WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T03:55:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 03:55, 2. siječnja 2022.
Redak 31:		Redak 31:

	==Kao jedinica količine gibanja==		==Kao jedinica količine gibanja==
	U [[fizika elementarnih čestica\|fizici se elementarnih čestica]] elektronvolt često koristi kao jedinica da se izrazi [[količina gibanja]] p. [[Razlika potencijala]] od 1 volt uzrokuje da elektron dobije količinu energije od jednog elektronvolta. U fizici elementarnih čestica jedna od osnovnih jedinica brzine [[brzina svjetlosti\|brzina je svjetlosti]] u vakuumu, tako da dijeljenjem energije u eV-ima s brzinom svjetlosti u vakuumu c, količina se gibanja može opisati s eV/c.<ref name="FNALunits">{{~~cite web~~ \|url=http://quarknet.fnal.gov/toolkits/ati/whatgevs.html \|title=Units in particle physics \|publisher=Fermilab \|date=22 March 2002 \|work=Associate Teacher Institute Toolkit \|accessdate=13 February 2011 }}</ref>		U [[fizika elementarnih čestica\|fizici se elementarnih čestica]] elektronvolt često koristi kao jedinica da se izrazi [[količina gibanja]] p. [[Razlika potencijala]] od 1 volt uzrokuje da elektron dobije količinu energije od jednog elektronvolta. U fizici elementarnih čestica jedna od osnovnih jedinica brzine [[brzina svjetlosti\|brzina je svjetlosti]] u vakuumu, tako da dijeljenjem energije u eV-ima s brzinom svjetlosti u vakuumu c, količina se gibanja može opisati s eV/c.<ref name="FNALunits">{{Citiranje weba \|url=http://quarknet.fnal.gov/toolkits/ati/whatgevs.html \|title=Units in particle physics \|publisher=Fermilab \|date=22 March 2002 \|work=Associate Teacher Institute Toolkit \|accessdate=13 February 2011 }}</ref>
	<ref name="SLACunits">{{~~cite web~~ \|url=http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html \|title=Special Relativity \|publisher=SLAC \|date=15 June 2009 \|work=Virtual Visitor Center \|accessdate=13 February 2011 }}</ref>		<ref name="SLACunits">{{Citiranje weba \|url=http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html \|title=Special Relativity \|publisher=SLAC \|date=15 June 2009 \|work=Virtual Visitor Center \|accessdate=13 February 2011 }}</ref>

	Na primjer, ako je količina gibanja p elektrona recimo 1 GeV tada vrijedi:		Na primjer, ako je količina gibanja p elektrona recimo 1 GeV tada vrijedi:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-25T01:48:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Elektronvolt''' ('''eV''') mjerna je jedinica za [[energija|energiju]], korištena u [[atomska fizika|atomskoj]] i [[molekularna fizika|molekularnoj fizici]]. Definirana je kao [[kinetička energija]] koju primi [[elektron]] ubrzan [[električno polje|električnim poljem]] kroz [[razlika potencijala|potencijalnu razliku]] od 1 V ([[volt]]) u [[vakuum]]u. Prema tome, 1 V (1 [[džul]] / [[kulon]]) pomnožen s [[elementarni naboj|elementarnim nabojem]] (1 e ili 1,60217653(14)×10−19 C) daje 1 eV, koji je jednak 1,60217653(14)×10−19 [[džul|J]].<ref>[http://www.bipm.org/en/si/si_brochure/chapter4/table7.html ''SI brochure''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716204133/http://www.bipm.org/en/si/si_brochure/chapter4/table7.html |date=16. srpnja 2012. }}, Sec. 4.1 Table 7</ref> Povijesno, elektronvolt smišljen je kao jedinica mjere zbog svoje korisnosti u radu s [[akcelerator čestica|akceleratorom čestica]] jer [[elementarna čestica]] s nabojem q nakon prolaska kroz [[razlika potencijala|razliku potencijala]] V ima energiju E = q x V pa ako se elementarni naboj prikazuje s e, a potencijal s V onda se energija izražava s eV.

1 eV = 1.602{{e|-19}} J ([[džul]]a). Elektronvolti prikladni su za mjerenje energije čestica i [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]]. Energija se [[X-zrake|X-zraka]] izražava u elektronvoltima.

Kao i kod ostalih mjernih jedinica, rabe se izvedene jedinice s [[predmeci (prefiksi) mjernih jedinica|predmetcima (prefiksi) mjernih jedinica]]:

* 1 keV = 1.000 eV
* 1 MeV = 1.000.000 eV
* 1 GeV = 1.000.000.000 eV
* 1 TeV = 1.000.000.000.000 eV

Elektronvolt nije osnovna mjerna jedinica u [[međunarodni sustav mjernih jedinica|međunarodnom sustavu mjernih jedinica]] i njena se vrijednost mora dobiti pokusima. Ona se dosta koristi u [[fizika|fizici]], pogotovo u [[atomska fizika|atomskoj fizici]], [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] i [[fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]].

U [[kemija|kemiji]] se kinetička energija obično izražava u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]u elektrona (6,02214179(30) × 1023) koji prolazi kroz potencijal od 1 volt. To je jednako 96,48534(2) kJ/mol. Energija [[ionizacija|ionizacije]] također se izražava u elektronvoltima.

==Kao jedinica energije==
*1 eV = 1,602176487(40)×10−19 J
*1 eV (po atomu) = 96,485 kJ/mol <ref>Atkins physical chemistry 9th edition</ref>

Za usporedbu:
*~624 EeV (6,24 x 1020 eV): energija potrebna za jednu 100 W [[električna žarulja|električnu žarulju]] u jednoj sekundi (100 W = 100 J/s = 6,24 x 1020 eV/s)
*300 EeV (3 x 1022 eV) : [[kozmičke zrake]] s najvećom energijom ikad snimljene <ref>[http://www.desy.de/user/projects/Physics/General/open_questions.html Open Questions in Physics.] German Electron-Synchrotron. A Research Centre of the Helmholtz Association. Updated March 2006 by JCB. Original by John Baez.</ref>
*14 TeV (14 x 1012 eV) : energija koju će imati par protona u sudarima na [[veliki hadronski sudarivač|velikom hadronskom sudarivaču]]
*1 TeV (1 x 1012 eV = 1,602×10−7 J) otprilike kinetička energija jednog letećeg [[komarac|komarca]] <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://public.web.cern.ch/Public/en/Science/Glossary-en.php |accessdate=5. ožujka 2011. |title=CERN - Glossary |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090217203713/http://public.web.cern.ch/public/en/Science/Glossary-en.php |archivedate=17. veljače 2009. }}</ref>
*210 MeV (2,1 x 108 eV): prosječna energija oslobođena [[nuklearna fisija|nuklearnom fisijom]] jednog atoma [[plutonij]]a Pu-239.
*200 MeV (2,1 x 108 eV): ukupna prosječna energija oslobođena nuklearnom fisijom jednog atoma [[uranij]]a U-235.
*17,6 MeV (1,76 x 107 eV): ukupna prosječna energija oslobođena [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] deuterija i tricija kod dobivanja helija He-4.
*13,6 eV: energija potrebna za [[ionizacija|ionizaciju]] atoma vodika. Molekularne [[kovalentna veza|kovalentne veze]] imaju energiju veze reda veličine 1 eV po molekuli.
*1,6 do 3,4 eV: energija jednog [[foton]]a vidljive svjetlosti
*0,0375 eV: prosječna kinetička energija jedne [[molekula|molekule]] [[zrak]]a na sobnoj temperaturi

==Kao jedinica količine gibanja==
U [[fizika elementarnih čestica|fizici se elementarnih čestica]] elektronvolt često koristi kao jedinica da se izrazi [[količina gibanja]] p. [[Razlika potencijala]] od 1 volt uzrokuje da elektron dobije količinu energije od jednog elektronvolta. U fizici elementarnih čestica jedna od osnovnih jedinica brzine [[brzina svjetlosti|brzina je svjetlosti]] u vakuumu, tako da dijeljenjem energije u eV-ima s brzinom svjetlosti u vakuumu c, količina se gibanja može opisati s eV/c.<ref name="FNALunits">{{cite web |url=http://quarknet.fnal.gov/toolkits/ati/whatgevs.html |title=Units in particle physics |publisher=Fermilab |date=22 March 2002 |work=Associate Teacher Institute Toolkit |accessdate=13 February 2011 }}</ref>
<ref name="SLACunits">{{cite web |url=http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html |title=Special Relativity |publisher=SLAC |date=15 June 2009 |work=Virtual Visitor Center |accessdate=13 February 2011 }}</ref>

Na primjer, ako je količina gibanja p elektrona recimo 1 GeV tada vrijedi:

<math>p = 1\; GeV/c = \frac{(1 \times 10^{9}) \times (1,60217646 \times 10^{-19} \; C)\;\cdot\; V}{(2,99792458 \times 10^{8}\; m/s)} = 5,344286\times 10^{-19}\; kg\cdot m/s </math>

==Kao jedinica mase==
Prema [[ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciji mase i energije]], elektrovolt može se izraziti i kao jedinica [[masa|mase]]. U fizici elementarnih čestica, gdje se masa i energija mogu često izjednačiti, uobičajeno je koristiti eV/c2, gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu.

Na primjer, reakcija [[elektron]]a i [[pozitron]]a: pozitron s masom 0,511 MeV/c2 može anihilirati (proces pri kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom) da bi se dobilo 1.022 MeV energije. Budući da proton ima masu od 0,938 GeV/c2, gigaelektronvolt veoma često korištena jedinica za masu elementarnih čestica.

:: 1 GeV/c2 = 1,783{{e|−27}} kg

[[Atomska jedinica mase]] podijeljena s [[Avogadrov broj|Avogadrovim brojem]] skoro je jednaka masi atoma vodika koja je, pak, skoro jednaka masi jednog protona.

::1 atomska jedinica mase - Da = 931,46 MeV/c2 = 0.93146 GeV/c2
::1 MeV/c2 = 1,074{{e|−3}} Da (Dalton)

==Kao jedinica temperature==
[[File:EV to nm vis.png|thumb|]]
U nekim područjima, kao što je fizika [[plazma|plazme]], elektronvolt uobičajeno se upotrebljava kao jedinica [[temperatura]]. Da bismo pretvorili ga u kelvine (K) koristi se [[Boltzmannova konstanta]]:

:<math>{1 \mbox{ eV} \over k_{\mathrm{B}}} = {1,602\,176\,53(14) \times 10^{-19} \mbox{ J} \over 1,380\,6505(24) \times 10^{-23} \mbox{ J/K}} = 11\,604,505(20) \mbox{ K}.</math>

Na primjer, tipična energija magnetskog samoodržanja fuzije plazme iznosi 15 keV ili 170 MK (170 000 000 K).

==Svojstva fotona==
[[File:Colors in eV.svg|thumb|upright=2|Energija fotona u spektru vidljive svijetlosti]]
Za energija E, frekvenciju ν i valnu duljinu λ fotona vrijedi:

:<math>E=h\nu=\frac{hc}{\lambda}=\frac{(4,135 667 33\times 10^{-15}\,\mbox{eV}\,\mbox{s})(299\,792\,458\,\mbox{m/s})}{\lambda}</math>

gdje je h [[Planckova konstanta]], a c brzina svjetlosti u vakuumu. Za brzi proračun može poslužiti formula:

:<math>E\mbox{(eV)}\approx\frac{1240\,\mbox{eV}\,\mbox{nm}}{\lambda\ \mbox{(nm)}}</math>

Na primjer, foton valne duljine 532 nm (zeleno svjetlo) ima energiju koja otprilike iznosi 2,33 eV. Ili, 1 eV odgovara infracrvenom fotonu valne dužine 1240 nm.

==Izvori==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]

Elektronvolt - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica