https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=EngelsbergEngelsberg - Povijest promjena2026-05-25T02:28:48ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Engelsberg&diff=159665&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-25T00:24:37Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Engelsberg'''-->{{UNESCO-svjetska baština<br />
|ime mjesta = Željezara Engelsberg<br />
|slika = Engelsberg-Huettenwerk-01.jpg<br />
|godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small><br />
|vrst baštine = Kulturno dobro<br />
|mjerilo = iv<br />
|ugroženost = ne<br />
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/556 556]<br />
|država = {{ZD+X/Š|ŠVE}} <br />
}}<br />
[[Datoteka:Engelsbergs bruk 1996.jpg|mini|lijevo|<center>Objekti željezare Engelsberg]]<br />
'''Željezara Engelsberg''' ([[švedski]]: ''Engelsbergs bruk'') je [[željezara]] na obali jezera [[Åmänningen]], pored mjesta Ängelsberg u općini Fagersta, 10&nbsp;km od grada [[Fagersta]], [[županija Västmanland]], središnja [[Švedska]].<br />
<br />
Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645.-1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674.-1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala [[vodenica]]. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].<br />
<br />
Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila [[željezo]] po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.<ref>[http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm Opis na turističkim stranicama Fegerste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812053215/http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm |date=12. kolovoza 2010. }} Posjećeno 10. siječnja 2011. {{sv}}</ref> Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks<ref>Nils Segerstråle, [http://runeberg.org/svefidei/0254.html Övriga fideikommiss], 1979. {{sv}}</ref>, te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
<br />
*[https://web.archive.org/web/20070930014646/http://www.raa.se/cms/extern/en/places_to_visit/world_heritage_sites/engelsberg_ironworks.html ''Riksantikvarieämbetet'' opis željezare] {{sv}}<br />
*[https://web.archive.org/web/20070326084123/http://www.ekomuseum.se/english/besoksmal/engelsberg.html ''Ekomuseum Bergslagen'' description] {{sv}}<br />
{{Svjetska baština u Švedskoj}}<br />
<br />
{{coord|59|58|00|N|16|00|30|E|display=title|region:SE_type:landmark_source:dewiki}}<br />
<br />
[[Kategorija:Svjetska baština u Švedskoj]]<br />
[[Kategorija:Građevine u Švedskoj]]</div>WikiSysop