https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=EnstatitEnstatit - Povijest promjena2026-05-21T21:43:46ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Enstatit&diff=35287&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-19T06:14:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Enstatit'''-->{{Infokutija mineral<br />
| ime = Enstatit<br />
| kategorija = Mineral<br />
| kutija_sirina = <br />
| kutija_pozadinska_boja = <br />
| slika = Enstatite-USGS-BYU492.jpg<br />
| slika_velicina = <br />
| naslov = <br />
| formula = <tt>Mg<sub>2</sub>[Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>]</tt><br />
| molarna_masa = <br />
| boja = bijela, svijetlosiva, žućkasta<br />
| habitus = kratkoprizmatičan<br />
| sustav = rompski, k.r. ''mmm''<br />
| sraslaci = <br />
| kalavost = dobra po {210}<br />
| lom = školjkast<br />
| zilavost = <br />
| tvrdoca = 5 - 6<br />
| sjaj = staklast<br />
| polish = <br />
| indeks_loma = <br />
| opticka_svojstva = <br />
| dvolom = <br />
| disperzija = <br />
| pleokroizam = <br />
| fluorescencija = <br />
| apsorpcija = <br />
| ogreb = bijel<br />
| specificna_tezina = <br />
| gustoca = 3,15<br />
| tocka_talista = <br />
| taljivost = <br />
| prepoznatljivost = <br />
| topljivost = <br />
| prozirnost = većinom poluproziran, rijetko proziran<br />
| drugo = <br />
| reference = <br />
}}<br />
<br />
<br />
<br />
'''Enstatit''', <tt>Mg[Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>]</tt>, je [[Pirokseni|piroksenski]] [[silikati|silikatni]] mineral koji, zajedno s [[ferosilit]]om <tt>(Fe[Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>])</tt> čini cjelovitu seriju čvrstih otopina. Čest je u [[magmatske stijene|magmatskim]] i [[metamorfne stijene|metamorfnim]] stijenama i [[meteoriti]]ma. Prijelazni oblik, <tt>(Mg,Fe)[Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub>]</tt>, poznat je pod nazivom [[hipersten]], iako je ime službeno napušteno, a pri definiranju, sadrži relativne udijele i enstatita (''En'') i ferosilita (''Fs'') (pr., <tt>''En''<sub>80</sub>''Fs''<sub>20</sub>)</tt>. Enstatit s manjim udjelom [[željezo|željeza]] izložen [[Trošenje (geologija)|trošenju]] poprima polumetalni [[sjaj]] i [[bronca|brončanu]] boju. Takav mineral nazivamo [[broncit]], iako je točnije nazivati ga izmijenjenim enstatitom. Većina prirodnih kristala je [[romspki kristalni sustav|rompska]] iako postoje tri [[polimorfi|polimorfa]]. Visokotemperaturni, niskotlačni polimorfi su [[protoenstatit]] i [[protoferosilit]] (također rompski), dok su niskotemperaturni oblici, [[klinoenstatit]] i [[klinoferosilit]], [[monoklinski kristalni sustav|monoklinski]]. <br />
<br />
''Broncit'' i ''hipersten'' bili su poznati davno prije enstatita, kojeg je prvi put opisao G. A. Kenngott, [[1855.]] godine.<br />
<br />
[[Smaragd]]no zeleni varijetet enstatita naziva se [[krom-enstatit]], i brusi se u drago kamenje. Zelena boja rezultat je tragova [[krom]]a, što je moguće vidjeti i u imenu samog varijeteta. Broncit se također ponekad brusi u obliku dragulja.<br />
<br />
<br />
== Identifikacija ==<br />
<br />
Enstatit i drugi rompski pirokseni razlikuju se od onih u monoklinskoj seriji prema optičkim karakteristikama, kao što su slabiji dvolom i jači [[pleokroizam]]. Također imaju prizmatičnu kalavost koja je savršena u dva smjera, pod kutem od 90°. Enstatit dolazi u bijeloj, sivoj, zelenkastoj ili smeđoj boji; tvrdoća mu je 5-6, a specifična gustoća 3.2 - 3.3.<br />
<br />
== Ležišta i nalazišta ==<br />
<br />
Izolirani kristali su rijetki, ali ortopiroksen je osnovni sastojak raznih tipova magmatskih i metamorfnih stijena. [[Magnezij|Mg]]-ortopirokseni pojavljuju se u [[Plutoni (geologija)|plutonskim]] stijenama, kao što su [[gabro]] (norit) i [[diorit]]. Mogu se formirati mali [[Idiomorfija|idiomorfni]] [[fenokristal]]i, a također može doći i u obliku masovnih zrnatih agregata unutar vulkanskih stijena kao što su [[bazalt]], [[andezit]] ili [[dacit]].<br />
<br />
Enstatit s približnim sastavom <tt>''En''<sub>90</sub>''Fs''<sub>10</sub></tt>, esencijalni je mineral [[peridotiti|peridotita]] i [[piroksenit]]a unutar [[Zemlja|Zemljina]] [[Plašt (geologija)|plašta]]. Peridotiski [[ksenoliti]] česti su u [[kimberliti]]ma i u nekim bazaltima. Odnosi [[kalcij]]a, [[aluminij]]a i [[krom]]a u enstatitu unutar tih ksenolita bili su ključni u određivanju dubine na kojoj su ksenoliti otkinuti uzdižućom [[magma|magmom]].<br />
<br />
''Ortopirokseni'' su važne sastavnice nekih metamorfnih stijena kao što je [[granulit]]. Ortopirokseni po sastavu bliže čistom enstatitu pojavljuju se u nekim metamorfoziranim [[serpentini]]ma. Veliki kristali, i do 30 cm u dužinu, većinom alterirani u [[steatit]], pronađeni su [[1874.]] unutar [[apatit]]nih žila poprijeko [[tinjci|tinjčevih]] [[škriljavci|škriljavaca]] i [[hornblenda]]-škriljavaca, u apatitnom rudniku Kjorrestad, kraj [[Brevig]]a, južna [[Norveška]].<br />
<br />
Enstatit je čest mineral u [[meteoriti]]ma. Kristali su nađeni unutar kamenih i željezovitih meteorita, uključujući i meteorit koji je pao na Breitenhach u Erzgebirgeu, Bohemia ([[Češka]]). U nekim meteoritima, zajedno s olivinima tvori masovne agregate; tu se kristali mogu pojaviti u obliku malih sfernih masa ili kondrula, s unutrašnjom radijalnom strukturom.<br />
<br />
== Vidi još: ==<br />
*[[Pirokseni]]<br />
*[[Hipersten]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.galleries.com/minerals/silicate/enstatit/enstatit.htm Mineral Galleries] {{eng oznaka}}<br />
*[http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/Enstatit.htm Enstatit]<br />
<br />
[[Kategorija:Minerali]]<br />
<!--[[Kategorija:Silikati]]--></div>WikiSysop