WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T03:40:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Filip Grabovac
| boja = #B0C4DE
| slika = Filip Grabovac.jpg
| veličina = 250px
| opis slike = Spomenik Filipu Grabovcu u [[Split]]u, dvorište samostana Gospe od Zdravlja.
| puno ime = Filip Grabovac
| pseudonim =
| rođenje = oko [[1697.]], [[Podosoje (Vrlika)|Podosoje]] kraj [[Vrlika|Vrlike]]
| smrt = [[13. veljače]] [[1749.]], [[San Spirito]] kod [[Venecija|Venecije]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja = [[1729.]] – [[1749.]]
| vrsta =
| teme = [[domoljublje]]
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = ''Czuijt razgouora, Naroda, i Jezika Jllirickoga, alliti Aruackoga, bj Sabrano, i sastauno ù dua dila'', ''Pisma Od izgubljenoga Sina immenom File! Novi i stari svetodanik illiti kalendar illiricski za proshto godischte 1822.''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Filip Grabovac''' ([[Podosoje (Vrlika)|Podosoje]] kraj [[Vrlika|Vrlike]], [[1697.]]/[[1698.]] - [[San Spirito]] kod [[Venecija|Venecije]], [[13. veljače]] [[1749.]]<ref name="hrt.hr">[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/02veljaca/0213%20Grabovac.html HRT: Na današnji dan: Filip Grabovac], preuzeto 28. veljače 2013.</ref>) bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[pisac]] i [[pjesnik]], [[profesor]], [[Franjevci|franjevac]]. Prvi je hrvatski franjevac koji je pisao poučnu [[proza|prozu]]. Njegov književni prvijenac, talijanskoga naslova, ''Esortazione amorosa'' iz [[1729.]] godine bio je prvi [[letak]] na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]].<ref name="Botica">[[Stipe Botica]], [https://web.archive.org/web/20150605010225/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991207/podlistak.htm ''250 godina od nasilne i rane smrti Filipa Grabovca. Pobuna protiv Mletačke Republike.''], [[Slobodna Dalmacija]], 7. prosinca 1999., (u međumrežnoj pismohrani 5. lipnja 2015.), preuzeto 26. listopada 2018.</ref> Imao je snažan utjecaj na [[Andrija Kačić Miošić|Andriju Kačića Miošića]] i njegovo prosvjetiteljsko djelovanje.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/24119/ Proleksis enciklopedija: Grabovac, Filip], preuzeto 28. veljače 2013.</ref>

== Životopis ==
Filip Grabovac rodio se u Podosoju kraj Vrlike, [[1697.]] ili [[1698.|1698]]. godine. Uza sva pomna istraživanja ne mogu se pomno odrediti detalji iz Grabovčeva života jer (zasad) ne postoje relevantni izvori, zbog toga se uzimaju te dvije godine kao godine rođenja. Njegov otac Mate, doseljenik iz Medara kraj Bribira, kao istaknuti vojnik protiv Turaka, dobiva u Podsoju zemljište obitelji Turaka Bukarčića. Filip se u javnim ispravama naizmjenice zove Grabovčević, Grabić, Grabovac. Osnovno školovanje dobio je kod župnika u Vrlici, nastavio je u [[Samostan i crkva sv. Pavla na Visovcu|samostanu]] na [[Visovac|Visovcu]] u trajanju od osam godina..Nakon ovladavanja hrvatskim pismom (bosančicom), latinskim i talijanskim jezikom, te položenih obveznih predmeta i ispita zrelosti u svibnju [[1718.]] godine u [[Zaostrog]]u stupio je u Franjevački red. U ljetopisu tog samostana stoji bilješka da je fra Andrija Maršić obukao "dicu za đake" i to na prvom mjestu "fra Filipa Grabovčevića iz Varlike". Tri godine [[Filozofija|filozofije]] i četiri [[Teologija|teologije]] završio je u [[Italija|Italiji]] te položio ispite za [[lektor]]a i propovjednika a [[1726.]] godine zaređen je za svećenika.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13 Hrvatski biografski leksikon: Grabovac, Filip (Gabrić, Grabouacz, Grabovaz, Grabovčević; Filippo)], preuzeto 28. veljače 2013.</ref> Bio je propovjednik, profesor, pjesnik, prozaist, dobročinitelj, od 1729. godine duhovno se skrbio kao [[kapelan]] za [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|hrvatske vojnike]]<ref>Josip Vrandečić, [[Miroslav Bertoša]]: Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, 3. svezak - Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007., str. 72, {{ISBN|978-953-7534-07-3}}</ref> u [[Mlečani|mletačkoj]] vojsci (''Croati à cavallo, Cavalleria croata'') u talijanskim gradovima od [[Parma|Parme]] do [[Brescia|Brescie]]. I danas se štuju [[Gospa|Gospine]] slike, koje je iz Italije poslao u [[split]]sko svetište Gospe od Zdravlja te u [[Imotski]] i Vrliku.

Kao izraziti domoljub u svojim tekstovima je, osobito u pjesmama ''Slava Dalmacije'' i ''Od naravi i ćudi arvacke'', pisao o teškom položaju Hrvata u Mletačkoj Republici.

Zbog svoga djela ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga'' iz [[1747.]] godine, u kojemu se izrazito oštro obrušio na nepravednost i štetnost mletačke uprave u Dalmaciji, bio je u Mletcima zatočen u zloglasnoj [[Tamnica|tamnici]] Sotto i piombi (29. studenoga 1747.) a njegova knjiga i sva rukopisna ostavština nakon toga je zaplijenjena.<ref name="Čoralić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021208/feljton01.asp Lovorka Čoralić, ''Protudržavni stihovi fra Filipa Grabovca''], Slobodna Dalmacija, 8. prosinca 2002., preuzeto 1. ožujka 2013.</ref> U ''Cvitu razgovora'' Grabovac je širenju talijanštine (talijanski urbani i klasicistički duh koji je bio ukorijenjen među lokalnom vojnom elitom) suprotstavio hrvatštinu (hrvatsko rodoljublje, narodne pjesme i tradiciju).<ref>Josip Vrandečić, [[Miroslav Bertoša]]: Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, 3. svezak - Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007., str. 54, {{ISBN|978-953-7534-07-3}}</ref> Pripadnici te vojne elita koja je davno bila izgubljena za heroizam prokazali su Grabovca mletačkim vlastima koji je zbog toga utamničen.<ref>Josip Vrandečić, [[Miroslav Bertoša]]: Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, 3. svezak - Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007., str. 54., {{ISBN|978-953-7534-07-3}}</ref>

''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga'' Grabovac je priredio ugledajući se na ''Cvit razlika mirisa duhovnoga'' [[Toma Babić|Tome Babića]] iz [[1726.]] godine.<ref>[[Slavko Ježić]], ''Hrvatska književnost: od početka do danas: 1100-1941.'', 2. izd., GZH, Zagreb, 1993., {{ISBN|86-399-0332-8}}, str. 163.-164.</ref> To Grabovčevo djelo je "''kronološko-povijesno i religijski odgojno djelo, hrvatski usmjereno, zabavno i poučno, pisano u prozi i stihovima''" ([[Leopold Auburger|L. Auburger]], 2009.).<ref>[http://www.scribd.com/doc/77949823/Leopold-Auburger-Hrvatski-jezik-i-serbokroatizam Leopold Auburger, ''Hrvatski jezik i serbokroatizam''], Maveda-HFDR, Rijeka, 2009., {{ISBN|978-953-7029-14-2}}, str. 72., preuzeto 5. ožujka 2013.</ref> Tiskano je u [[Venecija|Veneciji]] u 700 primjeraka, od kojih je po 200 primjeraka Grabovac poslao u Split i [[Zadar]] te nešto zadržao za sebe kako bi ih razdijelio prijateljima.<ref>[[Josip Horvat]], ''Kultura Hrvata kroz 1000 godina'', prvi svezak, Globus, Zagreb, 1980., str. 450.</ref> [[Inkvizicija]] je dekretom od [[14. prosinca]] 1747. godine naredila generalnom providuru u Zadru neka ''"brižno pokupi sve Grabovčeve knjige (...), da ih dade spaliti na javnom mjestu i u zgodan čas, a neka ujedno razglasi po narodu zašto se to radi i da dade razumjeti da je autor u državnom zatvoru za kaznu svoga zločina"'' (Dokument 54, [[Karlo Eterović|Eterović]], 51).<ref name="Botica"/> Spašeno je samo pet primjeraka knjige.<ref name="Botica"/> Tijek istrage od državnih inkvizitora nikada nije u cijelosti okončan a Grabovac je ubrzo, zbog bolesti, prebačen (konfiniran) u franjevački [[samostan]] na otočiću [[Santo Spirito]] gdje je i umro 13. veljače 1749. godine.<ref name="Čoralić"/>

[[Datoteka:Cvit_razgovora_naroda_i_jezika_iliričkoga_aliti_rvackoga-1747.jpg|mini|200px|Naslovna stranica ''Cvita razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga'' iz 1747.<ref name="Botica"/>]]

''Od naravi i ćudi arvacke'' (iz ''Cvita razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga'')<ref name="Mila">''Mila si nam ti jedina...: hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas'', (prir. [[Josip Bratulić]], [[Stjepan Damjanović]], [[Vinko Brešić]] i [[Božidar Petrač]]), Alfa, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-168-122-8}}, str. 87.-88.</ref>:
{| cellpadding=6
|- style="vertical-align:top; white-space:nowrap;"
|
:Da b' Rvati skladni bili,
:ne b' ovako žalost pili:
:reko, da bi sklad imali,
:svim bi svitom ti vladali.
:Na oružju junak vrli,
:svaki kralj ji zato grli
:i na službi svojoj drže,
:pak s' među se oni prže.
:Kad kralj oće da kog srve,
:tad Rvate meće prve,
:a dobitak kad se dili,
:tad pitaju: "Gdi ste bili?"
:Vino nose, vodu piju;
:zašto krvcu prolivaju?
:To goleme jesu stvari,
:al na njima jest grih stari.
:Gdi postanu godi rati,
:svaki kralj ji zove brati,
:a kada se oni smire,
:nikakve su, vele, vire.
|
:Ne miluje neg već kara,
:žive peče, mrtve para.
:Nevolja je tugu zvala,
:rđa bo je vrilo zala.
:Napala je na nje rđa,
:stvar ne more biti grđa.
:Među se se biju, kolju
:i u kući i napolju.
:Što u glavu godi vrže,
:to mu nitko ne istrže.
:Na oružje, veselo, jaki,
:drugi narod ne bi taki.
:Priuzeše zemlje, grade,
:jedno drugo sada krade.
:Dobra koja prije biše,
:sad se u zlo prominiše.
:Da bi reka, tebi paka,
:sad nji dila sva s' opaka.
:Ne poznaju roditelja
:nit imaju prijatelja.
|
:Svako oće mudro da je,
:probuđuje vižle, laje.
:Svako znade odgovore,
:ide sa zla sve na gore.
:Stara ljubav nije bila,
:da j' rvacku nadodila;
:milosrđa i ljubavi
:sve s' okrenu u grubavi.
:Sluša ženu, a ne brata,
:što mu laje iza vrata.
:Stoji kao i sirota,
:ruglo svita i sramota:
:ne imade on pameti,
:nego samo znade kleti.
:Jednom lipo kako cvaju,
:sada kano psine laju.
:Ako to Bog ne providi,
:evo gore sve to slidi.
:Žalosni su kako slipi,
:ti pomozi, Bože lipi!{{fusg|1}}
|}

== Djela ==
* ''Esortazione amorosa'', Mletci, 1729.
* ''Czuijt razgouora, Naroda, i Jezika Jllirickoga, alliti Aruackoga, bj Sabrano, i sastauno ù dua dila'', In Venezia, Per Simon Occhi, 1747.
* ''Pisma Od izgubljenoga Sina immenom File!, Novi i stari svetodanik illiti kalendar illiricski za proshto godischte 1822.'' U Osiku (1822.).
* ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga'', priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951.
* ''Cvit razgovora naroda i jezika Iliričkoga aliti Arvackoga'', u: ''Zbornik stihova i proza XVIII. stoljeća'', priredio [[Rafo Bogišić]], Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 19, Matica hrvatska - Zora, Zagreb, 1973.<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=4082&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=*18. Zbornik stihova i proze XVIII. stoljeća.], Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica, library.foi.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref>
* ''Cvit razgovora'' Književni krug, Split, 1986.
* ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga: (izbor)'', priredio [[Božidar Petrač]], Kršćanska sadašnjost - Dom i svijet, Zagreb, 1998.
* ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga'', [[Školska knjiga]], Zagreb, 2007. (pretisak mletačkog izdanja iz 1747. godine)

== Spomen ==
* Lik fra Filipa Grabovca umjetnički su obradili [[kipar]]i [[Ante Župić]] i [[Stipe Sikirica]], [[slikar]] [[Bruno Bulić]] a [[Vanja Radauš]] izradio je medalju.<ref name="HBL"/>
* Spomenik fra Filipu Grabovcu u dvorištu samostana Gospe od Zdravlja u Splitu postavljen je 1990. godine i rad kipara Stipe Sikirice.<ref>[http://hu-benedikt.hr/index.php/duhovnost-i-kultura/duhovnost-i-kultura/krscanstvo-i-ekumenizam/519-gospa-od-zdravlja-povijest-samostana-i-spomendan Gospa od Zdravlja - povijest samostana i spomendan], preuzeto 28. veljače 2013.</ref>
* Brončani kip fra Filipa Grabovca nalazi se ispred Crkve Gospe Ružarice u Vrlici.<ref>[http://vrlika.hr/podstranice/zupni_ured.html vrlika.hr: RKT župa Gospe Ružarice Petra Mišura bb - Vrlika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121109154412/http://vrlika.hr/podstranice/zupni_ured.html |date=9. studenoga 2012. }}, preuzeto 28. veljače 2013.</ref>{{fusg|2}}
* [[1997.]] godine [[Hrvatska pošta]] izdala je, u seriji poštanskih maraka "Obljetnice hrvatske književnosti", poštansku marku povodom 300. obljetnice Grabovčeva rođenja i 250. obljetnice prvoga izdanja njegovoga ''Cvita''.<ref>[http://www.posta.hr/default.aspx?id=1307&tvrsta=0&p=266 Hrvatska pošta: Obljetnice hrvatske književnosti – 250. obljetnica izdanja "Cvita" Filipa Grabovca], preuzeto 1. ožujka 2013.</ref>

== Vidi još ==
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Ivan Alberti]]
* [[Martin Posedarski]]
* [[Stipan Sorić]]
* [[Vuk Mandušić]]

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254974 Marin Buovac: Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije, Artos: časopis za znanost, umjetnost i kulturu, br. 5 - 2017.]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}'''Prže se'''=svade se, '''ji'''=ih, '''bo'''=jer, '''vrže'''=stavi, '''nadodila'''=nadmašila, '''grubavi'''=u zloći, mržnji, '''cvaju'''=cvjetahu.<ref name="Mila"/>
#{{fusd|2}}Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] srušen je od pobunjenih Srba<ref>[http://vrlika.hr/podstranice/povijest.html vrlika.hr: Povijest], preuzeto 28. veljače 2013.</ref> a obnovljen je 1997. godine<ref>[http://vrlika.hr/podstranice/int_ante_turudic_12-2007.html vrlika.hr: Intervjui, prosinac 2007.: Ante Turudić, predsjednik gradskog vijeća], preuzeto 28. veljače 2013.</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=185875 ''Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga''], priredio Tomo Matić, Stari pisci hrvatski, knj. 30, [JAZU], Zagreb, 1951.

{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

{{mrva-biog-knjiž-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Grabovac, Filip}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]

Filip Grabovac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica