaju [[halogeni elementi]] čijim atomima nedostaje jedan elektron do stabilne konfiguracije plemenitog plina. Oni oslobađaju najveću energiju prilikom vezivanja elektrona ili drugim riječima imaju veliku negativnu vrijednost [[Entalpija|entalpije]] vezanja elektrona (prema termodinamičkoj konvenciji), ΔeaH<ref name="Atk">P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-0-30908-2}}, str. 20-41</ref>. Elektronski afinitet se najčešće izražava upravo kao negativna vrijednost entalpije vezanja elektrona.
[[File:Electron affinity of the elements.svg|mini|desno|650px|Elektronski afinitet]]
{|class="wikitable"
!colspan="3" |Vriijednosti elektronskog afiniteta
|-
!reakcija||Eea / eV <ref name="Fil"/>||Eea / kJmol−1<ref name="Atk"/>
|-
|H + e- → H-||align="center"|-0,76||align="center"|-74
|-
|F + e- → F-||align="center"|-3,34||align="center"|-333
|-
|Cl + e- → Cl-||align="center"|-3,61||align="center"|-349
|-
|Br + e- → Br-||align="center"|-3,36||align="center"|-328
|-
|I + e- → I-||align="center"|-3,06||align="center"|-298
|-
|O + e- → O-||align="center"|-1,46||align="center"|-141
|-
|O- + e- → O2-||align="center"|8,10||align="center"|850
|-
|S + e- → S-||align="center"|-2,08||align="center"|-200
|}

Afinitet prema elektronima je značajno svojstvo atoma, koje pored [[Promjer atoma|promjera atoma]] (iona) i [[Energija ionizacije|energije ionizacije]], bitno odlučuje o prirodi [[Kemijska veza|kemijske veze]] koju će promatrani atomi međusobno ostvariti. Kad su atomi već vezani kemijskom vezom tada razmatramo svojstvo [[elektronegativnost]]i kako bi tumačili svojstva nastalog spoja. Elektronegativnost atoma u kemijskoj vezi upravo se računa iz energije ionizacije i elektronskog afiniteta.<ref name="Atk"/>

==Izvori==
* P.W. Atkins, ''Physical Chemistry'', 5th edition, 1994, Oxford University Press, Walton Street, Oxford.

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Kemijska svojstva]]

Elektronski afinitet - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica