FTP - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T07:03:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: /* Lista FTP naredbi */

2021-07-26T00:48:05Z

Lista FTP naredbi

←Starija inačica		Inačica od 00:48, 26. srpnja 2021.
Redak 72:		Redak 72:

	Nekada se misli na FTP preko SSH kao na sigurni FTP, pa se ne bi smjelo pobrkati s ostalim načinima osiguravanja FTP-a, kao što su SSL/TLS (FTPS). Ostali načini prijenosa podataka koji koriste SSH koji nisu u svezi s FTP-om uključuju SFTP i SCP; o svakome od ovih, cijeli razgovor (vjerodajnice i podatci) su uvijek zaštićeni SSH protokolom.		Nekada se misli na FTP preko SSH kao na sigurni FTP, pa se ne bi smjelo pobrkati s ostalim načinima osiguravanja FTP-a, kao što su SSL/TLS (FTPS). Ostali načini prijenosa podataka koji koriste SSH koji nisu u svezi s FTP-om uključuju SFTP i SCP; o svakome od ovih, cijeli razgovor (vjerodajnice i podatci) su uvijek zaštićeni SSH protokolom.
	==~~Lista~~ FTP naredbi==		== Popis FTP naredbi ===

			* ! - idi u komandnu liniju operacijskog sustava ili nazad u FTP aplikaciju
			* ? - ispiši pomoć za FTP
			* append - dodaj znakove (tekst) u lokalnu datoteku
			* ascii - mod prijenosa podataka, znakovni ASCII
			* bell - isključiva ili uključiva zvonce u programu
			* mls - ispiši sadržaj direktorija odnosno imenika datoteka
			* mkdir - stvori direktorij
			* mputs - pošalji više datoteka na FTP poslužitelj
			* open - (otvori, idi na) FTP adresu

	== FTP kodovi u odgovoru==		== FTP kodovi u odgovoru==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T00:00:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{IP Model}}
{{redirect|FTP}}

'''File Transfer Protocol''' ('''FTP''') je standardni mrežni protokol koji se koristi za premještanje datoteka s jednog hosta na drugi putem mreže temeljene na [[TCP]]-u, kao što je [[Internet]].

FTP je sagrađen na korisničko-serverskoj arhitekturi te koristi odvojeno nadzornu i podatkovnu vezu između korisničkog računala i servera.<ref name="for">Forouzan, B.A. (2000). TCP/IP: Protocol Suite. 1st ed. New Delhi, India: Tata McGraw-Hill Publishing Company Limited.</ref> FTP korisnici se mogu ovjeriti koristeći čisti tekst kao protokol prijave, obično u obliku korisničkog imena i zaporke, ali se mogu spojiti i anonimno ako je server konfiguriran kako bi to dopustio. Za siguran prijenos koji skriva (šifrira) korisničko ime i zaporku, te šifrira sadržaj, FTP se često osigurava sa SSL/TLS („FTPS“). Ponekad se za zamjenu koristi također SSH File Transfer Protocol (SFTP), ali je tehnološki drugačiji. FTP veza se uspostavlja na zahtjev korisničkog računala prema serverskom računalu. Korisničko računalo mora posjedovati program koji implementira FTP protokol (tzv. FTP klijent), a serversko računalo mora posjedovati program koji prihvaća veze na standardnom FTP portu te također razumije komande protokola FTP (tzv. FTP server ili FTP demon). Kada se veza uspostavi, klijentski program šalje korisničke komande serverskom programu, koji ih obavlja i šalje odgovor. Taj odgovor može biti poruka da je naredba uspješno obavljena, datoteka koja je zahtijevana ili poruka o grešci.
Prve FTP korisničke aplikacije su bile aplikacije naredbenog retka (command-line aplications) razvijene prije operativnih sustava (OS) i grafičkog korisničkog sučelja (GUI) te se također dostavljaju s većinom [[Windows]], [[Unix]]- i [[Linux]] operativnih sustava. Puno FTP klijenata i automatiziranih usluga se od tada razvilo za računala, servere, prijenosne uređaje i hardver te je FTP ugrađen u stotinu proizvodnih aplikacija, kao što su uređivači web stranica.
== Povijest==
Izvorni tehnički opis za FTP je napisao Abhay Bhushan i objavljen je kao {{RFC|114}} 16.4.1971. godine te poslije zamijenjen {{RFC|765}} (lipanj 1980.g.) pa je zamijenjen s današnjim tehničkim opisom {{RFC|959}} (listopad 1997.g.). Nekoliko standarda dopuna je predloženo {{RFC|959}}, npr. {{RFC|2228}} (lipanj 1997.g.) predlaže sigurnosno proširenje i {{RFC|2428}} (rujan 1998.g.) dodaje podršku za IPv6 i definira novi tip pasivnog načina rada.
== Osvrt na protokol==
=== Komunikacija i prijenos podataka===
Protokol je prvi put tehnički opisan u lipnju 1980. godine te je korigiran u {{RFC|959}}, što je ovdje sažeto.<ref name="postel">Postel, J., & Reynolds. J. (October 1985). . In The Internet Engineering Task Force.</ref>
[[File:Passive FTP Verbindung.svg|thumb|Ilustracija uspostavljanja pasivne koristeći port 21]] FTP može prometovati u aktivnom i pasivnom načinu rada, što određuje kako je podatkovna veza uspostavljena.<ref name="slack">{{cite web |title=Active FTP vs. Passive FTP, a Definitive Explanation |url=http://slacksite.com/other/ftp.html |publisher=Slacksite.com |accessdate=23. svibnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130528052013/http://slacksite.com/other/ftp.html |archivedate=28. svibnja 2013. }}(vidi ako originalna stranica nije dostupna).</ref> U aktivnom načinu rada, korisnik stvara FTP nadzornu vezu. U okolnostima kada je korisničko računalo iza vatrozida i nije u mogućnosti prihvatiti dolazeću TCP vezu, može se koristiti pasivni način rada. U ovom načinu rada korisničko računalo koristi nadzornu vezu kako bi poslao PASV naredbu serveru te potom primio IP adresu servera i broj porta servera, koju potom korisničko računalo koristi da bi otvorilo podatkovnu vezu proizvoljnog korisničkog porta s IP adresom servera i njegovim brojem porta koji je primio. Oba načina su unaprijeđena u rujnu 1998. godine kako bi podržavala IPv6. S vremenom su se daljnje promjene u pasivnom načinu rada uvodile, unapređujući ga u prošireni pasivni način rada.<ref>Allman, M. & Metz, C. & Ostermann, S. (September 1998). [http://www.ietf.org/rfc/rfc2428.txt {{RFC|2428}}]. In The Internet Engineering Task Force.</ref>
Server odgovara preko nadzorne veze s troznamenkastim kodom stanja u ASCII-u s neobveznom tekstualnom porukom. Na primjer „200“ (ili „200 OK“) što znači da je zadnja naredba bila uspješna. Brojevi predstavljaju kod odgovora, a proizvoljni tekst predstavlja čitljivo objašnjenje ili zahtjev (pri. <trebam račun za spremanje datoteke>). Trenutno prebacivanje podataka preko podatkovne veze se može prekinuti koristeći poruku za prekid preko nadzorne veze.
U trenutku prebacivanja podataka kroz mrežu mogu se koristiti četiri prikaza podataka:
*ASCII način rada: koji se koristi za tekst. Podatci se pretvaraju, ako je potrebno, odnosno znakovni prikaz kod hosta koji ih šalje u „8-bitni ASCII“ prije slanja te (ponovno, ako je potrebno) u znakovni prikaz hosta koji ih prima. Kao posljedica, ovaj način je neprikladan za datoteke koje sadrže podatke koji nisu čisti tekst.
*Slikovni način (uobičajeno zvan binarni način): stroj koji šalje šalje svaku datoteku bajt za bajtom te tu struju bajtova, stroj koji ih prima, sprema kako ih prima. (podrška slikovnom načinu je preporučena za sve implementacije FTP-a).
*EBCDIC način: se koristi za običan tekst između hostova koji koriste EBCDIC znakovni skup. Ovaj način je inače kao u ASCII način.
*Lokalni način: dopušta dvama računalima s identičnim postavkama slanje podataka u vlasničkom formatu bez potrebe za pretvaranjem u ASCII.

Za tekstualne datoteke, različiti nadzori oblika i izbori strukture zapisa su osigurani. Ove mogućnosti su dizajnirane da bi se olakšalo rad s datotekama koje koriste Telnet i ASA.
Prijenos podataka se može napraviti u bilo kojem od tri moda:
*Način strujanja: podatci se šalju neprestanim strujanjem, oslobađajući FTP bilo kakve obrade podataka. Dapače, svi su podatci prepušteni TCP-u. Nije potreban indikator kraja datoteke, sve dok datoteka nije podijeljena u zapise.
*Blokovni način: FTP dijeli podatke u nekoliko blokova (zaglavlje bloka, broj bajtova i podatkovno polje) i potom ih šalje na TCP.
*Sažeti način: Podatci su sažeti koristeći se jednim algoritmom (obično sažimanje slijeda istih znakova).

===Prijava===
FTP prijava koristi obično shemu korisničkog imena i zaporke za odobravanje pristupa. Korisničko ime se šalje serveru koristeći naredbu USER, a zaporka se šalje koristeći naredbu PASS. Ako su korisničke informacije prihvaćene od strane servera, server šalje pozdrav korisniku te razmjena podataka (sesija) započinje.
===Anonimni FTP===
Host koji omogućava FTP uslugu može omogućiti anonimni FTP pristup. Korisnici se obično prijavljuju na uslugu 'anonimnim' (mala slova te osjetljiv na veličinu slova na nekim FTP serverima) računom kada ih se zatraži korisničko ime. Iako od korisnika se najčešće traži slanje e-mail adresa umjesto lozinki, te se ne obavlja nikakva provjera isporučenih podataka.
=== Premošćivanje NAT-a i vatrozida===
FTP obično prebacuje podatke ponovnim spajanjem servera na korisničko računalo, nakon što je naredba PORT poslana s korisničkog računala.<ref name="ncftp">{{cite web |last=Gleason |first=Mike |year=2005 |title= The File Transfer Protocol and Your Firewall/NAT |url=http://www.ncftp.com/ncftpd/doc/misc/ftp_and_firewalls.html |publisher=Ncftp.com}}</ref> Ovo je sporno i za NAT i za vatrozid, koji ne dozvoljavaju spajanje s Interneta na unutrašnje hostove. Za NAT, dodatna komplikacija je ta da prikaz IP adrese i broja porta u naredbi PORT se odnosi na unutarnju IP adresu i broj porta hosta, a ne na javnu IP adresu i port NAT-a.
Postoje dva pristupa ovom problemu. Jedna je da FTP korisničko računalo i FTP server koriste naredbu PASV, koja omogućava da se podatkovna veza uspostavi s korisničkog računala na serversko. Ovaj način naširoko koriste moderni FTP klijenti. Drugi pristup je da se NAT obavijesti o vrijednostima naredbe PORT, koristeći pristupnik aplikacijskog nivoa (application-level gateway) za ovu svrhu.
===Razlike HTTP===
FTP se smatra za izvanpojasnu kontrolu, kao suprotnost unutarpojasnoj kontroli koju koristi HTTP.<ref name="kurose">Kurose, J.F. & Ross, K.W. (2010). ''Computer Networking''. 5th ed. Boston, MA: Pearson Education, Inc.</ref>
==Podrška web preglednika==
Većina uobičajenih web preglednika mogu dohvatiti datoteke koje su smještene na FTP serverima, makar mogu ne podržavati proširenja protokola kao FTPS.<ref name="matthews">Matthews, J. (2005). Computer Networking: Internet Protocols in Action. 1st ed. Danvers, MA: John Wiley & Sons Inc.</ref> Kada se FTP – prije nego HTTP – URL unese, sadržaj kojem se može pristupiti je prikazan sličan Web sadržaju. Potpuni FTP klijent se može pokrenuti unutar web preglednika u obliku dodatka.
===Sintaksa===
FTP URL sintaksa je opisana u RFC1738, i ima oblik: ftp://[<user>[:<password>]@]<host>[:<port>]/<url-path> (dijelovi u zagradama su neobavezni).

Na primjer:

ftp://javni.ftp-server.primjer.com/mojamapa/mojadatoteka.txt

ili:

ftp://user001:secretpassword@privatni.ftp-server.primjer.com/mojamapa/mojadatoteka.txt

Više detalja o navođenju korisničkog imena i zaporke se može naći u dokumentaciji preglednika, kao što su Firefox i Interenet Explorer.<ref>{{cite web|url=http://support.microsoft.com/kb/135975 |title=How to Enter FTP Site Password in Internet Explorer |publisher=Support.microsoft.com |date=2011-09-23 |accessdate=2013-01-16}}</ref> Po zadanim postavkama, većina web peglednika koriste pasivni (PASV) način, koji lakše premosti krajnje korisničke vatrozide.
==Sigurnost==
FTP nije napravljen da bi bio siguran protokol – posebno po današnjim standardima – i posjeduje mnoge tajne slabosti. U svibnju 1999. autori {{RFC|2577}} su popisali ranjivost na sljedeće probleme:<ref name="rfc2">{{cite web |author=Allman, M. & Ostermann, S. |date=May 1999 |title= {{RFC|2577}} |publisher=The Internet Engineering Task Force |url= http://www.ietf.org/rfc/rfc2577.txt}}</ref>
* brute force napad (pokušaj dešifriranja poruke različitim ključevima)
*bounce napad (FTP bounce attac)
*hvatanje paketa (sniffing)
*krađa porta
*Spoofing napad
*zaštita korisničkog imena
FTP nije u mogućnosti šifrirati svoj promet; cijeli prijenos je u tekstualnom obliku, i korisnička imena, zaporke, naredbe i podatci se mogu lako pročitati hvatanjem podataka na mreži (sniffing). Ovaj problem je zajednički s mnogim Internet protokolima (kao što su SMTP, Telnet, POP i IMAP) koji su bili stvoreni prije stvaranja mahanizama za šifriranje kao što su TSL ili SSL. Uobičajeno rješenje za ovaj problem je korištenje „sigurnu“ TLS zaštićenu varijantu nezaštićenih protokola (primjer FTPS za FTP, TelnetS za Telnet, itd.) ili drugi, sigurniji protokol koji može obaviti posao. kao što su SFTP/SCP alati uključeni u većinu implementacija Secure Shell protokola (SSH).
===Sigurni FTP===
Postoji nekoliko načina sigurnog prijenosa datoteka koji se zovu „Secure FTP“ na jednoj ili drugoj strani.
====FTPS====
Jasan FTPS je proširenje FTP standarda koji omogućuje korisničkim računalima zahtjev da FTP sesija bude šifrirana. To se čini slanjem naredbe „AUTH TLS“. Serversko računalo ima izbor odobravanja ili odbijanja veze koja ne zahtijeva TLS. Ovo proširenje protokola je definiranom u predloženom standardu: {{RFC|4217}}. Jasan FTPS je zastario standard za FTP koji zahtijeva korištenje SSL ili TLS veze. Drugi portovi su se koristili od običnog FTP-a.
====SFTP====
SFTP, „SSH File Transfer Protocol“ nije srodan FTP-u osim što također prenosi datoteke i ima sličan skup korisničkih naredbi. SFTP, ili sigurni FTP, je program koji koristi Secure Shell (SSH) za prebacivanje datoteka. Za razliku od standardnog FTP-a, šifrira naredbe i podatke, sprečavajući da se zaporke i osjetljive informacije otvoreno šalju na mreži. Po svojoj funkcionalnosti je srodan FTP-u, ali pošto koristi drugačiji protokol, standardni FTP klijenti se ne mogu korisitit za komuniciranje sa SFTP serverom, niti se itko može spojiti na FTP server s klijentom koji podržava samo SFTP.
==== FTP preko SSH (ne SFTP)====
FTP preko SSH (ne SFTP) se odnosi na postupak tuneliranja klasične FTP sesije preko SSH veze.<ref name="nurdle">Securing FTP using SSH. Retrieved from http://www.nurdletech.com/ftp.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110804073902/http://www.nurdletech.com/ftp.html |date=4. kolovoza 2011. }}</ref> Pošto FTP koristi više TCP veza (neuobičajeno za TCP/IP protokol koji se još koristi), posebno je teško napraviti tuneliranje preko SSH. S mnogim SSH klijentima, pokušavajući uspostaviti nadzorni kanal (početnu korisnik-server vezu na portu 21) te će on štititi samo taj kanal; kada su podatci prebacivani, FTP softver s bilo koje strane će uspostaviti novu TCP vezu (podatkovni kanali), koji zaobilazi SSH vezu i tako nema zaštitu povjerljivosti ili nepovredivosti, itd.
S druge strane, neophodno je da SSH klijentski softver ima određeno znanje o FTP protokolu, da nadgleda i prepisuje poruke nadzornog FTP kanala i autonomno otvara novo prosljeđivanje paketa za FTP podatkovni kanal. Softverski paketi koji podržavaju ovaj način uključuju:
*Tectia ConnectSecure (Win/Linux/Unix)
*Tectia Server for IBM z/OS
*FONC (the GPL licensed)
*Co:Z FTPSSH Proxysuite

Nekada se misli na FTP preko SSH kao na sigurni FTP, pa se ne bi smjelo pobrkati s ostalim načinima osiguravanja FTP-a, kao što su SSL/TLS (FTPS). Ostali načini prijenosa podataka koji koriste SSH koji nisu u svezi s FTP-om uključuju SFTP i SCP; o svakome od ovih, cijeli razgovor (vjerodajnice i podatci) su uvijek zaštićeni SSH protokolom.
==Lista FTP naredbi==

== FTP kodovi u odgovoru==
Dolje niže je sažetak kodova u odgovorima koje može vratiti FTP server. Ove kodove je standardizirao {{RFC|959}} od IETF. Kao što je bilo rečeno ranije u ovom članku, kod odgovora je troznamenkasta vrijednost. Prva znamenka označava jedan od tri moguća ishoda - uspjeh, neuspjeh ili upućuje na grešku ili nepotpun odgovor:* 2yz – Success reply
*2yz – odgovor o uspjehu
*4yz ili 5yz – odgovor o neuspjehu
*1yz ili 3yz – greška ili nepotpuni odgovor
Druga znamenka definira vrstu greške:
*x0z – sintaksa. Upućuje na grešku u sintaksi.
*x1y – informacija. odgovara na zahtjev za informacijom.
*x2z – veze. Odgovor se odnosi na nadzornu ili podatkovnu vezu.
*x3y – ovjera i računi. Odnosi se na proces prijave i procedure koje se tuču računa
*X4z – nije definirano
*X5z – datotečni sustav. Odnosi se na poruke koda stanja serverskog datotečnog sustava
Treća znamenka koda u odgovoru se koristi da bi dala dodatne detalje o svakoj od kategoraja definiranih s drugom znamenkom.

== Referencije==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
* {{RFC|959}} – File Transfer Protocol
* {{RFC|1579}} – Firewall Friendly FTP
* {{RFC|2228}} – FTP Security Extensions
* {{RFC|2428}} – FTP Extensions for [[IPv6]] and [[Network Address Translation|NATs]]
* {{RFC|2640}} – Internationalization of the File Transfer Protocol

;Poslužitelji
* [http://vsftpd.beasts.org VsFTPd] (Unix)
* [http://www.proftpd.org ProFTPd] (Unix)
* [https://www.pureftpd.org Pure-FTPd] (Unix)
* [https://filezilla-project.org FileZilla Server] (Windows)
* [https://servertest.online/ftp FTP Server Test] (Online)

;Protokol
* [http://www.nsftools.com/tips/RawFTP.htm Raw FTP command list]
* [http://www.eventhelix.com/RealtimeMantra/Networking/FTP.pdf FTP Sequence Diagram]

[[Kategorija:Internetski protokoli]]
[[Kategorija:Kratice]]
[[Kategorija:Komunikacijski protokoli]]

←Starija inačica		Inačica od 07:03, 17. studenoga 2021.
Redak 11:		Redak 11:
	=== Komunikacija i prijenos podataka===		=== Komunikacija i prijenos podataka===
	Protokol je prvi put tehnički opisan u lipnju 1980. godine te je korigiran u {{RFC\|959}}, što je ovdje sažeto.<ref name="postel">Postel, J., & Reynolds. J. (October 1985). . In The Internet Engineering Task Force.</ref>		Protokol je prvi put tehnički opisan u lipnju 1980. godine te je korigiran u {{RFC\|959}}, što je ovdje sažeto.<ref name="postel">Postel, J., & Reynolds. J. (October 1985). . In The Internet Engineering Task Force.</ref>
	[[File:Passive FTP Verbindung.svg\|thumb\|Ilustracija uspostavljanja pasivne koristeći port 21]] FTP može prometovati u aktivnom i pasivnom načinu rada, što određuje kako je podatkovna veza uspostavljena.<ref name="slack">{{~~cite web~~ \|title=Active FTP vs. Passive FTP, a Definitive Explanation \|url=http://slacksite.com/other/ftp.html \|publisher=Slacksite.com \|accessdate=23. svibnja 2013. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130528052013/http://slacksite.com/other/ftp.html \|archivedate=28. svibnja 2013. }}(vidi ako originalna stranica nije dostupna).</ref> U aktivnom načinu rada, korisnik stvara FTP nadzornu vezu. U okolnostima kada je korisničko računalo iza vatrozida i nije u mogućnosti prihvatiti dolazeću TCP vezu, može se koristiti pasivni način rada. U ovom načinu rada korisničko računalo koristi nadzornu vezu kako bi poslao PASV naredbu serveru te potom primio IP adresu servera i broj porta servera, koju potom korisničko računalo koristi da bi otvorilo podatkovnu vezu proizvoljnog korisničkog porta s IP adresom servera i njegovim brojem porta koji je primio. Oba načina su unaprijeđena u rujnu 1998. godine kako bi podržavala IPv6. S vremenom su se daljnje promjene u pasivnom načinu rada uvodile, unapređujući ga u prošireni pasivni način rada.<ref>Allman, M. & Metz, C. & Ostermann, S. (September 1998). [http://www.ietf.org/rfc/rfc2428.txt {{RFC\|2428}}]. In The Internet Engineering Task Force.</ref>		[[File:Passive FTP Verbindung.svg\|thumb\|Ilustracija uspostavljanja pasivne koristeći port 21]] FTP može prometovati u aktivnom i pasivnom načinu rada, što određuje kako je podatkovna veza uspostavljena.<ref name="slack">{{Citiranje weba \|title=Active FTP vs. Passive FTP, a Definitive Explanation \|url=http://slacksite.com/other/ftp.html \|publisher=Slacksite.com \|accessdate=23. svibnja 2013. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130528052013/http://slacksite.com/other/ftp.html \|archivedate=28. svibnja 2013. }}(vidi ako originalna stranica nije dostupna).</ref> U aktivnom načinu rada, korisnik stvara FTP nadzornu vezu. U okolnostima kada je korisničko računalo iza vatrozida i nije u mogućnosti prihvatiti dolazeću TCP vezu, može se koristiti pasivni način rada. U ovom načinu rada korisničko računalo koristi nadzornu vezu kako bi poslao PASV naredbu serveru te potom primio IP adresu servera i broj porta servera, koju potom korisničko računalo koristi da bi otvorilo podatkovnu vezu proizvoljnog korisničkog porta s IP adresom servera i njegovim brojem porta koji je primio. Oba načina su unaprijeđena u rujnu 1998. godine kako bi podržavala IPv6. S vremenom su se daljnje promjene u pasivnom načinu rada uvodile, unapređujući ga u prošireni pasivni način rada.<ref>Allman, M. & Metz, C. & Ostermann, S. (September 1998). [http://www.ietf.org/rfc/rfc2428.txt {{RFC\|2428}}]. In The Internet Engineering Task Force.</ref>
	Server odgovara preko nadzorne veze s troznamenkastim kodom stanja u ASCII-u s neobveznom tekstualnom porukom. Na primjer „200“ (ili „200 OK“) što znači da je zadnja naredba bila uspješna. Brojevi predstavljaju kod odgovora, a proizvoljni tekst predstavlja čitljivo objašnjenje ili zahtjev (pri. <trebam račun za spremanje datoteke>). Trenutno prebacivanje podataka preko podatkovne veze se može prekinuti koristeći poruku za prekid preko nadzorne veze.		Server odgovara preko nadzorne veze s troznamenkastim kodom stanja u ASCII-u s neobveznom tekstualnom porukom. Na primjer „200“ (ili „200 OK“) što znači da je zadnja naredba bila uspješna. Brojevi predstavljaju kod odgovora, a proizvoljni tekst predstavlja čitljivo objašnjenje ili zahtjev (pri. <trebam račun za spremanje datoteke>). Trenutno prebacivanje podataka preko podatkovne veze se može prekinuti koristeći poruku za prekid preko nadzorne veze.
	U trenutku prebacivanja podataka kroz mrežu mogu se koristiti četiri prikaza podataka:		U trenutku prebacivanja podataka kroz mrežu mogu se koristiti četiri prikaza podataka:
Redak 30:		Redak 30:
	Host koji omogućava FTP uslugu može omogućiti anonimni FTP pristup. Korisnici se obično prijavljuju na uslugu 'anonimnim' (mala slova te osjetljiv na veličinu slova na nekim FTP serverima) računom kada ih se zatraži korisničko ime. Iako od korisnika se najčešće traži slanje e-mail adresa umjesto lozinki, te se ne obavlja nikakva provjera isporučenih podataka.		Host koji omogućava FTP uslugu može omogućiti anonimni FTP pristup. Korisnici se obično prijavljuju na uslugu 'anonimnim' (mala slova te osjetljiv na veličinu slova na nekim FTP serverima) računom kada ih se zatraži korisničko ime. Iako od korisnika se najčešće traži slanje e-mail adresa umjesto lozinki, te se ne obavlja nikakva provjera isporučenih podataka.
	=== Premošćivanje NAT-a i vatrozida===		=== Premošćivanje NAT-a i vatrozida===
	FTP obično prebacuje podatke ponovnim spajanjem servera na korisničko računalo, nakon što je naredba PORT poslana s korisničkog računala.<ref name="ncftp">{{~~cite web~~ \|last=Gleason \|first=Mike \|year=2005 \|title= The File Transfer Protocol and Your Firewall/NAT \|url=http://www.ncftp.com/ncftpd/doc/misc/ftp_and_firewalls.html \|publisher=Ncftp.com}}</ref> Ovo je sporno i za NAT i za vatrozid, koji ne dozvoljavaju spajanje s Interneta na unutrašnje hostove. Za NAT, dodatna komplikacija je ta da prikaz IP adrese i broja porta u naredbi PORT se odnosi na unutarnju IP adresu i broj porta hosta, a ne na javnu IP adresu i port NAT-a.		FTP obično prebacuje podatke ponovnim spajanjem servera na korisničko računalo, nakon što je naredba PORT poslana s korisničkog računala.<ref name="ncftp">{{Citiranje weba \|last=Gleason \|first=Mike \|year=2005 \|title= The File Transfer Protocol and Your Firewall/NAT \|url=http://www.ncftp.com/ncftpd/doc/misc/ftp_and_firewalls.html \|publisher=Ncftp.com}}</ref> Ovo je sporno i za NAT i za vatrozid, koji ne dozvoljavaju spajanje s Interneta na unutrašnje hostove. Za NAT, dodatna komplikacija je ta da prikaz IP adrese i broja porta u naredbi PORT se odnosi na unutarnju IP adresu i broj porta hosta, a ne na javnu IP adresu i port NAT-a.
	Postoje dva pristupa ovom problemu. Jedna je da FTP korisničko računalo i FTP server koriste naredbu PASV, koja omogućava da se podatkovna veza uspostavi s korisničkog računala na serversko. Ovaj način naširoko koriste moderni FTP klijenti. Drugi pristup je da se NAT obavijesti o vrijednostima naredbe PORT, koristeći pristupnik aplikacijskog nivoa (application-level gateway) za ovu svrhu.		Postoje dva pristupa ovom problemu. Jedna je da FTP korisničko računalo i FTP server koriste naredbu PASV, koja omogućava da se podatkovna veza uspostavi s korisničkog računala na serversko. Ovaj način naširoko koriste moderni FTP klijenti. Drugi pristup je da se NAT obavijesti o vrijednostima naredbe PORT, koristeći pristupnik aplikacijskog nivoa (application-level gateway) za ovu svrhu.
	===Razlike HTTP===		===Razlike HTTP===
Redak 47:		Redak 47:
	ftp://user001:secretpassword@privatni.ftp-server.primjer.com/mojamapa/mojadatoteka.txt		ftp://user001:secretpassword@privatni.ftp-server.primjer.com/mojamapa/mojadatoteka.txt

	Više detalja o navođenju korisničkog imena i zaporke se može naći u dokumentaciji preglednika, kao što su Firefox i Interenet Explorer.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://support.microsoft.com/kb/135975 \|title=How to Enter FTP Site Password in Internet Explorer \|publisher=Support.microsoft.com \|date=2011-09-23 \|accessdate=2013-01-16}}</ref> Po zadanim postavkama, većina web peglednika koriste pasivni (PASV) način, koji lakše premosti krajnje korisničke vatrozide.		Više detalja o navođenju korisničkog imena i zaporke se može naći u dokumentaciji preglednika, kao što su Firefox i Interenet Explorer.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://support.microsoft.com/kb/135975 \|title=How to Enter FTP Site Password in Internet Explorer \|publisher=Support.microsoft.com \|date=2011-09-23 \|accessdate=2013-01-16}}</ref> Po zadanim postavkama, većina web peglednika koriste pasivni (PASV) način, koji lakše premosti krajnje korisničke vatrozide.
	==Sigurnost==		==Sigurnost==
	FTP nije napravljen da bi bio siguran protokol – posebno po današnjim standardima – i posjeduje mnoge tajne slabosti. U svibnju 1999. autori {{RFC\|2577}} su popisali ranjivost na sljedeće probleme:<ref name="rfc2">{{~~cite web~~ \|author=Allman, M. & Ostermann, S. \|date=May 1999 \|title= {{RFC\|2577}} \|publisher=The Internet Engineering Task Force \|url= http://www.ietf.org/rfc/rfc2577.txt}}</ref>		FTP nije napravljen da bi bio siguran protokol – posebno po današnjim standardima – i posjeduje mnoge tajne slabosti. U svibnju 1999. autori {{RFC\|2577}} su popisali ranjivost na sljedeće probleme:<ref name="rfc2">{{Citiranje weba \|author=Allman, M. & Ostermann, S. \|date=May 1999 \|title= {{RFC\|2577}} \|publisher=The Internet Engineering Task Force \|url= http://www.ietf.org/rfc/rfc2577.txt}}</ref>
	* brute force napad (pokušaj dešifriranja poruke različitim ključevima)		* brute force napad (pokušaj dešifriranja poruke različitim ključevima)
	*bounce napad (FTP bounce attac)		*bounce napad (FTP bounce attac)