WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T22:19:22Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 22:19, 1. studenoga 2021.
Redak 64:		Redak 64:
	*[[Fauna Europe]]		*[[Fauna Europe]]

	~~{{commonscat\|Fauna of Asia}}~~

	[[Kategorija:Zoologija]]		[[Kategorija:Zoologija]]
	[[Kategorija:Azija]]		[[Kategorija:Azija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T22:59:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Crows Lake in North Sikkim.jpg|mini|300px|Himalaja]]
'''Fauna Azije''' oscilira od od zamrznutog [[Arktik]]a na sjeveru do toplih [[tropi|tropa]] na jugu. Iako je najveći dio Azije valovita ravnica, može se pohvaliti i izuzetno visokim planinskim lancem [[himalaja|Himalajom]]. U najvećem dijelu unutrašnjosti ima vrlo malo [[kiša|kiše]], no neki dijelovi [[indija|Indije]] drže svjetski rekord u količini godišnjih kišnih oborina. Na ovom kontinentu kontrasta ima raznolikih staništa, a svako ima svoj karakterističan [[biljke|biljni]] i [[životinje|životinjski svijet]]. Mnoge od najpoznatijih ugroženih vrsta, kao što su [[Veliki panda|pande]] i [[tigar|tigrovi]], žive u Aziji. Ali javnosti mnogo manje poznatim, manjim životinjama i biljkama također prijeti opasnost od stalnog povećanja ljudske populacije.

== Živi svijet u šumama umjerenog pojasa ==
[[Datoteka:Jigokudani hotspring in Nagano Japan 001.jpg|mini|desno|250px|[[Japanski makaki]] (''Macaca fuscata'')]]
[[šuma|Šume]] azijskog umjerenog pojasa obiluju vrstama širokolisnog [[drvo|drveća]]. [[ljeto|Ljeta]] su blaga, no [[zima|zime]] znaju biti hladne, a nakon opadanja lišća ima vrlo malo hrane i zaklona. Neke životinje [[migracija (zoologija)|migriraju]] ili [[hibernacija|hiberniraju]]; ostale, kao što je japanski makaki, prilagođene su hladnoći.

U šumama umjerenog pojasa obitava i [[japanski carski leptir]]. Mužjak japanskog carskog [[leptir]]a ima prelijevajući grimizni sjaj, no oba spola imaju točkasta krila. Taj motiv lomi njihov obris i zbog toga se teško mogu uočiti kad slete na suncem obasjan [[list]]. [[gusjenica|Gusjenice]] su lisno zelene radi kamufliranja na lišću stabla koprivića kojim se hrane.

Japanski makaki živi diljem Japana, ali i najsjevernije od svih [[majmun]]a. Zimi mu raste gusto zaštitno [[krzno]], a neki čopori ostaju kraj toplih izvora da bi izbjegli hladnoću snježnih oluja. Njihovu zimsku prehranu čine [[korijen (biljke)|korijenje]], pupoljci i izbojci.

== Živi svijet u kišnoj šumi ==
[[Datoteka:Panthera tigris tigris.jpg|mini|250px|lijevo|Bengalski tigar]]
Azijske kišne šume su tople tijekom cijele godine, ali imaju kratke sušne sezone. Obrasle su lijanama i epifitima. U kišnoj šumi životinje žive na svim razinama, od [[šišmiš]]a u krošnjama do tigrova na šumskom tlu.

[[Tigar]] provodi najveći dio dana lutajući svojim teritorijem u kišnoj šumi vrebajući plijen. Tigrovi vole vodu, a da bi izbjegli dnevnu toplinu, rashlađuju se u plitkim lokvama (što je rijetko među [[mačke|mačkama]] pa to neki biolozi smatraju jednim od dokaza da izvorno dolaze iz sjevernijih područja).

Veliki [[gmazovi]], poput [[krokodil]]a, izležavaju se na obalama rijeka kišnih šuma na jutarnjem suncu i griju svoje tijelo. Nešto kasnije, kad na suncu postane pretoplo, krokodili se vraćaju u vodu da se rashlade.

Svojim glasnim zovom i bučnim kloparanjem krila, [[kljunorošci|kljunorožac]] je jako uočljiv stanovnik kišne šume. Svoj golemi kljun vrlo vješto koristi za skupljanje plodova i ubijanje plijena.

== Živi svijet travnjaka ==
[[Datoteka:Kiang West young mahogany.jpg|mini|lijevo|250px|Azijska tropska savana]]
Azija ima i tropske [[savana|savane]] i prostrane ravnice umjerenih stepa s vrućim i sušnim ljetima. Međutim, tamo ipak rastu trave i grmlje otporno na sušu. Velike životinje prilagođene su preživljavanju sušnih razdoblja (primjerice [[deve]]); one manje sklanjaju se u jazbine.

Stada [[sajga antilopa]] migriraju zimi na jug da bi izbjegle hladnoće. Na sjever se vraćaju ljeti kad ima dovoljno trave. Sajge u njuški imaju povećanu nosnu šupljinu obloženu sluzi koja zimi zagrijava udahnuti zrak, a pročišćava prašinu za vrućeg i sušnog ljeta.

Žutosmeđi [[orao]] se gnijezdi u grmlju i drveću uz vodene tokove. U potrazi za hranom leti na velikim udaljenostima iznad [[stepa]] i polupustinja. Žutosmeđi orao je vješt lovac, no da bi se domogao što više hrane, hrani se [[strvina]]ma i krade plijen ostalim grabežljivcima.

==Planinski živi svijet==

Strme [[stijene]] i doline u Himalaji predstavljaju brojna utočišta za živi svijet. Šume na nižim padinama ustupaju mjesto visinskim livadama i snježnim poljima. Životinje na višim padinama, primjerice [[jak]], prilagođene su zimskim hladnoćama; ostale migriraju na toplije, niže obronke.

Jak se stoljećima pripitomljava, no još se uvijek u nekim dijelovima planinskih lanaca mogu naći divlje životinje. Duga i kudrava dlaka omogućava jaku da preživi i na temperaturi nižoj od -40°C. Pase svu dostupnu biljnu hranu, čak i mahovinu i lišajeve, a kao izvor vode može mu poslužiti snijeg.

[[Himalajski sup]] je velik i agresivan lešinar koji u potrazi za hranom kruži iznad nekih najviših planinskih strmina. [[Supovi]] se hrane gotovo isključivo strvinama. Snažan kukast kljun himalajskog supa dovoljno je jak da raspara krzno uginulog jaka.

Planinska [[rogata agama]] živi na vrhovima drveća u planinskim šumama. Njegove zelenkasto-smeđe ljuske prikrivaju ga među grančicama i lišćem. Rogate agame imaju oštre panđe kojima se mogu snažno prihvatiti dok trče i skaču kroz granje.

== Živi svijet sjevernih šuma ==
[[Datoteka:Sable - 2.png|desno|200px|Samur]]

[[Samur]] lovi tijekom cijele godine mlade ptiće i [[glodavci|glodavce]]. Hrani se i [[korijen]]jem i bobicama ako nema dovoljno plijena. Samur spava, sklanja se i koti mlade u šupljim panjevima i dupljama stabala.

U sjevernim šumama obitavaju i [[šišmiši]]. Ljeti ovaj otporan sisavac odlazi u potragu za kukcima u šume sve do [[Arktički krug|Arktičkoga kruga]]. Da bi preživio zimu, hibernira u spiljama i zgradama. Njegovu rasprostranjenost određuje dostupnost prikladnih mjesta s lijegalima.

U azijskim šumama živi i [[velika siva sova]]. Da bi pronašla dovoljno hrane, a to su voluharice, leminzi i ostali maleni sisavci, lovi i danju i noću. Može daleko otići u potrazi za dobrim izvorom hrane, no vraća se u guste sjeverne šume radi parenja. Za gnijezdo odabire sigurno mjesto na drvetu ili može iskoristiti staro gnijezdo neke druge velike ptice.

== Pustinjski živi svijet ==
[[Datoteka:Gobi-ebene.jpg|mini|230px|lijevo|Gobi pustinja]]
Nisu sve [[pustinje]] vruće tijekom cijele godine. Pustinje umjerenih područja, kao što je [[Gobi]] u srednjoj Aziji, imaju žarko vruća ljeta, ali ledeno hladne zime. Da bi ovdje preživjele, životinje moraju biti prilagođene i jednom i drugom suhom okolišu te ekstremnim temperaturama.

[[Azijski polumagarac]] živi u malenim krdima u pustinji. Tamo ima vrlo malo vegetacije za biljojede, ali ovaj magarac može jesti i tvrdu pustinjsku travu te slamu. Njegovi glavni neprijatelji su [[vukovi]], iako vrlo rijetki. Da bi se obranio, ovaj magarac može dugo i brzo trčati.

[[Datoteka:KhongorynElsCamels.jpg|mini|desno|250px|Dvogrbe deve, [[Mongolija]]]]
Poput mnogih malenih pustinjskih životinja, mongolski [[skočimiš]] može također pobjeći od ekstremno visokih temperatura kopanjem podzemnih jazbina. Život ispod zemlje pomaže mu sačuvati tjelesnu vlagu. Skočimiši grickaju korijenje, izdanke, pupoljke i sjemenke, a vodu piju kad im je dostupna. Tijekom suše mogu dovoljno vlage dobiti od ranojutarnje rose na njihovoj hrani.

U azijskim pustinjama preživljava i pustinjska [[dvogrba deva]]. Jako malo ovih pustinjskih stvorenja još živi u divljini. Dvogrba deva ima vrlo gustu dlaku koja je štiti od oštre i hladne zime. Mast pohranjena u dvjema grbama na njezinim leđima omogućava joj da preživi s vrlo malo hrane ili vode tijekom dužeg vremena.

== Poveznice ==
*[[Fauna Afrike]]
*[[Fauna Sjeverne Amerike]]
*[[Fauna Južne Amerike]]
*[[Fauna Europe]]

{{commonscat|Fauna of Asia}}

[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Azija]]

Fauna Azije - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica