https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=EpafEpaf - Povijest promjena2026-06-22T02:51:52ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Epaf&diff=112031&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-07T07:38:36Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Epaf'''-->'''Epaf''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Επαφος''') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] kralj [[Egipat|Egipta]]. Bio je sin [[Zeus]]a i [[Ija|Ije]]. Imao je ženu po imenu [[Memfida (mitologija)|Memfida]] i kćeri [[Libija (mitologija)|Libiju]] i [[Lizijanasa(Epaf)|Lizijanasu]]. Smatran je osnivačem grada [[Memfis (Egipat)|Memfisa]]. Bio je poznat kao vrlo ljubomoran čovjek.<br />
<br />
== [[Etimologija]] ==<br />
Epafovo ime je grčka riječ ''epafos'', što znači ''začet dodirom''.<br />
== [[Mitologija]]==<br />
<br />
Epaf je, kako mu i ime kaže, začet dodirom. Zeus je njegovoj majci, Iji prišao u vidu oblaka, kako bi je sakrio od svoje žene, [[Hera|Here]]. Tada je Epaf začet. Nakon dugih godina lutanja, Ija je, još uvijek u obliku junice, stigla u Egipat, gdje joj je Zeus vratio ljudsko obličje. Tada je, u papirusovom gustišu, nadomak [[Nil]]a, rodila Epafa. Tamo je Ija štovana kao božica [[Hator]], a udala se za egipatskog kralja [[Telegon]]a. Njega je u vladavini Egiptom naslijedio Epaf.<br />
<br />
Prema Herinom nalogu, njega su posvojili i odgojili [[Kureti (mitologija)|Kureti]]. Ija ga je dugo tražila. Nakon mnogo godina, pronašla ga je u [[Sirija|Siriji]], nakon čega ga je Telegon posvojio. <br />
<br />
Jednom je prilikom Epafova ljubomora imala ozbiljne posljedice. Naime, Epaf nije mogao podnijeti da je [[Faetont]], sin boga Sunca [[helije|Helija]], blistav i sjajan poput oca te ga je u svađi nazvao potomkom ništavnog smrtnika. To je Faetonta jako uvrijedilo, ali i natjeralo da posumnja te je otišao Heliju i ispitivao ga je li mu on sigurno otac. Helije ga je uvjeravao, ali Faetont se nije mogao smiriti, stoga se Helije zakleo presvetom rijekom [[Stiks]] da će mu kao dokaz ispuniti bilo koju želju.<br />
Faetont je poželio da jedan dan vozi očeva kola. Helije se uplašio i počeo razuvjeravati Faetonta da to nije za smrtnike te da je neiskusan u kroćenju vatrenih i blistavih, krilatih konja koji vuku kočiju. No, Faetont se nije dao razuvjeriti te je, zbog zakletve, Helije morao ispuniti obećanje. Skinuo je svoju zlatnu krunu i ukratko mu objasnio kako upravljati kočijom.<br />
Faetont je potjerao Helijeva kola, a krilati su konji osjetili da ih ne vodi poznata i čvrsta ruka te su skrenuli sa svoje svakodnevne putanje. Isprva su se podigli previsoko te se zemlja smrznula, a potom su se spuštali su se i padali sve niže, a od plamena su uzavrele rijeke, zemlja se sušila i pucala (nastajale su pustinje - [[Sahara]]), a šume su gorjele - čak su se i vrata [[Had]]a otvorila. Geja je zaprijetila Faetontu i pozvala Zeusa da spriječi uništenje zemlje. Zeus je poslao munju na Faetonta koji se srušio u bezdan, u rijeku [[Eridan]], i umro, ali život na zemlji bio je spašen.<br />
<br />
[[Kategorija:Mitološki Grci]]</div>WikiSysop