WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T21:37:59Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 21:37, 1. studenoga 2021.
Redak 80:		Redak 80:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Emil Zátopek}}~~

	{{GLAVNIRASPORED:Zatopek, Emil}}		{{GLAVNIRASPORED:Zatopek, Emil}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T07:05:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir atletičar
| ime = Emil Zátopek
| slika = Fotothek df roe-neg 0006305 004 Emil Zátopek.jpg
| slika_širina = 
| slika_opis =
| puno_ime =
| nadimak =
| datum_rođenja = [[19. rujna]] [[1922.]]
| mjesto_rođenja = [[Kopřivnice]], [[Moravska]]
| datum_smrti = [[22. studenog]] [[2000.]]
| mjesto_smrti = [[Prag]]
| državljanstvo =
| karijera =
| discipline =
| rekordi =
| medalje =
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Atletika]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 1948.]] | 10.000 m}}
{{Medalje srebro | OI 1948. | 5.000 m}}
{{Medalje zlato | [[OI 1952.]] | 5.000 m}}
{{Medalje zlato | OI 1952. | 10.000 m}}
{{Medalje zlato | OI 1952. | [[maraton]]}}
{{Medalje dno}}
}}
'''Emil Zátopek''' ([[Kopřivnice]], [[Moravska]], [[19. rujna]] [[1922.]] - [[Prag]], [[22. studenog]] [[2000.]]), zvan "češka lokomotiva", slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki [[olimpijski pobjednik]] na [[Olimpijske igre|Igrama]] [[1948.]] i [[1952.]], bez sumnje najveći [[Češka|češki]] (i [[Čehoslovačka|čehoslovački]]) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na distancama od 5.000 do 30.000 m.

== Početak karijere ==
U svojoj ranoj mladosti radio je u tvornici cipela Bata u obližnjem gradu Zlinu. Na početku njegove karijere napredak je bio spor i nije dao naslutiti veliki Zatopekov potencijal. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|rata]], [[1944.]] došlo je ipak do osjetnog rezultatskog poboljšanja. Postavio je nove nacionalne rekorde Češke na 2.000 m, 3.000 m i 5.000 m.

Nakon rata je doslovno rezultatski eksplodirao. Na svom prvom velikom međunarodnom nastupu, na atletskom prvenstvu Europe, održanom u [[Oslo|Oslu]] [[1946.]] zauzima peto mjesto na 5000 m.

== Međunarodni uspjesi ==
Na svojim prvim [[OI 1948.|Olimpijskim igrama 1948. u Londonu]] čehoslovačko atletsko rukovodstvo je odbilo njegov zahtjev da sudjeluje na ceremoniji otvaranja igara, jer je trka na 10.000 m bila na programu već sljedeći dan. Nezadovoljan zabranom sudjelovanja na otvaranju, Zatopek se prije svečanog mimohoda pomiješao s olimpijcima iz Danske i s njima ušao u stadion. I ... sutradan pobijedio s velikom prednošću, popravivši s rezultatom 29:59.6 olimpijski rekord.

U drugom svom nastupu na londonskim OI Emil u disciplini 5.000 m osvaja [[srebro]] iza Belgijanca [[Gaston Reiff|Gastona Reiffa]], za samo 0,2 sec. To je bio jedan od rijetkih njegovih poraza, nakon kojeg je uslijedio dugogodišnji niz nepobijeđenosti.

U svoje vrijeme, Emil je bio revolucionar novih metoda treninga. Često bi sam izmišljao treninge ili bi usavršavao postojeće principe. Atletski savez tadašnjeg SSSR-a pozivao bi svake godina njega i suprugu Danu Ingrovu, bacačicu koplja, na besplatne pripreme na obali [[Crno more|Crnog mora]], u nadi da će proniknuti u njegove trkačke programe. To im je na kraju vjerojatno i uspjelo, jer je glavni egzekutor skidanja Zatopeka sa svjetskog trkačkog trona bio upravo Rus [[Vladimir Kuts]].

Svoju atletsku besmrtnost Emil Zatopek je zaslužio na sljedećim [[OI 1952.|Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952]]. Prije samih Igara je nastupio na dva manja mitinga u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Kijev]]u, gdje je pobijedio ali sa skromnim rezultatima, što je izazvalo skeptičnost nacije, koja je u njemu vidjela najvećeg češkog sportskog junaka predstojećih Igara.

Ali Emil ponovo uvjerljivo pobijeđuje s novim olimpijskim rekordom. Svoju zlatnu olimpijsku medalju osvojenu u toj trci Zatopek je 16 godina kasnije poklonio velikom australskom trkaču Ronu Clarku, koji je sredinom 60-ih godina postavio bezbrojne svjetske rekorde na pet i deset kilometara, ali nikad nije stigao do najvrijednijeg - olimpijskog [[Zlato|zlata]].

Druga finalna trka na helsinškim Igrama uslijedila je u disciplini 5000 m. Ta se utrka smatra jednom od najvećih u povijesti Olimpijskih igara. Sam Zatopek se rado sjeća tog događaja: "To je bio najjači finiš koji sam ikada izveo protiv izuzetnih rivala: Nijemca Schadea, Francuza [[Alan Mimoun|Mimouna]] i Britanaca Chatawaya i Piriea. Računao sam da ću ih dobiti na početku zadnjeg kruga, ali kada su me trojica od njih prestigla mislio sam da je sve gotovo, da sam izgubio trku. Međutim, nakon prerano jakog finiša, prvo je počeo popuštati Chataway pa za njim i Schade. U tom trenutku sam shvatio da ni Mimoun neće izdržati do kraja i počeo sam po drugi put finiširati, 150 metara prije cilja". Pravu atletsku poslasticu i veliku Emilovu pobjedu dodatno je začinila supruga Dana Zatopek, koja je samo par sekundi kasnije bacila svoj pobjednički hitac u koplju.

Zatopekovi su tako u nekoliko sekundi osvojili dvije zlatne olimpijske medalje, ali tu priči nije bio kraj. Tri dana kasnije, zadnjeg dana Olimpijskih igara, Emil se pojavio i na startu [[Maraton|maratonske]] trke i pobijedio s velikom prednošću - iako do tada nikada nije trčao tu disciplinu!

Osmodnevna Zatopekova "helsinška diktatura", tijekom koje je postao jedini dugoprugaš koji je na jednim Olimpijskim igrama osvojio tri zlatne medalje (5.000 m, 10.000 m i maraton) i pri tom postavio u sve tri discipline olimpijske rekorde, trčeći usput svoj prvi maraton, smatra se jednim od najvećih sportskih dostignuća uopće. To je ujedno bio i vrhunac sportske karijere ovog iznimnog čovjeka i sportaša koji je trčao, istina, ne tako lijepim stilom, kao da se muči, kao da će svakog časa "umrijeti" na stazi, vječito s bolnim grčem na licu.

Dvije godine kasnije, nakon što je postavio svjetski rekord na 5.000 m, otputovao je prvenstvo Europe po još jedan zalogaj slave. Pobijedio je u trci na 10000 m. A zatim je došla trka na 5.000 m. Novi mladi lav trkačke scene [[Vladimir Kuts]] stekao je svjetsku slavu već i samim tim što je prvi pobijedio Zatopeka.

Sljedećih je godina često gubio od velikih trkača Mimouna, Piriea, Chatawaya, Iharosa i Kutsa. Velika generacija izuzetnih trkača, koja je u vremenu od '54 – '57 čak 12 puta popravljala svjetske rekorde na 5 i 10 kilometara, našla se ponovo na okupu na Igrama u [[Melbourne]]u [[1956.]] Zatopek nastupa samo u maratonu i zauzima tek šesto mjesto. Po povratku iz [[Australija|Australije]] zaključio je svoju aktivnu sportsku karijeru.

== Život nakon karijere ==
Nakon atletske karijere posvetio se vojničkom zanimanju, tako da je nakon nekoliko godina dogurao do čina pukovnika. Međutim, pred kraj 60-ih godina XX stoljeća počinje period životne agonije Emila Zatopeka. Naime, on otvoreno pruža potporu češkom političaru [[Aleksandar Dubček|Aleksandru Dubčeku]], mladom reformatoru, idejnom vođi "praškog proljeća", pokreta koji se protivio tadašnjoj sovjetskoj politici istočnog poretka. Kao i dvanaest godina ranije u Budimpešti [[1956.]], ponovo su ruski tenkovi u kolovozu [[1968.]] zaposjeli ulice Praga i ugušili pobunu. Zatopek je isključen iz komunističke partije, otpušten iz vojske i oduzeta mu je titula zaslužnog majstora sporta. Emil je u sljedećem periodu radio kao sakupljač otpada i čistač ulica ne bi li zadovoljio svoje egzistencionalne potrebe.
Na poziv MOO-a da bude poseban gost Olimpijskih igara u Münchenu [[1972.]], oglušio se njegov nadređeni "...jer nije mogao naći zamjenu". Krajem 70-ih, Emil je djelomično rehabilitiran i dobiva posao u praškom sportskom institutu, kao arhivist.
[[Datoteka:Zatopek Roznov 3618.jpg|mini|Grob Emila Zátopeka u [[Rožnov pod Radhoštěm|Rožnovu pod Radhoštěm]]]]
Iako u svojoj zemlji omalovažavan, ostatak svijeta nije zaboravio velikog trkača. [[1975.]] godine dobiva posebno priznanje [[Medalja Pierrea de Coubertina|Medalju Pierrea de Coubertina]] za promociju ferpleja u sportu.

Još jednom je pokazao svoj prkos, prilikom Igara u Los Angelesu [[1984.]], gdje je, ponovo na poziv MOO-a, otputovao kao specijalni gost, unatoč bojkota Igara od strane SSSR-a i cijelog istočnog bloka. Raspadom komunizma Zatopek je u potpunosti rehabilitiran, dobivši jednu od ključnih uloga u sportskom savezu Češke. Osobno mu se u ime naroda ispričao ministar obrane, a nebrojeno puta je dobivao priznanja od predsjednika [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]].

Tijekom svojih 60-ih godina, Emil je još uvijek redovito trčao, održavajući svoju kondiciju, ali zadnjih nekoliko godina je bitno usporio. Nekoliko puta je hospitaliziran, a zadnji put zbog upale pluća, samo mjesec dana prije srčanog udara koji je prethodio padanju u komu. Borba liječnika za njegov život potrajala je još par dana i konačno, [[22. studenog]] [[2000.]], srce Emila Zatopeka je prestalo kucati.

Dan nakon što je saznao za njegovu smrt, izjavu je dao Lamine Diack, predsjednika IAAF-a (Međunarodne atletske federacije): "Ovo je tužan dan ne samo za prijatelje i poznavatelje sporta, već i za obične ljude koji su u Zatopeku prepoznali poštenog i nepomirljivog borca za ljudsko dostojanstvo i slobodu".

Pokop je održan [[6. prosinca]] 2000., u Pragu, na državnom nivou, uz sve počasti.

== Najveći uspjesi ==
* 1948. - OI, 1 zlatna medalja (10.000 m), 1 srebrna medalja (5.000 m)
* 1950. - EP, 2 zlatne medalje (5.000 m i 10.000 m)
* 1952. - OI, 3 zlatne medalje (5.000 m, 10.000 m i maraton)
* 1954. - EP, 1 zlatna medalja (10.000 m)

== Osobni rekordi ==
* 5.000 m: 13:57.2 (1954.)
* 10.000 m: 28:54.2 (1954.)
* 1 sat: 20052 m (1951.), prvi preko 20.000 m za 1 sat
* Maraton: 2 h 23:04 (1952.)

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Emil Zátopek}}

{{GLAVNIRASPORED:Zatopek, Emil}}
[[Kategorija:Češki atletičari]]
[[Kategorija: Dugoprugaši]]
[[Kategorija: Olimpijski pobjednici u atletici]]

Emil Zátopek - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica