<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Emajl</id>
	<title>Emajl - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Emajl"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Emajl&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-20T13:36:53Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Emajl&amp;diff=336929&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Emajl&amp;diff=336929&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T06:31:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 06:31, 18. studenoga 2021.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l189&quot;&gt;Redak 189:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 189:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.enamelarts.org/ The Enamel Arts Foundation]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.enamelarts.org/ The Enamel Arts Foundation]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.enamelfoundation.org/ Carpenter Enamel Art Foundation]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.enamelfoundation.org/ Carpenter Enamel Art Foundation]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{Commonscat|Enamel|Email}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Materijali]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Materijali]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Emajl&amp;diff=156801&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Emajl&amp;diff=156801&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-23T09:43:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Emajl'''--&amp;gt;[[Slika:2008 Email DRU.JPG|mini|Emajlirano posuđe]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Emajl''' je  u  prah mljeveno  [[staklo|staklo]] koje se taljenjem veže za metalnu podlogu pri temperaturi od 750-850 stupnjeva (pokrovni emajl na [[Čelik|čeličnom]] limu), odnosno 800-900 stupnjeva (temeljni emajl na čeličnom limu).&amp;lt;ref&amp;gt;Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod &amp;quot;Miroslav Krleža&amp;quot;, Zagreb, 1976., sv. 5, str. 312.&amp;lt;/ref&amp;gt; Prah se tali, te po hlađenju nastaje čvrsta staklena  prevlaka na metalnoj površini. Ako se staklom prevlači staklena ili [[keramika|keramička]]  podloga, tada je riječ o glazuri. Tehnologija emajliranja vrlo je stara i kroz povijest je korištena u izradi nakita, te u  primijenjenoj umjetnosti. Tijekom 19. stoljeća počela se koristiti i u industrijske svrhe, i to ponajprije u proizvodnji posuđa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
[[File:Medallion St Demetrios Louvre OA6457.jpg|thumb|right|Sv.Dimitrije,email cloisonne,Bizant,oko 1100.Louvre]]&lt;br /&gt;
[[File:Becket casket.jpg|thumb|right|Relikvijar  Thomasa Becketta,emajl Champleve, oko 1180-1190, Limoges]]&lt;br /&gt;
[[File:RV Liebfrauenkirche Triptychon.jpg|thumb|right|Raspeće,slikani emajl,radionica Monvaerni,Limoges između 1460 i 1500.]]&lt;br /&gt;
Drevni su [[Egipćani]] emajl nanosili na predmete od kamena i keramike, te ponekad nakit, no znatno  rjeđe nego druge drevne kulture srednjeg istoka. Stari [[Grci]], [[Kelti]], [[Rusi]] i [[Kinezi]] također su prakticirali emajliranje metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Još u [[Rimljani|rimsko]] vrijeme počelo se emajl nanositi i na [[staklo]], te  postoje  dokazi ove  prakse već u kasnoj  republici i u ranom carskom razdoblju, prije  svega na [[Levant]]u, u  Egiptu, današnjoj [[Engleska|Engleskoj]], te na [[Crno more|Crnom moru]]. Emajl u prahu može se proizvesti na 2 načina, mljevenjem obojenog stakla ili miješanjem bezbojnog stakla u prahu s raznim  bojiteljima poput  metalnih  oksida. Uzorci se rade slobodnom rukom ili se bojom ispunjavaju u staklo ugrebani obrisi. Sama je tehnika najvjerojatnije potekla iz obrade [[metal]]a. Oslikane posude se zatim zagrijavaju na temperaturu potrebnu za topljenje nanešenog staklenog  praha, uz napomenu da  talište stakla same posude mora  biti više od tališta stakla korištenog za  izradu emajla. Smatra se da je  ova  proizvodnja doživjela svoj vrhunac u [[klaudije]]vskom razdoblju, te da je tehnika prakticirana oko 300 godina. Arheološki dokaz za spomenuto svodi se na četrdesetak posuda ili njihovih ulomaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnije  razdoblje u povijesti  emajla je [[srednji vijek]], kada se tehnika koristi u kasnorimskoj te bizantskoj umjetnosti, posebno tehnika cloisone koja se u početku koristila kao imitacija umetaka od dragog kamenja. Spomenutu tehniku dalje su prihvatili i širili tzv. barbarski narodi. U [[Bizant]]u je tehnika pak korištena i za slikovne prikaze, što je također prihvaćeno i kopirano u Zapadnoj Europi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnika champleve, koja je za razliku od prije spomenute znatno jednostavnija bila je široko rasprostranjena u razdoblju [[romanika|romanike]]. U umjetnosti [[gotika|gotike]] najfinija djela izvedena su u tehnikama En Ronde Bosse i Basse Taille, no usporedno se nastavlja i masovnija   proizvodnja jeftinijih radova u tehnici champleve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preko Bizanta, ili možda iz islamskog  svijeta,odnosno Indije, je tehnika emajliranja stigla u Kinu negdje oko 13. ili 14. stoljeća, te je prvi znani pisani spomen 1388. naziva muslimanskom tehnikom. Emajliranje je u [[Kina|Kini]] od tada široko prakticirano i popularnost je zadržalo sve do danas. Iz Kine se tehnika proširila i u [[Japan]] gdje se od sredine 19. stoljeća proizvode djela vrlo visoke kvalitete.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče novije povijesti, blještave boje emajla učinile su ga omiljenom tehnikom dizajnera  nakita i predmeta poput jaja [[Peter Carl Faberge|Petera Carla Fabergea]], emajliranih kutijica iz Battersea u Engleskoj, a tehniku  su koristili i umjetnici  poput [[George Stubbs|Georgea Stubbsa]] i drugih  slikara minijaturnih portreta. Emajliranje je bilo omiljena tehnika draguljara iz razdoblja [[secesija|secesije]], spomenimo samo [[Rene Lalique|Renea Laliquea]] i [[Georges Fouquet|Georgesa Fouqueta]].U vrijeme Art Deco stila(1920 - 1935.)dolazi do  renesanse    emajla iz  Limogesa,kao najvažnije autore  spomenimo Camille Faure i Jeana Gouldena .Značajan je  utjecaj kubizma,rane apstrakcije te  kineske  umjetnosti na  radove  ovog razdoblja.Autorsko emajliranje  ponovo zaživljava  nakon drugog svjetskog rata ,prije  svega u SAD,ali i u Europi.Negdje u  to  vrijeme se  emajliranje javlja i kao hobi,te  emajli,kao i male električne  peći za  emajliranje  definitivno  postaju  razmjerno široko dostupni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se  suvremeno umjetničko emajliranje  promovira  putem bijenalnih izložbi ,kao  važnije  spomenimo one u Vilni,  Sankt Peterburgu,kao i  bijenalne  izlože   američkih i japanskih emajlerskih udruga te  Biennale Internationale : L'Art de l'Email u Limogesu.&amp;lt;ref&amp;gt;http://enamel-cloisonne-biennales.enamel.tel/&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Osobine ==&lt;br /&gt;
Emajl po pečenju može biti proziran ili neproziran,te ga se može nanositi na većinu metala. Današnja industrijska proizvodnja većim dijelom koristi kao podlogu [[čelik]], no osim na čelik, može se nanositi i na [[zlato]],platinu, [[srebro]], [[bakar (element)|bakar]] i njegove  slitine, [[aluminij]], titanij,nehrđajući čelik i lijevano [[željezo]].&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.ganoksin.com/borisat/nenam/gom-metals_for_enameling.htm  Pristupljeno 7.07.2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Emajl posjeduje  brojne izvanredne osobine, gladak je, tvrd, kemijski otporan, izdržljiv, otporan na habanje (tvrdoća po [[Mohsova ljestvica|Mohsu]] 5-6), ne blijedi, lako se čisti i nije zapaljiv. Emajl je po sastavu  staklo, ne boja, pa ne gubi boju uslijed ultraljubičastog zračenja. Mane su mu lako prskanje kod pokušaja savijanja, no kod suvremenog emajla ova je osobina minimizirana uslijed dobro kontrolirane debljine nanešenog sloja, te [[Toplinsko istezanje|toplinskog istezanja]] dobro prilagođenog metalu koji koristi za nosioc. Njegova je trajnost dobro iskorištena u brojnim  primjerima: reklamni panoi iz ranog 20. stoljeća, unutarnje stijenke pećnica, posude za kuhanje, vanjske stijenke kuhinjskih aparata, lijevane emajlirane kade, silosi za seoska gazdinstva, te dijelovi reaktora u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Grade se i komercijalne strukture poput punionica, autobusnih stajališta, te čak i stambeni objekti sa zidovima, stropovima i nosivim elementima od emajliranog čelika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedna od najraširenijih  primjena  emajla je proizvodnja kvalitetnih školskih ploča, gdje  otpornost na kemijske i fizikalne utjecaje osigurava ploču od pojave neizbrisivih oznaka, nasuprot jeftinijih polimernih  ploča. Kako  standardni čelik za emajliranje ostaje magnetičan i nakon nanošenja emajla, može se koristi i za magnetične ploče.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U zadnjih 10 godina razvijene su hibridne prevlake od emajla i prevlaka za koje se hrana ne hvata, sol-gel funkcionalne završne prevlake za emajl, te emajli s metalnim izgledom, kao i nove lako čistive tehnologije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ključni sastojak emajla je vrsta stakla  nazvana fritom - u biti se radi o [[borosilikat]]nom staklu s termičkim istezanjemn i temperaturom taljenja pogodnom za prevlačenje čelika. Sirovine se zajedno stope pri 1140- 1450 °C, te se tekuće  staklo izljeva u  posude s vodom. Dobivena masa je vrlo krta te se lako melje u fini prah.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Boja se kod emajla dobiva dodatkom različitih  minerala, najčešće metalnih oksida [[kobalt]]a, [[bakar (element)|bakra]], [[kositar|kositra]],mangana,srebra,antimona, [[krom]]a, [[praseodimij]]a, [[neodimij]]a te [[željezo|željeza]]. Ovaj predzadnji može stvoriti nijanse od čiste ljubičaste, preko vinsko crvene  do  tople sive. Po stupnju obojenosti staklene  mase emajle možemo podijeliti na  prozirne, neprozirne i opalescentne - odnosno mliječno zamućene. Kod emajla  miješanjem 2 boje ne dobivamo novu boju na način jednak na primjer uljenim bojama, nego nastaju mješavine fino obojenih sićušnih zrna različitih boja, oko se u ovom slučaju lako zavara mljevenjem boja u najfiniji prah.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 osnovne vrste frite. Prva, temeljna prevlaka sadrži stopljene metalne okside poput  [[kobalt]]a, [[nikal|nikla]], [[bakar (element)|bakra]], [[mangan]]a i [[željezo|željeza]]. Ovi oksidi podstiču spajanje taljevine  uz čelik podloge. Druga vrsta, uključuje bistre i poluzamućene taljevine koje u  sebi sadrže malu količinu  oksida za  dobivanje obojenog stakla. Na kraju, treća vrsta sadrži [[titanij]] bijelu, te  po pečenju uslijed sadržaja titanij dioksida i nastaje jasno bijelo staklo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Umjetničke tehnike emajliranja ==&lt;br /&gt;
[[File:Reymond Seven Sorrows of Mary.jpg|thumb|upright=1.5|Pierre Raymond,Marija od  sedam žalosti,1541.,Nacionalni muzej,Varšava]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Lindenstraße alt.JPG|thumb|Stara njemačka  ulična tabla]]&lt;br /&gt;
U umjetničkom  se  emajliranju i danas za  nazive  pojedinih tehnika koristi većinom francusko nazivlje za iste.&lt;br /&gt;
*Basse Taille - prozirni se emajl nanosi preko plitkog reljefa.&lt;br /&gt;
*[[Emajl Champleve]] - udubljena polja ispunjavaju se emajlom.&lt;br /&gt;
*[[Emajl Cloisonme]]- umjesto udubljenih polja ovdje se koriste  polja  omeđena  žicom.&lt;br /&gt;
*[[Grisaille]] - u biti jedna od tehnika slikanog emajla.Slika se  bijelom bojom na  crnom emajlu.Varijanta  ove  tehnike je  en Camaïeu tehnika,tu se  umjesto na  crni ili tamno plavi emajl bijela  boja nanosi na  prozirni emajl.&lt;br /&gt;
*Limoges - više oznaka porijekla predmeta, taj je  francuski  grad  stoljećima  bio  jedan  od  najznačajnijih centara proizvodnje.No u  principu označava i  slikani emajl.&lt;br /&gt;
*Slikani emajl - slika se pomoću najfinije mljevenog emajla (kao tradicionalni  medij  koristilo se  lavandino ulje, danas se mogu naći i boje sa vodotopivim vezivom).&lt;br /&gt;
*Plique -a- jour - u ovoj  tehnici emajl nema metalne podloge već se metal koristi samo kao okvir te podsjeća na [[vitraj]].&lt;br /&gt;
*[[Emajl en Ronde Bosse|En Ronde Bosse]]- emajliranje na trodimenzionalnim objektima, najčešće nakitu.&lt;br /&gt;
*[[Emajl en résille sur verre]] - rijetko korištena  francuska tehnika,emajl se nanosi na  foliju koja  se potom zatali na  staklo.&lt;br /&gt;
*Rad sa šablonom - emajl se kroz izrezane uzorke posipa na predmet.&lt;br /&gt;
*Sgrafitto - na zataljeni emajl nanosi se emajlni prah druge boje, te se po njemu crta metalnim ili drvenim šiljkom.&lt;br /&gt;
*Kontra emajl - u biti se ne radi o posebnoj  tehnici, već o emajlu nanešenom na stražnju stranu  predmeta, u svrhu smanjenja unutarnje napetosti između staklenog sloja i metalnog nosioca.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U suvremenom se umjetničkom emajliranju pak sve  ove  tehnike  često koriste  zajedno,te se na  emajl još nanosi i staklo,emajl se nanosi preko zlatne ili srebrne  folije,kao i u  keramici može se koristiti i tkz reduktivno pečenje,mogu  se  koristiti i gotove naljepnice(poznate  još od kraja 18.stoljeća),emajl se   sipa na  podlogu,a često se i intervenira na u peći rastaljenom  emajlu,umjesto slikanja  korištene su i fotografske tehnike,te sitotisak...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Osnovni  bojitelji u umjetničkom emajliranju==&lt;br /&gt;
Ovdje se navode samo  čiste  boje,broj kombinacija dobivenih  miješanjem istih velik je.Svi se ovi bojitelji koriste  u obliku oksida ili soli navedenih metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Bojitelj&lt;br /&gt;
! Boja ili boje  koje daje&lt;br /&gt;
! Prvo  spominjanje  &lt;br /&gt;
! Primjena u emajliranju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Mangan&lt;br /&gt;
| Ljubičasta&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Željezo&lt;br /&gt;
| Smeđa,žuta,crvena,crna(u mješavini sa kobaltom,kromom,bakrom i manganom)&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Kobalt&lt;br /&gt;
| Plava&lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Bakar&lt;br /&gt;
| Zelena,crvena,plava&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Zlato&lt;br /&gt;
| crvena&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Srebro&lt;br /&gt;
| žuta&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Antimon&lt;br /&gt;
| Žuta&lt;br /&gt;
| &lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Krom&lt;br /&gt;
| Zelena,žuta&lt;br /&gt;
| 1797.Vacquelin&lt;br /&gt;
! 1845.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Iridij&lt;br /&gt;
| Crna&lt;br /&gt;
| 1804.&lt;br /&gt;
! 1847.&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Selen&lt;br /&gt;
| Roza,žuta(u bezolovnom emajlu)&lt;br /&gt;
| 1817.&lt;br /&gt;
! 1899.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Kadmij&lt;br /&gt;
| U kombinaciji sa  selenom,roza i crvena&lt;br /&gt;
| 1817.&lt;br /&gt;
! &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Uran&lt;br /&gt;
| Žuta,narančasta,zelena&lt;br /&gt;
| 1789.&lt;br /&gt;
! 1845.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&amp;lt;ref&amp;gt;Roehrs,S. Authentizitätsuntersuchungen an Limousiner Maleremails durch&lt;br /&gt;
mikro-röntgenfluoreszenzspektrometrische Materialanalysen,Berlin 2004.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Primjer sastava emajla za nakit==&lt;br /&gt;
Na olovnoj osnovi,danas se rabe isključivo bezolovne varijante,barem u Europi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kvarc — 34-55&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Borna kiselina ili boraks — 0-12,5&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Soda — 3-8&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kalij karbonat — 1,5-11&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Minij — 25-40&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fluorit — 0-2,5&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Кriolit — 1-4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Каlijeva salitra — 0-2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Arsen — 0—4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bojitelj (oksid bakra,željeza,kobalta,kroma,mangana) — 0,1—5,0&amp;lt;ref&amp;gt;http://art-con.ru/node/4036  Pristupljeno 30.09.2016. &amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Industrijska  proizvodnja ==&lt;br /&gt;
Industrijska primjena emajla na željeznom i čeličnom limu započela je u Austriji i Njemačkoj ,te Švedskoj oko  godine 1836. &amp;lt;ref&amp;gt;Brepolj,E. Hudožestvenoe emalirovanie,,Lenjingrad 1986.,str.41&amp;lt;/ref&amp;gt;Industrijalizacija procesa utjecala je kako na porast kvalitete korištenih sirovina tako i na  sniženje  cijena emajlirane robe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Emajliranje u Hrvatskoj ==&lt;br /&gt;
Ova atraktivna i stara tehnika nije u [[Hrvatska|hrvatskoj]] likovnoj i primijenjenoj umjetnosti imala značajnijih predstavnika, osim slikara [[Edo Murtić|Ede Murtića]], oblikovatelja umjetničkog nakita [[Mario Beusan|Marija Beusana]] i Jasenke Pavliša te  kiparice [[Vera Dajht-Kralj|Vere Dajht-Kralj]]. Emajliranje se godinama predaje kao predmet na odsjeku za metal [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|zagrebačke Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna]],no nažalost samo na razmjerno elementarnoj razini,bez zalaženja u bogate , skoro beskrajne mogućnosti same  tehnike. Tvornica Gorica  koja se bavila proizvodnjom emajliranog posuđa i emajla propala je 2001. godine, a 2007. propala je i zagrebačka firma Dekor (iako su sa radom  prestali još  devedesetih  godina  prošlog  stoljeća),koja je   proizvodila tanjure i slike suvenire te zidne satove u  tehnici slikanog emajla,tako da danas u Hrvatskoj postoje samo [[Končar - kućanski aparati]] koji emajliraju dijelove za štednjake i bojlere, te nekoliko manjih tvrtki koje se bave izradom emajliranih predmeta.&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.poslovna.hr/lite/gorica-dugo-selo/324576/subjekti.aspx  Pristupljeno 9.07.2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.poslovna.hr/lite/dekor/322377/subjekti.aspx  Pristupljeno 9.07.2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Box holy oils Louvre OA6935.jpg|[[relikvijar]].&lt;br /&gt;
Datoteka:PlacaDormicion MAN.JPG|&lt;br /&gt;
Datoteka:Silver, silver gilt and painted enamel beaker, Burgundian Netherlands, c. 1425-1450, The Cloisters.JPG|&lt;br /&gt;
Datoteka:British_Museum_-Dunstable_Swan_Jewel_-side_cropped_close.jpg|&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dodatna  literatura ==&lt;br /&gt;
* Speel E., Dictionary of enamelling. History and techniques, London, Ashgate, 1998.&lt;br /&gt;
* Brepohl, Erhardt; Werkstattbuch Emaillieren, Augsburg 1992.&lt;br /&gt;
* Untracht, Oppi; Enameling on Metal, Philadelphia 1957.&lt;br /&gt;
* Randau, Paul; Enamels and Enamelling, New York 1900. (može se besplatno  preuzeti sa  adrese  http://www.archive.org/details/enamelsandename00randgoog )&lt;br /&gt;
* Cunynghame, H. H.; European enamels, London 1906.(može se besplatno  preuzeti sa stranice http://www.archive.org/details/europeanenamels00cuny)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20111006175207/http://www.glass-on-metal.com/  Glass on Metal Magazine Online ] &lt;br /&gt;
* [http://www.emailkunst.de/  Njemačka  stranica posvećena  emajlu]&lt;br /&gt;
* [http://www.enamelarts.org/ The Enamel Arts Foundation]&lt;br /&gt;
* [http://www.enamelfoundation.org/ Carpenter Enamel Art Foundation]&lt;br /&gt;
{{Commonscat|Enamel|Email}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Materijali]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetnička obrada metala]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>