https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=FilatelijaFilatelija - Povijest promjena2026-05-25T02:19:25ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Filatelija&diff=27237&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-08T06:35:06Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Filatelija'''-->[[Datoteka:Inverted Jenny.jpg|desno|mini|200px|Preokrenuta ''Jenny'']]<br />
<br />
'''Filatelija''' (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za [[ljubav]] prema [[pošta|poštanskim]] markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.<br />
<br />
Filatelisti marke skupljaju u albume, i isto kao i s [[numizmatika|numizmatičarima]], rijetki primjerci maraka (novčića ili novčanica) postižu visoke cijene.<br />
<br />
== Nastanak poštanske marke ==<br />
[[Datoteka:Penny black.jpg|180px|desno|thumb|Penny Black, prva poštanska marka]]<br />
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim [[novac|novcem]], a plaćao ih je primatelj pošiljke. Takav način naplaćivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da je pošiljtelj jednostavno iz vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam i normalno primatelj pročitavši poruku odbio je primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu.<br />
<br />
Tada je Englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako je nastala prva marka [[6. svibnja]] [[1840.]] godine tiskana u V. Britaniji, glasoviti [[Penny Black|"crni peny"]].<br />
U Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]], prva marka je bila izdana 1850. godine.<br />
Dosad je u svijetu tiskano više od 270 000 raznih maraka, a svake godine izađe više stotina novih maraka iz poštanskih ureda širom svijeta.<br />
<br />
U prvo vrijeme marke koje su izlazile u arcima morale su se škarama izrezivati iz arka na pošti, što je bilo nespretno i sporo, sve dok 1847 godine Englez Archer nije izumio stroj za perforiranje (rupičanje) maraka.<br />
Sada su se marke iz arka mogle istrgavati ručno, a tako istrgavane marke dobile su zupce na svojim rubovima, ali to je već neko drugo poglavlje.<br />
<br />
== Počeci filatelije ==<br />
<br />
Prvi sakupljači maraka javljaju se oko [[1850.]] godine s njima se javljaju i prvi trgovci markama kao i prvi falsifikatori i varalice.<br />
<br />
Dana [[21. prosinca]] [[1861.]] Alfred Potiquet izdaje i prvi [http://www.michel.de katalog] maraka u [[Pariz]]u. U njemu je bilo obrađeno 1080 "naljepnica" i 132 omotnice. Veću siječnju 1862 godine izlazi katalog J.B.Moensa iz Bruxellesa , a malo kasnije u Londonu izdaju svoj prvi katalog Frederick Booty i Mount Brown.<br />
<br />
Prvi američki katalog “The Stamp Collector’s Manual”, djelo A.C.Klinea iz Philadelphie pojavio se oko 1862 godine , a 1867 godine izdan je i prvi "katalog" još danas poznatog izdavača J.W.Scotta. Riječ katalog je uvjetno upotrebljena jer se radilo o samo jednoj stranici. <br />
<br />
Jedan Francuz M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka "filatelijom" i tako izbacio iz upotrebe riječ "timbromanija" kako se do tada nazivala "ljubav prema markama".<br />
<br />
Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856 godine na teritoriju SAD-a. <br />
U Hrvatskoj prvo društvo je osnovano 1890 godine u [[Dubrovnik]]u, ali nažalost nije bilo dugoga vijeka. Najstarije društvo u Hrvatskoj "Hrvatsko filatelističko društvo" koje i danas djeluje osnovano je 1897. godine u [[Zagreb]]u.<br />
<br />
Tadašnje sakupljanje maraka ni u čemu nije nalikovalo današnjem , kad milijuni sakupljača širom svijeta posvećuju dobar dio svog novca i slobodnog vremena sakupljanju tih "“šarenih papirića".<br />
<br />
Tada su se sakupljanjem bavila pretežno djeca jer odraslima to "kao ne priliči" i dan danas često odrasli filatelisti nailaze na nerazumijevanje okoline za svoj hobi.<br />
<br />
U prodaji tad nije bilo ni albuma , ni pribora , a niti priručnika (do 1861. godine).<br />
U to vrijeme su se skupljale "generalne zbirke". Do 1860 godine u čitavom je svijetu bilo izdano nešto više od 700 maraka pa su se zbirke od 200-300 maraka smatrale velikim i bogatim.<br />
<br />
Ozbiljnih filatelista koji su znali nešto o zupčanju , boji ili o tipovima vodoznaka gotovo da nije ni bilo.<br />
Od tih početaka pa do danas puno se napredovalo u filateliji , danas iza sebe imamo više od 100.000 knjiga , na tisuće klubova i udruženja koji okupljaju cijelu vojsku od preko milijun ljudi koji sakupljaju marke širom svijeta , znanja koja se predaju na katedrama, jednom riječju filatelija je danas svojevrsna znanost koja izučava kulturu i povijest nekog naroda ili države.<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* [https://www.academia.edu/4469730/Amfiteatar_na_podru%C4%8Dju_Republike_Hrvatske_na_po%C5%A1tanskim_markama_filatelija_ Marin Buovac: Amfiteatar na području Republike Hrvatske na poštanskim markama, Zadarski filatelist, br. 12 - 2007, str. 30 - 32.]<br />
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254974 Marin Buovac: Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije, Artos : časopis za znanost, umjetnost i kulturu, br. 5 - 2016.]<br />
<br />
== Unutarnje poveznice ==<br />
<br />
* [[Katalog poštanskih maraka]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.filatelija.net www.filatelija.net]<br />
<br />
[[Kategorija:Hobi]]<br />
[[Kategorija:Pošta]]</div>WikiSysop