WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T10:47:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Erwin Schrödinger
| slika = Erwin Schrödinger (1933).jpg
| slika_širina =
| naslov = Erwin Schrödinger, 1933.
| datum_rođenja = [[12. kolovoza]] [[1887.]]
| mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrija]]
| datum_smrti = [[4. siječnja]] [[1961.]]
| mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrija]]
| prebivalište = [[Austrija]] [[Irska]]
| državljanstvo = [[Austrijanci|austrijsko]] [[Irci|irsko]]
| narodnost = [[Austrijanci|Austrijanac]]
| etnicitet = [[Austrijanci|Austrijanac]]-[[Englezi|Englez]]
| polje = [[fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Wroclawu Sveučilište u Zürichu Sveučilište u Berlinu Sveučilište u Oxfordu Sveučilište u Grazu Institut za napredne studije u Dublinu
| alma_mater = [[Sveučilište u Beču]]
| doktorski_mentor = [[Friedrich Hasenöhrl]]
| doktorski_studenti = [[Linus Pauling]] [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20x22px]][[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20x22px]] [[Felix Bloch]] [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20x22px]]
| poznat_po = [[Schrödingerova jednadžba]] [[Schrödingerova mačka]] [[Schrödingerova metoda]] [[Schrödingerova slika]] [[Schrödinger-Newtonove jednadžbe]] [[Schrödingerovo polje]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|20x22px]] [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1933.)
| religija = [[katolicizam]]
| fusnote =
}}
'''Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger''' ([[Beč]], [[12. kolovoza]] [[1887.]] – [[Beč]], [[4. siječnja]] [[1961.]]), [[Austrija|austrijski]] fizičar.

Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se je kod kuće, a nakon toga je pohađao školu da se pripremi za ''Bečko sveučilište''.

Tamo je diplomirao [[fizika|fiziku]] te je ostao na sveučilištu do Prvoga svjetskog rata u kojem je sudjelovao na talijanskoj fronti. Nakon rata vraća se u Beč gdje se ženi i [[1921.]] dobiva poziciju teorijskog fizičara na sveučilištu u [[Zürich]]u. Šest godina koje je tu proveo bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri, iako je na mehanici valova počeo raditi tek 1925. godine. Već [[1926.]] objavio je svoj rad gdje kretanje elektrona u atomu opisuje kao valnu funkciju. Godine [[1927.]] dobiva veliko priznanje, jer ga pozivaju na ''Berlinsko sveučište'' gdje bi trebao zamijeniti [[Max Planck|Maxa Plancka]]. Tamo ostaje do [[1933.]] kada zbog nacista odlazi na [[Sveučilište Oxford|Oxford]]. Iste godine podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] sa [[Paul Dirac|Paulom Diracom]].

Godine [[1938.]] vraća se u Austriju, ali nakon što ju [[Njemačka]] pripaja emigrira u [[Dublin]] gdje se bavi filozofijom fizike. Godine [[1960.]] vraća se u [[Beč]] i godinu dana kasnije umire.

[[Schrödingerova jednadžba]] gibanja [[elektron]]a je osnovna jednadžba u modernoj [[Kvantna fizika|kvantnoj fizici]]. Potpuno odbacuje pokušaje da se gibanje elektrona odvija po određenim putanjama u atomu i nastoji opisati njihovo gibanje isključivo [[val]]nim svojstvima. U nekom trenutku ta vjerojatnost da se elektron nađe u nekoj točki prostora jednaka je kvadratu apsolutne vrijednosti valne funkcije. Valna funkcija se mijenja ovisno o kvantizaciji elektrona. Pomoću te jednadžbe dobiva se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednadžbu je iznimno teško riješiti i očekuje se da će svoju punu uporabnu vrijednost dosegnuti daljnjim razvojem [[Računalo|računala]].

==Životopis==
===Rane godine===

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger rođen je [[12. kolovoza]] [[1887.]] u [[Beč]]u kao sin Rudolfa Schrödingera, [[botanika|botaničara]], i Georgine Emilie Brende Schrödinger. Majka bila je austrijsko-engleskog porijekla. Mladi Erwin je skoro istodobno učio i [[engleski]] i [[njemački]] zbog činjenice da su se oba jezika govorila u kući. Otac mu je bio katolik, a majka luteranka. Godine [[1898.]] počinje svoje obrazovanje na ''Akademisches Gymnasiumu''. Između [[1906.]] i [[1910.]] obrazovao se u [[Sveučilište u Beču|Beču]], a glavni mentori bili su mu [[Franz Serafin Exner]] i [[Friedrich Hasenöhrl]]. Tijekom tog studija obavio je i eksperimente sa [[Friedrich Kohlrausch|Friedrichom Kohlrauschom]]. Godine [[1911.]] postaje asistent Exneru na sveučilištu.

===Srednje godine===

Godine [[1914.]], Schrödinger je dostigao akademski status znan kao ''venia legendi''. Od [[1914.]] do [[1918.]], sudjelovao je u [[Prvi svjetski rat|ratu]] kao časnik austrijske vojske. Dana [[6. travnja]] [[1920.]] oženio se s Annemariom Bertel. Iste godine postao je asistent [[Max Wien|Maxu Wienu]] u [[Jena|Jeni]], a malo nakon toga je postao i izvanredni profesor u [[Stuttgart]]u. Godine [[1921.]] postao je redoviti profesor u [[Wrocław]]u.

Godine [[1922.]] počeo je studirati na [[Sveučilište u Zürichu|Sveučilištu u Zürichu]]. U siječnju [[1926.]] u časopisu ''[[Annalen der Physik]]'' izdaje članak ''Quantisierung als Eigenwertproblem'' ([[njemački]]: ''Kvantizacija vlastite vrijednosti'') na temu valne mehanike. Taj rad znan je kao [[Schrödingerova jednadžba]]. U članku je dao ''"derivaciju"'' valne jednadžbe za vremenski neovisne sustave i pokazalo sa da je dao točnu energetsku vlastitu vrijednost za [[atom sličan vodiku]]. Ovaj članak slavljen je kao jedan od najvažnijih znanstvenih radova [[20. stoljeće|XX. stoljeća]], a napravio je i revoluciju u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], ta općenito u cijeloj fizici i kemiji. Četiri tjedna kasnije, Schrödinger izdaje još jedan članak koji je riješio [[kvantni harmonijski oscliator]], [[kruti rotor]] i [[dvoatomna molekula|dvoatomne molekule]], a dao je i novu derivaciju njegovoj jednadžbi. Treći članak, iz svibnja, prikazao je ekvivalentnost pristupa sličnog onom koji je primjenjivao [[Werner Heisenberg]], a dao je i obradu [[Starkov učinak|Starkovog učinka]]. Četvrti članak, iz ove impresivne serije, dao je način rješavanja problema u kojima se sustav mijenja s vremenom. Ova četiri članak predstavljaju vrhunac Schrödingerovog znanstvenog rada i odmah su uvršteni među najvažnije znanstvene radove u fizici.
[[Datoteka:Solvay conference 1927.jpg|300px|mini|lijevo|5. [[Solvayjska konferencija]] [[1927.]]; Schrödinger se može vidjeti kako stoji u zadnjem redu (šesti s desna).]]
Godine [[1927.]], Schrödinger je zamijenio [[Max Planck|Maxa Plancka]] na mjestu profesora na [[berlin]]skom Sveučilištu Friedrich Wilhelm. No, [[1933.]] Schrödinger napušta novonastali [[Treći Reich]] zbog [[antisemitizam|antisemitizma]]. Postao je profesor na koledžu Magdalen i na Sveučilištu u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u. Godine [[1933.]] podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] s [[Paul Dirac|Paulom Diracom]] zbog svog doprinosa u razvoju valne mehanike. No, unatoč njegovom znanstvenom uspjehu, njegov privatni život doveo je do toga da bude otpušten s Oxforda. Godine [[1934.]] trebao je ići predavati na Princeton, no odbio je. Sljedeća postaja trebala je biti Sveučilište u [[Edinburgh]]u, no zbog problema s vizom nije otputovao u Škotsku, a [[1936.]] prihvaća posao na Sveučilištu u [[Graz]]u.

===Kasne godine===

Godine [[1938.]], nakon što je [[Hitler]] [[Anschluss|okupirao Austriju]], Schrödinger je imao problema jer je [[1933.]] pobjegao iz Trećeg Reicha i jer je bio otvoren protivnik [[nacizam|nacizma]]. Kasnije je porekao sve ovo, no ubrzo je povukao izjavu i osobno se ispričao [[Albert Einstein|Einsteinu]]. No, to nije smirilo strasti pa je Schrödinger otpušten sa sveučilišta pod izlikom političke nevjerodostojnosti. Bio je maltretiran i savjetovano mu je da ne napušta zemlju, no on i njegova supruga pobjegli su u Italiju. Iz Italije je putovao na sveučilišta u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u i [[Gent]]u.

Godine [[1940.]] dobio je pozivnicu da pomogne u osnivanju Instituta za napredne studije u [[Dublin]]u. Otputovao je tamo i dobio posao ravnatelja Škole za teoretsku fiziku. Na toj poziciji ostao je 17 godina. Tijekom tog mandata postao je i naturalizirani državljanin [[Irska|Irske]]. Tijekom ovog perioda je napisao preko 50 radova na razne teme, a među najvažnije spadaju oni o njegovim istraživanjima [[Ujedinjena teorija polja|ujedinjene teorije polja]].

Godine [[1944.]] napisao je djelo ''[[Što je život?]]'', koje sadrži raspravu o [[negentropija|negentropiji]] (suprotnost [[entropija|entropiji]]) i koncept kompleksne [[molekula|molekule]] koja sadrži genetski kod za žive organizme.

Prema memoarima [[James Dewey Watson|Jamesa D. Watsona]], ''DNK, tajna života'', Schrödingerova knjiga inspirirala je Watsona da prouči [[gen]], što je dovelo i do otkrića strukture [[DNK|molekule DNK]]. Slično Watsonu, [[Francis Crick]], Watsonov suradnik, u svojoj autobiografiji piše kako je su Schrödingerove spekulacije o tome kako se genetska uputa pohranjuje u molekulama utjecale na njega. Schrödinger je u Dublinu ostao sve do svog umirovljena [[1955.]] I tijekom ovog perioda Schrödinger je zapadao u skandale: imao je mnoge afere sa studenticama, a napravio je djecu dvama Irkinjama. Schrödinger je imao doživotni interes za [[hinduizam|hinduističku]] filozofiju [[Vedanta]]. Ta filozofija utjecaja je i na kraj knjige ''Što je to život?'' gdje Schrödinger piše o mogućnosti da je individualna [[svijest]] samo manifestacija jedinstvene svijesti koja prodire u svemir.<ref>Moj pogled na svijet - Erwin Schrödinger; ''Što je to život?'', poglavlje IV: fizički aspekt žive stanice, uma i materije - Erwin Schrödinger</ref>

Godine [[1956.]] vraća se u [[Beč]]. Na važnom predavanju tijekom Svjetske energetske konferencije, Schrödinger je odbio održati predavanje o nuklearnoj energiji zbog svog skepticizma prema njoj te je umjesto toga održao jedno filozofsko predavanje. Tijekom ovog perioda Schrödinger se udaljio od definicije valne duljine koju je davala kvantna mehanika, te je samostalno promovirao ideju o valovima što je uzrokovalo mnoge kontroverze.

===Privatni život===
[[Datoteka:Solvay1933Large.jpg|mini|lijevo|300px|7. Solvayjska konferencija [[1933.]], održana u [[Bruxelles]]u. Schrödinger se može vidjeti kako sjedi (prvi s lijeva).]]
Godine [[1933.]], Schrödinger je odlučio da ne može živjeti zemlji u kojoj je [[Holokaust|progon Židova]] dio politike te države. [[Alexander Frederick Lindemann]], vođa katedre za fiziku na Oxfordu, posjećuje [[Treći Reich]] u proljeću [[1933.]] kako bi pokušao osigurati posao za neke mlade židovske znanstvenike. Sa Schrödingerom je popričao o poslu za njegovog asistenta, no tada je, na njegovo iznenađenje, saznao da i sam Schrödinger planira napustiti Reich. Schrödinger je također uputio molbu da njegov asistent bude [[Arthur March]].

Zahtjev da mu March bude asistent proizlazio je iz Schrödingerovih nekonvencionalnih veza sa ženama. Schrödingerova veza s njegovom suprugom nikad nije bila dobra, te je imao mnoge afere za koje je njegova supruga znala. No, i Anny je imala svog ljubavnika - Schrödingerovog prijatelja [[Hermann Weyl|Hermanna Weyla]]. Schrödinger je želio da mu March bude asistent jer je tada bio zaljubljen u Marchovu suprugu Hilde.
[[Datoteka:Erwin Schrödinger (1933).jpg|frame|Službeni portret prilikom dodjele Nobelove nagrade.]]
Većina znanstvenika koji su pobjegli iz Reicha, ljeto [[1933.]] su proveli u provinciji [[Autonomna pokrajina Bocen|Südtirol]]. Tu je Schrödinger napravio dijete Marchovoj supruzi Hilde. Dana [[4. studenog]] [[1933.]], Schrödinger, njegova supruga Anny i Marchova supruga Hilde stižu u [[Sveučilište Oxford|Oxford]]. Po dolasku, dobio je posao na koledžu Magdalen. Ubrzo nakon što je došao u Oxford, Schrödinger je saznao da je zbog svog rada na području [[Schrödingerova jednadžba|valne mehanike]], dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Tu nagradu podijelio je s [[Paul Dirac|Paulom Diracom]].

Na početku [[1934.]], Schrödinger je pozvan da održi predavanje na [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu Princeton]], a ubrzo nakon održanog predavanja ponuđena mu je i pozicija predavača. Po povratku u Oxford pregovarao je oko financijske strane posla na Princetonu, ali na kraju ga je odbio i ostao u Engleskoj. Pretpostavlja se da je njegova želja da Anny i Hilde odgajaju njegovo dijete u Princetonu bila neostvariva. No, činjenica da Schrödinger nije skrivao svoju vezu s dvije žene istodobno, čak i ako je jedna od njih bila udana za drugog čovjeka, nije dobro prihvaćena ni na Oxfordu. No, unatoč svemu ovome, njegova kći Ruth Georgie Erica rođena je u Oxfordu [[30. svibnja]] [[1934.]]<ref>''Schrödinger: Life and Thought'' - Walter John Moore, 1992.; {{ISBN|0-521-43767-9}}</ref>

===Smrt i ostavština===
[[Datoteka:Erwin Schrodinger at U Vienna.JPG|200px|mini|Bista Erwina Schrödingera.]]
Erwin Schrödinger umro je [[4. siječnja]] [[1961.]] u [[Beč]]u, u 73. godini života, od posljedica [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Pokopan je u mjestu [[Alpbach]]. Za sobom je ostavio udovicu Anny.

Enormni [[krater]] [[Schrödinger (krater)|Schrödinger]] na [[Mjesec]]u posthumno je nazvan po njemu, a [[1993.]], u njegovu čast, u Beču je utemeljen Međunarodni institut za matematičku fiziku Erwin Schrödinger.

==Boja==

Iako je Schrödinger puno poznatiji po svojim radovima na polju [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]], radio je i sa bojama. Godine [[1920.]] izdao je tri članka o toj temi:

* "Theorie der Pigmente von größter Leuchtkraft," ''[[Annalen der Physik]]'', (4), 62, (1920.), 603-622
* "Grundlinien einer Theorie der Farbenmetrik im Tagessehen," ''Annalen der Physik'', (4), 63, (1920.), 397-426; 427-456; 481-520
* "Farbenmetrik," ''Zeitschrift für Physik'', 1, (1920.), 459-466

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Erwin Schrödinger}}
* "''[http://www.zbp.univie.ac.at/schrodinger/bio/bio1.htm Životopis (na njemačkom jeziku)]''" ili
* "''[http://www.zbp.univie.ac.at/schrodinger/ebio/bio1.htm Životopis (na engleskom jeziku)]''"
* [http://www.britannica.com/eb/article-9066219/Erwin-Schrodinger ''Encyclopaedia Britannica'': Erwin Schrodinger]
* [http://www.nobel.se/physics/laureates/1933/schrodinger-bio.html Erwin Schrödinger - životopis] sa NobelPrize.org
* [http://www.ch.ic.ac.uk/watoc Schrödingeova medalja]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Schrödinger, Erwin}}
[[Kategorija:Austrijski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Erwin Schrödinger - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica